Raspored prostora često doživljavamo kao tehničko pitanje – gdje će stajati sofa, stol ili krevet. No način na koji je prostor organiziran ima puno veći utjecaj na našu svakodnevicu nego što mislimo.

Jeste li se ikada zapitali zašto se u nekim domovima osjećamo smireno i opušteno čim zakoračimo unutra, dok nas drugi – iako estetski lijepo uređeni – brzo počnu zamarati? Razlika često nije u kvadraturi, stilu ili cijeni namještaja, već u tome kako je prostor organiziran.

Kada organizacija doma prati naše stvarne navike i potrebe, prostor nas podržava. U suprotnom, čak i najatraktivniji interijer može postati izvor frustracije i mentalnog opterećenja.

Predstavljamo dom naše urednice: Pogledajte kako je stan izgledao prije i poslije

Ako raspored ne odgovara našim stvarnim navikama, prostor s vremenom može postati izvor frustracije, umora i napetosti.

Organizacija prostora kao temelj ugodnog doma

Dom je mjesto u kojem tražimo ravnotežu, kontrolu i osjećaj pripadnosti. Dobro osmišljen raspored prostora omogućuje jasno razdvajanje zona za rad, odmor, druženje i povlačenje u mir. Ako je prostor nefunkcionalan, loše zoniran ili pretrpan, svakodnevne radnje postaju naporne, a osjećaj nelagode se postupno gomila.

S druge strane, preveliki i prazni prostori mogu djelovati hladno i neosobno. Upravo zato dobra organizacija nije pitanje količine, već odnosa između elemenata i načina na koji se prostor koristi.

Raspored namještaja u malom dnevnom boravku

U manjim dnevnim boravcima raspored prostora ima presudnu ulogu u stvaranju osjećaja ugode.

Ključ je u omogućavanju nesmetanog kretanja i vizualne prozračnosti. Sofa se najčešće postavlja uz zid, čime se oslobađa središnji dio prostorije i stvara osjećaj većeg prostora.

Položaj prozora treba uzeti kao polazišnu točku – visoki ormari ili police ne bi smjeli zaklanjati prirodno svjetlo. Manji klub stolići ili vitrine koji se lako pomiču te višenamjenski komadi poput taburea s pohranom omogućuju fleksibilnost i lakšu prilagodbu prostora svakodnevnim potrebama.

Jasno definirane zone, čak i u malim gabaritima, sprječavaju osjećaj kaosa i prenatrpanosti.

Kako organizirati veliki dnevni boravak

Veliki dnevni boravci često ostavljaju dojam slobode, no bez jasnog plana mogu djelovati hladno i neosobno.

Umjesto razmještaja namještaja uz zidove, preporučuje se razbijanje prostora na više funkcionalnih cjelina. Sjedeća garnitura može formirati zatvorenu zonu za razgovor, dok se ostatak prostora koristi za čitanje, rad ili opuštanje.

Tepisi, rasvjeta i tekstili pomažu u vizualnom definiranju zona, dok položaj prozora može naglasiti pojedine dijelove prostora.

Cilj dobrog rasporeda prostora u velikom dnevnom boravku jest zadržati osjećaj prostranosti, ali istovremeno stvoriti intimnije, ljudske proporcije.

Raspored kreveta u spavaćoj sobi i utjecaj na san

Spavaća soba zahtijeva posebno promišljen raspored prostora jer izravno utječe na kvalitetu sna i opuštanja. Položaj kreveta pritom ima ključnu ulogu.

Mislite da je vašem madracu “istekao rok”? 7 znakova da je vrijeme za novi

Idealno je da uzglavlje bude postavljeno uz puni zid, čime se stvara osjećaj stabilnosti i sigurnosti.

Ako veličina sobe dopušta, krevet je najbolje postaviti tako da nije izravno ispod prozora, jer takav položaj može djelovati nesigurno i ometati san.

U manjim spavaćim sobama često su potrebna kompromisna rješenja – tada je važno osigurati barem jednu slobodnu stranu kreveta za nesmetano kretanje te ne zatrpavati prostor viškom namještaja.

Ormari ne bi smjeli blokirati prirodno svjetlo ni otežavati pristup prozoru.

Ravjeta igra veliku ulogu u prostoru. Mekša rasvjeta i umjerena količina tekstila dodatno pridonose osjećaju mira.

Hodnik i ulazni prostor kao prijelazna zona

Hodnik je često zanemaren, iako predstavlja prvi kontakt s domom.

Loše organiziran ulaz može otežati prijelaz iz vanjskog svijeta u privatni prostor i stvoriti osjećaj napetosti već pri dolasku kući.

Dobar raspored prostora u hodniku podrazumijeva jasno definirana mjesta za odlaganje cipela, jakni i torbi.

Plitki ormari, klupe s pohranom i otvorene vješalice omogućuju funkcionalnost bez gušenja prostora. U hodnicima bez prirodnog svjetla ogledala i kvalitetna rasvjeta stvaraju osjećaj širine i svjetline, dok minimalizam u dekoraciji sprječava vizualni nered.

Kako raspored utječe na akustiku doma

Raspored prostora ne oblikuje samo vizualni dojam, već i zvučnu atmosferu doma.

Velike, gole površine i tvrdi materijali pojačavaju jeku, što dugoročno može uzrokovati nelagodu i mentalni zamor.

Tapecirani namještaj, zavjese i tepisi pomažu u upijanju zvuka, dok police s knjigama ili otvoreni regali razbijaju zvučne valove i poboljšavaju akustiku.

Umjesto praznih zidnih ploha, preporučuje se uvođenje dekorativnih elemenata koji istovremeno imaju i funkcionalnu ulogu.

Ne postoji jedan ispravan raspored prostora

Važno je naglasiti da ne postoji univerzalno rješenje koje odgovara svima. Nekima minimalizam donosi mir, dok drugima slojevit, osoban interijer stvara osjećaj doma. Ključ uspješne organizacije leži u prilagodbi životnom stilu, navikama i ritmu svakodnevnice.

Kada prostor počne raditi za vas

Dobar raspored prostora ne mora značiti renovaciju ili velika ulaganja. Ponekad je dovoljno pomaknuti namještaj, osloboditi prolaze ili drugačije zonirati prostor. Kada interijer počne pratiti vaš način života, promjena se osjeti – u raspoloženju, koncentraciji i svakodnevnom osjećaju ugode.

U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.

Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.

Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja

S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.

Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja

Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo

Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.

Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.

Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.

Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.

Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija

Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.

Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.

Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.

Što možemo naučiti iz Londona i Beča

Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.

S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.

Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?

Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.

Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života

Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.

Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.