panoramic
Arhitekti i arhitektonski projekti
Hrvatski arhitekt koji je desetljećima bio ispred svog vremena ponovno je u fokusu svijeta dizajna
Malo tko zna da je ovaj hrvatski arhitekt još prije nekoliko desetljeća zamišljao gradove budućnosti, a njegov je namještaj tek ove godine predstavljen svijetu u Milanu.
Ima arhitekata koji projektiraju zgrade, a ima onih koji pokušavaju dizajnirati cijeli način života. Vjenceslav Richter bio je nedvosmisleno ovo drugo.
Arhitekt, urbanist, kipar, slikar, dizajner namještaja, scenograf… teško ga je svrstati u jednu kategoriju. Njegova su promišljanja o gradu, stanovanju i dizajnu danas aktualnija nego ikad.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Tko je bio Vjenceslav Richter?
Vjenceslav Richter (1917. – 2002.) studirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1949. godine. Ono što ga ističe u masi je opsesivna potreba da arhitekturu poveže s umjetnošću, dizajnom i svakodnevnim životom.
Za života je ostavio trag u gotovo svakom području vizualne kulture. Osmislio je jugoslavenski paviljon na Expo 58 u Bruxellesu, koji je nakon kraja izložbe demontiran, prodan i ponovo sastavljen kako bi dobio novu funkciju – katolička škola u Wevelgemu. Projektirao je interijere Kazališne kavane i Kavane Corso u Zagrebu. Razvio je utopijski projekt idealnog grada Sinturbanizam koji će doživjeti brojne iteracije, pa i varijacije imena: Sinturbanizam II. i Heliopolis.
Bio je suosnivač EXAT 51, grupe koja je prekinula s dominantnim socrealizmom i uvela apstrakciju u hrvatsku umjetnost. Čvrsta povezanost arhitekture i likovnosti prikazana je kroz cikluse radova sistemske skulpture, slikarstva, grafike u kojima je Richter istraživao mogućnosti sinteze eksperimentirajući različitim umjetničkim medijima te daljnji razvoj ove ideje u ciklusima spontanog, semi-spontanog, slobodnog i gravitacijskog crteža te grafika.
Osim u Muzeju suvremene umjetnosti, umjetnički radovi Vjenceslava Richtera nalaze se u mnogim muzejima diljem svijeta, među kojima su The Tate Gallery u Londonu, Museum of Modern Art u New Yorku, Museum of Contemporary Art Kiasma u Helsinkiju, Museo Civico u Padovi i dr.
I na kraju, projektirao je namještaj koji je desetljećima ostao tek na razini skica, prototipova i arhivskih nacrta. Tek ove godine, na Salone del Mobile u Milanu, taj je dizajn prvi put izašao iz arhiva i ušao u stvarnu proizvodnju zahvaljujući projektu “Revisiting Richter” hrvatskog brenda Prostoria.
EXAT 51: kada je Richter promijenio hrvatsku umjetničku scenu
Početkom 1950-ih, u vrijeme kada je socrealizam bio ne samo dominantan nego i politički poželjan, Richter je zajedno s Bernardom Bernardijem, Ivanom Piceljem, Aleksandrom Srnecom, Vladom Kristlom i Božidarom Rašicom osnovao grupu EXAT 51 — Eksperimentalni atelijer 51.
Njihova je ideja bila jednostavna, a za to doba gotovo provokativna: apstrakcija nije neprijatelj, nego budućnost. I više od toga — arhitektura, slikarstvo, skulptura i dizajn nisu odvojene discipline nego dijelovi jedne cjeline.
Ta sinteza umjetnosti postala je temelj svega što je Richter kasnije radio.
Expo 58: paviljon koji je ostavio Europu bez daha
Richterova izvorna zamisao bila je potpuno viseća konstrukcija — ideja toliko napredna da nije bila tehnički izvediva u tom trenutku. Konačno realizirano rješenje s čeličnim lukovima ipak je postalo simbol modernističke Jugoslavije i međunarodno priznato arhitektonsko djelo.
Nakon izložbe paviljon nije srušen već je premješten na drugu lokaciju u Belgiji i danas tamo postoji kao škola.
Sinturbanizam: grad koji nije bio za tadašnje doba
1960-ih Richter razvija koncept koji naziva Sinturbanizam, vlastitu viziju grada budućnosti.
Zamišljao je vertikalne gradove s racionalnom organizacijom prostora. Predlagao je više zelenila, strogo odvojenim prometom od stanovanja, modularnom gradnjom i megastrukturama koje mogu rasti prema potrebama zajednice. Kasnije razvija i Heliopolis, futuristički model grada koji ide još korak dalje.
