star flower
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade 2025.: arhitektura zajednice, održivosti i humanog prostora
Godina 2025. donijela je snažnu potvrdu smjera u kojem se suvremena arhitektura razvija. Najvažnije svjetske arhitektonske nagrade dodijeljene su autorima i projektima koji arhitekturu ne promatraju samo kao oblikovanje prostora, već kao društveni, kulturni i okolišni alat. U središtu interesa nalaze se zajednica, identitet, održivost i kvaliteta svakodnevnog života, kao ključni izazovi današnjih gradova i prostora. Umjesto spektakularnih formi i univerzalnih rješenja, nagrađeni arhitekti u 2025. godini nude promišljene, kontekstualne odgovore utemeljene na lokalnim potrebama, dostupnim resursima i dugoročnoj vrijednosti prostora. Arhitektura se sve češće promatra kao sredstvo povezivanja ljudi, očuvanja kolektivnog pamćenja i uspostavljanja ravnoteže između izgrađenog i prirodnog okoliša.
Na kraju godine donosimo kratak pregled dobitnika najvažnijih svjetskih arhitektonskih nagrada u 2025. godini, ističući autore i projekte koji su svojim radom obilježili arhitektonsku scenu i jasno naznačili smjer u kojem se struka razvija.
Novartis (Changhai Block – C6) Liu Jiakun, Photo courtesy of Arch-Exist
Pritzkerova nagrada 2025. – Liu Jiakun
Najuglednije priznanje u arhitekturi, Pritzker Architecture Prize, dodijeljeno je kineskom arhitektu Liu Jiakunu. Žiri je njegov rad prepoznao kao izniman odgovor na suvremene izazove, naglašavajući da njegova arhitektura „slavi svakodnevni život ljudi, kao i njihove zajedničke i duhovne identitete“.
Liu Jiakun bavi se jednim od ključnih problema današnjih gradova: kako pomiriti gustoću stanovanja s kvalitetnim životom. Umjesto zatvorenih i prenapučenih prostora, on razvija otvorene, fleksibilne i zajedničke sustave života. U projektima poput West Villagea u Chengduu pokazuje da gustoća ne mora značiti gubitak slobode, već može postati temelj snažne zajednice. Kako ističe žiri, riječ je o arhitekturi koja stvara „nove načine zajedničkog življenja u kojima gustoća ne znači zatvorenost“.
Novartis (Shanghai) Block – C6 Liu Jiakun, Photo courtesy of Arch-Exist
Za razliku od arhitekata prepoznatljivog stila, Liu Jiakun svaki projekt oblikuje prema njegovom kontekstu, ljudima i lokalnoj tradiciji. Koristi jednostavne, dostupne materijale i „prikladnu tehnologiju“, dopuštajući arhitekturi da prirodno stari i zadrži sjećanja zajednice. Njegovi projekti spajaju povijest, suvremeni život i prirodu u skladnu cjelinu, zbog čega je proglašen laureatom Pritzkerove nagrade za 2025. godinu.
RIBA Royal Gold Medal 2025. – SANAA
Britanski Kraljevski institut arhitekata (RIBA) dodijelio je Royal Gold Medal 2025. japanskom arhitektonskom uredu SANAA, koji vode Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa. Medalja se dodjeljuje za cjelokupan doprinos arhitekturi, a SANAA je nagrađena zbog svoje dugogodišnje međunarodne prakse obilježene laganim, prozračnim i ljudskim mjerilima prilagođenim prostorima.
Njihova arhitektura poznata je po jednostavnosti, svjetlu i osjetljivom odnosu prema okolišu, s projektima koji brišu granice između interijera i eksterijera te potiču otvorenost i javnost prostora.
Aga Khan Award for Architecture
Aga Khan Award for Architecture jedna je od najvažnijih svjetskih arhitektonskih nagrada usmjerenih na društveni, kulturni i okolišni utjecaj arhitekture. Za razliku od mnogih drugih priznanja, ova se nagrada dodjeljuje svake tri godine i prepoznaje projekte koji postavljaju nove standarde izvrsnosti u arhitekturi, urbanom planiranju, očuvanju povijesne baštine i krajobraznoj arhitekturi.
Glavni cilj nagrade jest prepoznati i potaknuti građevinske koncepte koji uspješno odgovaraju na potrebe i aspiracije društava širom svijeta, osobito u područjima gdje muslimanske zajednice imaju značajnu prisutnost. To uključuje projekte koji jačaju lokalne zajednice, očuvaju kulturnu i povijesnu baštinu, unapređuju javne prostore i stvaraju održive i prilagodljive životne uvjete.
