Suživot u stambenoj zgradi oduvijek je zahtijevao određenu dozu obzira prema susjedima, no do lipnja 2025. godine u Hrvatskoj nije postojao jedinstven zakonski kućni red. Svaka zgrada donosila je vlastita pravila, često nejasna, nedosljedna ili naslijeđena iz vremena društvenog vlasništva, pa su nesuglasice oko buke, zajedničkih prostora ili kućnih ljubimaca bile svakodnevica. Stupanjem na snagu Pravilnika o kućnom redu u zgradama (NN 86/2025) to se promijenilo: pravila su sada precizno propisana i obvezujuća za sve suvlasnike i korisnike stanova diljem zemlje.

Novi zakoni o gradnji: Brže dozvole, ali i nova pravila koja nitko ne smije zaobići

Pravna osnova: Zašto sada postoji jedinstven kućni red?

Pravilnik nije samostalan propis, nego je donesen na temelju Zakona o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/24), koji je na snazi od 1. siječnja 2025. godine i koji je u cijelosti preuredio odnose između suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrade. Prije tog zakona pitanja kućnog reda uređivao je isključivo Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, prema kojem su suvlasnici sami donosili takozvanu Odluku o kućnom redu, bez jedinstvenog sadržaja i bez tijela koje bi je provodilo. Danas ministarstvo nadležno za graditeljstvo propisuje opća pravila na nacionalnoj razini, dok suvlasnici zadržavaju mogućnost prilagodbe pojedinih odredbi svojoj zgradi, o čemu više u nastavku.

Tko je odgovoran za poštivanje kućnog reda?

Pravilnik jasno definira krug osoba na koje se pravila odnose. Obveza se ne odnosi samo na vlasnike stanova, nego na sve koji se koriste zgradom, uključujući najmoprimce i posjetitelje. Suvlasnik pritom snosi odgovornost za ponašanje trećih osoba koje borave u njegovom stanu, bilo da je riječ o podstanarima ili gostima. Vlasnici koji iznajmljuju nekretninu dužni su predstavniku suvlasnika dostaviti ime, prezime i kontakt podatke svojih najmoprimaca, čime se osigurava da netko uvijek snosi odgovornost za eventualne prekršaje.

Nepridržavanje kućnog reda tretira se kao neuredno izvršavanje obveza iz međuvlasničkog ugovora, što otvara mogućnost novčanih naknada propisanih spomenutim Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada.

Grafiti na fasadi? Grad Zagreb plaća uklanjanje – i daje do 750 eura za kamere

Buka i kućni mir: Kada je tišina obavezna?

Najčešći izvor sukoba među susjedima svakako je buka. Pravilnik po prvi put precizno određuje termine u kojima je potrebno poštivati mir. Radnim danom kućni mir vrijedi od 15 do 17 sati te od 22 do 7 sati ujutro, dok vikendom i blagdanom razdoblje mira traje od 13 do 17 sati te od 22 do 9 sati. U tim terminima razina buke mora biti ograničena tako da se ne čuje izvan stana ili prostorije, što znači da glasna glazba, vikanje ili druge zvučne smetnje predstavljaju kršenje pravila.

Pravilnik dopušta iznimke za proslave. Stanar koji planira rođendan ili drugo slavlje smije odstupiti od propisanih termina mira, pod uvjetom da druge suvlasnike o tome obavijesti najmanje dva dana ranije i da zabava ne traje dulje od ponoći. Suvlasnici zgrade mogu i natpolovičnom većinom glasova donijeti odluku kojom se termini kućnog mira drukčije uređuju, prilagođeno specifičnostima svoje zgrade.

Buka u stanu: Zašto nije samo neugodnost i kako se od nje možemo zaštititi

Kad kućni red ne pomaže: Prijava prekomjerne buke

Ako susjed sustavno ignorira kućni red, na snagu stupa poseban propis, Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18). Nadzor nad odlukama koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave u vezi s bukom provodi komunalno redarstvo, koje ima ovlast poduzeti upravne mjere, predložiti pokretanje prekršajnog postupka i naplatiti kaznu na mjestu prekršaja. Za slučajeve kada buka prelazi propisane razine za više od 5 decibela, nadležni su sanitarni inspektori Državnog inspektorata, koji mogu usmenim rješenjem narediti mjere za otklanjanje problema. Praktično to znači da stanar koji trpi kontinuiranu buku od susjeda, primjerice od ugostiteljskog lokala u prizemlju zgrade ili prekomjerne glazbe, prijavu može uputiti komunalnom redarstvu svoje jedinice lokalne samouprave, a za teže slučajeve i sanitarnoj inspekciji.

Radovi u stanu podliježu posebnim pravilima

Renoviranje stana također je regulirano Pravilnikom. Bušenje, rušenje zidova i slični radovi dopušteni su radnim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 9 do 19 sati. Nedjeljom i blagdanom građevinski radovi nisu dopušteni, osim u slučaju hitnih popravaka poput puknuća cijevi. Prije početka radova stanar je dužan najmanje dva dana ranije obavijestiti susjede o vrsti, početku i očekivanom trajanju radova. Za vrijeme trajanja radova ne primjenjuju se odredbe o sprječavanju buke iz članka 6. Pravilnika, što znači da je buka od bušilice ili čekića unutar dopuštenih termina zakonski opravdana, iako je i dalje preporučljivo obzirno postupanje prema susjedima.