Većina tih projekata nikada nije realizirana. No danas, dok Zagreb i drugi europski gradovi s mukom rješavaju pitanja prenapučenosti, dostupnog stanovanja i mobilnosti, Richterove skice izgledaju manje kao utopija, a više kao neiskorišteni priručnik.
Zašto se o Vjenceslavu Richteru ponovno govori upravo sada?
Hrvatski brend Prostoria na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu predstavio je projekt Revisiting Richter. Time je po prvi put u povijesti pokrenuo serijsku proizvodnju namještaja prema Richterovim originalnim skicama, prototipovima i arhivskim nacrtima.
Kolekcija obuhvaća pet linija — VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61 — s dvadesetak komada razvijenih iz ideja koje za Richterova života nikada nisu dobile šansu za pravu proizvodnju. Projekt su razvili dizajnerski studiji Numen/For Use, Grupa i Neisako zajedno s Prostorijinim timom.
Posebno je znakovito što mnogi od tih komada nisu nastajali kao samostalni proizvodi — nego kao dio većih arhitektonskih vizija, poput paviljona za Expo 58 ili hotelskih interijera. Tek sada, desetljećima kasnije, te ideje ulaze na globalno tržište.
Njegova kuća u Zagrebu — danas muzej koji možete posjetiti
Privatna kuća bračnog para Richter danas je dom Zbirke Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter kojom upravlja Muzej suvremene umjetnosti i koja je otvorena za javnost.
Ondje se na jednom mjestu mogu vidjeti njegova arhitektura, umjetnost i način razmišljanja — u prostoru koji je sam osmislio kao produžetak vlastite filozofije. Ako vas je zaintrigirao čovjek koji je desetljećima bio ispred svog vremena, upravo je ta Zbirka najbolje mjesto za početak upoznavanja njegova rada.
Richter: arhitekt budućnosti kojeg smo tek počeli razumjeti
Vjenceslav Richter projektirao je gradove koji nikada nisu izgrađeni, dizajnirao namještaj koji je desetljećima ostao u arhivima i promišljao način života o kojem danas ponovno govorimo kroz teme održivosti, fleksibilnog stanovanja i gradova prilagođenih ljudima.
Nije bio ispred svog vremena samo zato što je stvarao futurističke ideje, već zato što je rano prepoznavao probleme koji su danas postali globalne teme — od prenapučenosti gradova do potrebe za kvalitetnijim javnim prostorom.
Danas, kada njegov namještaj prvi put ulazi u proizvodnju, a njegove urbanističke ideje ponovno privlače pažnju, jasno je da svijet možda nije zakasnio na Richtera — nego ga tek sada počinje razumjeti.
Naslovna fotografija: MSU
Uređenje interijera
Ne morate renovirati cijeli stan! Ovih nekoliko zahvata može povećati vrijednost nekretnine
Od bojenja zidova i rasvjete do manjih promjena u kuhinji i kupaonici – dizajnerica interijera Sandra Šegulja Leiderer otkriva što se najviše isplati prije prodaje nekretnine
Povećanje vrijednosti nekretnine ne znači nužno i velika ulaganja. Iako mnogi vlasnici prije prodaje razmišljaju o potpunoj renovaciji, stručnjaci ističu da su često upravo manje, ciljane promjene one koje mogu napraviti najveću razliku.
Uz relativno skroman budžet moguće je značajno poboljšati dojam prostora, povećati njegovu tržišnu atraktivnost i ubrzati prodaju.
Od bojenja zidova i poboljšanja rasvjete do manjih promjena u kuhinji i kupaonici, postoje zahvati koji ne traže veliki budžet, a mogu značajno povećati atraktivnost stana na tržištu. Upravo takve intervencije često prve primijete potencijalni kupci jer utječu na njihov dojam prostora već pri prvom razgledavanju.
Savršen primjer harmonije u interijeru
Kako pristupiti takvim promjenama i što se zaista isplati napraviti prije prodaje, otkriva dizajnerica interijera Sandra Šegulja Leiderer.
“Uz relativno skroman budžet mogu se napraviti ciljane promjene koje će značajno podići percepciju kvalitete, a time i tržišnu vrijednost nekretnine”
Osvježavanje zidova kao prvi korak za povećanje vrijednosti nekretnine
Jedna od najjednostavnijih i najisplativijih promjena je bojanje zidova. Ako prostor djeluje tamno, zapušteno ili su zidovi oštećeni, svježi sloj boje može potpuno promijeniti dojam interijera.
