Boja godine ne bira se slučajno – ona pokušava uhvatiti kolektivno raspoloženje, tržišne trendove i emocionalne potrebe društva. Nakon pandemije koronavirusa boja godine bila je Viva Magenta, snažna i optimistična nijansa koja je simbolizirala povratak energije i povezivanje digitalnog i stvarnog svijeta. Godinu kasnije slijedio je Peach Fuzz, boja koja je reflektirala potrebu za bliskošću, nježnošću i emocionalnim povezivanjem, dok je prošlu godinu obilježila Mocha Mousse, nijansa koju smo povezivali s udobnošću i povratkom osjećaju sigurnosti.

Pitanje koje se logično nameće glasi – koja boja godine može obilježiti ovu?

“U ovom razdoblju promjena, u kojem ponovno promišljamo budućnost i vlastitu ulogu u svijetu, PANTONE 11-4201 Cloud Dancer predstavlja diskretnu nijansu bijele koja simbolizira jasnoću i smirenje. U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea.

Kako Pantone bira boju godine

Akademska slikarica Diana Sokolić objašnjava da Pantone boju godine bira još od 1999. godine, i to kroz detaljno praćenje globalnih trendova.

„Firma Pantone od 1999. godine bira boju godine. To je jako dobar marketinški potez jer se već s nestrpljenjem čeka koju će boju proglasiti za iduću godinu. Oni prate trendove u industriji, dizajnu, modi, automobilskoj industriji, kulinarstvu i na temelju onoga što se više prodavalo i koristilo pokušavaju predvidjeti boju koja će prevladavati.“

Za ovu godinu Pantone je izabrao bijelu boju nazvanu Cloud Dancer – nijansu koja je istovremeno tiha, suzdržana i snažno simbolična.

Cloud Dancer: mir ili gubitak identiteta?

Bijela boja izazvala je snažne reakcije. Dok jedni u njoj vide mir, novi početak i rasterećenje od vizualne buke, drugi je doživljavaju kao nastavak trenda koji briše identitet iz svakodnevice.

Diana Sokolić kritički promatra suvremeni odnos prema boji:

„Živimo u tehnološki najrazvijenijem dobu ikada, a istovremeno nas okružuje najmanje boje ikada. Govorim o zapadnom svijetu. Sve je sivo, bež, bijelo – od automobila, arhitekture, interijera do dječje opreme. Ta kromofobija 21. stoljeća je posvuda.“

Prema njezinim riječima, neutralne nijanse postale su poželjni standard, no time se gubi karakter prostora i svakodnevice.

„Sve ove boje koje je Pantone birao zadnjih godina su prigušene. One nemaju identitet. I sad izabrati bijelu boju kao trend… gore od toga može biti samo bezbojna boja.“

Boja godine u interijeru: prazno platno za nove početke

S druge strane, dizajneri interijera u boji godine vide drugačiji potencijal. Dizajnerica Martina Kordić ističe da Cloud Dancer može funkcionirati kao snažna podloga za promjene.

„Slažem se s tim odabirom jer bijela jer simbolizira nadu i novi početak. Izuzetno je dobra podloga za nove smjerove, pogotovo jer smo se posljednjih godina okretali hladnijim nijansama, a sada se vraćamo toplijem spektru boja.“

Kako neutralne boje učiniti zanimljivijima?

U tom kontekstu, bijela više nije kraj priče, već početak – neutralna osnova na kojoj se mogu graditi osobni izrazi, teksture i akcenti boje.

Jesu li bijela i crna uopće boje?

Jedna od čestih rasprava vezanih uz boju godine odnosi se na pitanje jesu li bijela i crna uopće boje. Diana Sokolić razjašnjava tu dilemu kroz povijest umjetnosti.

Rečenica da crna i bijela nisu boje potiče od Renoira.

“Renoir, kao impresionist, prvi je rekao da crna i bijela nisu boje jer impresionisti crnu i bijelu nisu koristili. Oni su slikali titranje svjetla. I za to su koristili pastelne boje. Crna nije bila dozvoljena niti u akvarelu, niti u pastelu. Danas ta pravila više ne vrijede. Dakle, crna i bijela jesu boje, ali nisu u fizikalnom smislu, jer je bijela svjetlo, a crna je mrak.”

U fizikalnom smislu bijela nije boja jer predstavlja zbroj svih valnih duljina vidljive svjetlosti, dok crna nastaje potpunim izostankom svjetlosti. Zato se u fizici bijela i crna ne promatraju kao boje, iako u umjetnosti i dizajnu imaju ravnopravnu ulogu kao pigmenti i nositelji značenja.

Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu

Treba li nam više boje?

U zaključku, rasprava o tome koja je boja godine otvara puno šire pitanje – koliko boje želimo u svojim životima.

„Ja volim boje. To mi je struka. Mislim da su boje radost i da bi više boje unijelo više radosti u naše živote“, kaže Sokolić, dodajući kako su i filmovi nekada bili bogatiji bojama nego danas.

U vremenu vizualne buke i stalnih podražaja, možda upravo tišina bijele boje daje prostor za razmišljanje, ali istovremeno podsjeća koliko nam boja – u prostoru i u životu – zapravo nedostaje.