U 2025. godini, završetak 16. ciklusa (2023.–2025.) donio je sedam nagrađenih projekata iz Azije, Bliskog istoka i Afrike, koji su službeno objavljeni 2. rujna 2025., a svečana dodjela održana je 15. rujna u Biškeku, Kirgistan. Među nagrađenima su projekti poput modularnog stanovanja Khudi Bari u Bangladešu, društvenog centra West Wusutu Village u Kini, revitalizacije povijesnog grada Esne u Egiptu, te inovativni javni i kulturni prostori u Iranu, Pakistanu i Palestini.
Zajedničko svim projektima jest duboka povezanost s lokalnim kontekstom i zajednicom, uz jasno izražen društveni, kulturni i okolišni učinak. Aga Khan Award for Architecture pokazuje kako arhitektura može biti više od zgrada — može oblikovati životne uvjete, poticati zajedništvo i očuvati kolektivno sjećanje, posebno u društvima gdje muslimanske zajednice igraju ključnu ulogu.
Praemium Imperiale – globalno priznanje za arhitekturu i umjetnost
Uz nagrade poput Pritzkerove i Aga Khan Award for Architecture, 2025. značajnu ulogu na međunarodnoj kulturnoj sceni ima i Praemium Imperiale – globalna nagrada za umjetnost i arhitekturu koju dodjeljuje Japan Art Association. Osnovana 1988. godine, ova nagrada priznata je kao jedno od najprestižnijih priznanja u umjetnosti i uključuje pet kategorija: slikarstvo, kiparstvo, arhitekturu, glazbu te kazalište i film. Laureati se biraju iz cijelog svijeta i svojim radom prelaze nacionalne i etničke granice, predstavljajući suvremenu kulturu i kreativnost u najširem smislu.
U 2025. godini, u kategoriji arhitekture, nagradu je dobio portugalski arhitekt Eduardo Souto de Moura. Poznat po svojim skulpturalnim i kontekstualno snažnim građevinama, Souto de Moura u svom radu kombinira pažljivo odabrane materijale, odnos prema mjestu i trajnu arhitektonsku kvalitetu, svrstavajući se među najutjecajnije arhitekte svoje generacije. Laureati Praemium Imperiale nagrade primaju medalju, certifikat i novčanu nagradu (oko 15 milijuna jena), a ceremonija se tradicionalno održava u Tokiju pod pokroviteljstvom japanske carske obitelji.
Architecture MasterPrize 2025 – globalno priznanje za izvrsnu arhitekturu
Architecture MasterPrize (AMP) je međunarodna nagrada koja slavi izvrsnost u arhitekturi i dizajnu, prepoznajući projekte koji pomiču granice suvremenog oblikovanja prostora i doprinose kvaliteti izgrađenog okoliša. U 2025. godini nagrada je privukla prijave iz čak 72 zemlje, što odražava globalnu raznolikost i utjecaj modernih arhitektonskih praksi.
Među nagrađenim projektima nalaze se radovi koji pokazuju snažan koncept, inovativnost i odgovornost prema kontekstu, uključujući istaknute primjere kulturne i javne arhitekture. Tako projekt Sports and Cultural Center Marie‑José Perec and Joséphine Baker (France/Spain) portugalskog studija Onze04 Architectes osvojio je priznanje kao Architectural Design of the Year, dok su među zapaženim ostvarenjima i mnogobrojni drugi objekti koji se ističu kvalitetom prostornog dizajna i funkcionalnosti.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
Također, AMP je u 2025. prepoznao projekte poznatih međunarodnih arhitekata i ureda — među njima su radovi studija kao što su Álvaro Siza Vieira, Kengo Kuma, Zaha Hadid Architects i Shigeru Ban — čija prisutnost pokazuje kako nagrada povezuje etablirane majstore arhitekture s najnovijim inovativnim pristupima.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Dodatno, nagrada ne obuhvaća samo zgrade kao takve, već prepoznaje i arhitektonske prakse koje sustavno doprinose razvoju kvalitete prostora. Tako je Equator Works_ proglašen jednim od Architectural Firm of the Year, potvrđujući svoj utjecaj na suvremenu arhitekturu kroz projekte koji kombiniraju održivost, urbani razvoj i društvenu funkciju.
Dobitnici Architecture MasterPrize 2025. pokazuju kako arhitektura može biti vizionarska, funkcionalna i kulturno relevantna, oblikujući bolje životne prostore za zajednice diljem svijeta.
Unatoč različitim geografijama i tipologijama, dobitnike najvažnijih arhitektonskih nagrada u 2025. godini povezuje zajednička poruka: arhitektura mora služiti ljudima. Bilo kroz zajedničke prostore, očuvanje identiteta, održive materijale ili nove modele stanovanja, nagrađeni autori i projekti potvrđuju da arhitektura ima ključnu ulogu u stvaranju pravednijeg, humanijeg i otpornijeg svijeta.
Wonderwoods u Utrechtu proglašen globalnim modelom pametne gradnje