“Najmanji zahvat je osvježiti boje zidova ili naprosto osvijetliti prostor ako je taman i zapušten”, objašnjava Sandra Šegulja Leiderer.
U nekim slučajevima moguće je dodatno poboljšati izgled zidova uz pomoć knauf ploča koje mogu izravnati nepravilnosti. Vizualni efekt može se postići i naglašenim zidom u kontrastnoj boji ili dodavanjem tapeta koje prostoru daju karakter.
Mali stan? Nizak strop? Ove tehnike bojanja zidova potpuno mijenjaju dojam prostora
Prema procjenama stručnjaka, ulaganje od oko 1.000 do 2.000 eura može povećati vrijednost nekretnine za 3 do 5 posto, osobito ako su zidovi prethodno bili u lošem stanju. Neutralni tonovi pritom ostaju najsigurniji izbor jer odgovaraju većem broju potencijalnih kupaca.
Rasvjeta mijenja dojam prostora
Svjetlost je jedan od najvažnijih elemenata svakog interijera, a često i jedan od najpodcjenjenijih kada je riječ o prodaji nekretnine. Nova rasvjeta često je jedan od najisplativijih načina za povećanje vrijednosti nekretnine, osobito kod stanova koji djeluju tamno i zastarjelo.
“Svjetlost je uvijek benefit u prostoru. Osobno jako volim ugradnu rasvjetu jer djeluje čisto i elegantno”, kaže Sandra Šegulja Leiderer.
Dodavanje LED traka, novih visilica ili plafonjera može značajno poboljšati atmosferu doma. Posebno se preporučuje kombinacija funkcionalne i ambijentalne rasvjete u dnevnim zonama, kuhinji i blagovaonici.
Ulaganje od nekoliko stotina eura može poboljšati ukupni dojam prostora i povećati vrijednost nekretnine za dodatnih 1 do 3 posto.
Kuhinja ne mora biti nova da bi izgledala bolje
Kuhinja je jedan od prostora na koji kupci posebno obraćaju pažnju, ali to ne znači da morate ulagati u potpuno novu kuhinju.
“LED traka ispod gornjih elemenata može dati moderan dojam, a zamjena ručkica je mali zahvat koji odmah osvježava prostor”, objašnjava dizajnerica.
Ako su kuhinjske fronte dotrajale, moguće ih je prelakirati ili obnoviti samoljepljivim folijama. Još jednostavnije rješenje je temeljito pospremanje radnih površina i stvaranje urednijeg dojma.
“Ne treba imati kompletnu kuhinju izloženu vani – prostor treba djelovati uredno i pročišćeno”
Ulaganja između 300 i 1.500 eura mogu donijeti povećanje vrijednosti od 2 do 5 posto te često skratiti vrijeme prodaje.
Funkcionalnost prodaje stan
Kupci ne gledaju samo estetiku prostora. Funkcionalnost često igra jednako važnu ulogu.
Ako stan ima prostor koji se ne koristi kvalitetno, možda postoji prilika za pametnu prenamjenu.
“Ako imate veliko spremište koje se koristi za odlaganje nebitnih stvari, možda ga je moguće prenamijeniti u dodatnu kupaonicu, što je puno veći benefit za kupca”, objašnjava Sandra Šegulja Leiderer.
Ostava usred dnevnog boravka: Kako je arhitektica pretvorila problem u prednost stana
Takve intervencije mogu biti posebno atraktivne kod većih stanova i obiteljskih nekretnina.
Emocionalni dojam igra veliku ulogu
Kupci često odluku ne donose samo racionalno — važan je i osjećaj koji prostor ostavlja pri prvom ulasku.
“Čovjek bi se trebao osjećati ugodno u prostoru. Nije dobro da prostor djeluje previše hladno ili sterilno”, ističe dizajnerica.
Topli tonovi, ugodna rasvjeta i osjećaj doma mogu pomoći kupcima da se lakše povežu s nekretninom.
“Prostor treba odisati energijom doma jer ćemo u konačnici tu živjeti”, zaključuje Sandra Šegulja Leiderer.
Male investicije, veliki rezultat
Kombinacijom nekoliko ciljanih zahvata, od bojanja zidova i poboljšanja rasvjete do manjih promjena u kuhinji i kupaonici, ukupno ulaganje od 2.000 do 5.000 eura može rezultirati povećanjem vrijednosti nekretnine od 5 do 10 posto.
U konkurentnom tržištu nekretnina upravo takve promišljene odluke često čine razliku između prosječnog oglasa i nekretnine koja brzo pronalazi kupca.