Ove skrivene troškove renovacije stana gotovo nitko ne planira unaprijed

Zajednički prostori: Pravila za dvorište, stubište i podrum

• Zajednički prostori poput dvorišta, stubišta, tavana, podruma i praonica smiju se koristiti isključivo u skladu s njihovom namjenom
• Korisnici su dužni održavati čistoću tih prostora i čuvati ih od oštećenja
• U hodnicima, stubištima i vežama zabranjeno je ostavljati bicikle, kolica za kupovinu, obuću ili druge predmete koji mogu ometati prolaz ili predstavljati požarni rizik
• Iznimka postoji ako suvlasnici natpolovičnom većinom odluče drukčije, primjerice dopuste ostavljanje bicikala uz uvjet da slobodan prolaz iznosi najmanje 1,25 metara i da mjesto nije predviđeno kao evakuacijski put

Zajedničko dvorište ne smije se koristiti za trajno skladištenje građevinskog materijala, parkiranje neispravnih vozila ili pranje automobila, osim ako suvlasnici izričito ne odluče drugačije. Zabranjeno je i samovoljno ograđivanje dijela dvorišta za osobno parkiranje. Ulazna vrata zgrade moraju biti stalno zaključana ili osigurana električnom bravom, a podrumska i tavanska vrata trebaju biti zaključana radi sigurnosti svih stanara. Cvijeće i bilje na balkonima mora biti u posudama koje zadržavaju vodu i koje su osigurane od pada, a zalijevanje ne smije oštećivati pročelje, prozore ili ometati prolaznike ispod.

Kućni ljubimci u stambenoj zgradi

Držanje kućnih ljubimaca u stanovima dopušteno je, no uz jasne obveze prema vlasnicima, koje propisuje i sam Pravilnik i, na širem planu, Zakon o zaštiti životinja (NN 102/17, 32/19, 78/24). Prema Pravilniku, vlasnik je dužan počistiti izmet životinje na svim dijelovima zgrade i okućnice te osigurati da ljubimac ne uznemirava druge stanare. Životinje se ne smiju ostavljati bez nadzora u zajedničkim prostorima poput hodnika ili dvorišta, a hranjenje napuštenih životinja u zajedničkim dijelovima zgrade izričito je zabranjeno.

Zakon o zaštiti životinja dodaje širi okvir: kućnim ljubimcima moraju se osigurati uvjeti držanja u skladu s njihovim potrebama, a jedinice lokalne samouprave dužne su osigurati nadzor nad obveznim mikročipiranjem pasa, pri čemu nadzor provode upravo komunalni redari. Suvlasnici mogu natpolovičnom većinom donijeti dodatna pravila prilagođena vlastitoj zgradi, primjerice odrediti obvezu prijave broja i vrste ljubimaca predstavniku suvlasnika.

Pričuva pod povećalom: Tko njome upravlja i zašto je obavezna

Sankcije i rješavanje spora sa susjedom

Kada dođe do sukoba, prvi korak je uvijek pokušaj dogovora ili obraćanje predstavniku suvlasnika, koji je zadužen za provedbu kućnog reda u zgradi. Ako to ne uspije, nepridržavanje kućnog reda tretira se kao neuredno izvršavanje obveza iz međuvlasničkog ugovora, za što su Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada predviđene novčane naknade. Za slučajeve prekomjerne buke izvan okvira kućnog reda, kao što je već spomenuto, nadležno je komunalno redarstvo, a za teže povrede i sanitarna inspekcija prema Zakonu o zaštiti od buke. U krajnjem slučaju, spor se može riješiti i sudskim putem, no zakonodavac je ovim izmjenama upravo želio smanjiti broj takvih sporova jasnijim i provedivijim pravilima.

Kako se pravila objavljuju i prilagođavaju?

Upravitelji zgrada dužni su u roku od 60 dana od stupanja Pravilnika na snagu sadržaj kućnog reda učiniti vidljivim svima koji ulaze u zgradu, najčešće u obliku ploče istaknute na zidu u zajedničkom prostoru. Suvlasnici svake zgrade zadržavaju pravo donošenja posebnih pravila kućnog reda natpolovičnom većinom glasova, čime mogu urediti pitanja koja opći Pravilnik ne pokriva, ili prilagoditi propisane termine i uvjete specifičnostima svoje zgrade, primjerice drugačije urediti sate dnevnog i noćnog odmora ili pravila o ostavljanju bicikala.

Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?

Novi zakonski okvir, koji čine Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, Pravilnik o kućnom redu u zgradama, Zakon o zaštiti od buke i Zakon o zaštiti životinja, unosi red u područje koje je dugo bilo prepušteno tumačenju i dobroj volji susjeda. Jasno propisani termini kućnog mira, pravila za zajedničke prostore, obveze prema kućnim ljubimcima, jasno definirana odgovornost stanara te konkretni mehanizmi prijave i sankcioniranja olakšavaju suživot i smanjuju prostor za sukobe. Poznavanje ovih pravila korisno je svakom stanaru, bez obzira posjeduje li stan ili ga iznajmljuje.

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.

Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo

Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.

Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

Kako uzgajati i njegovati ružmarin

Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.

Savjeti za njegu:

• Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
• Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
• Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
• Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.

Razmnožavanje ružmarina

Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.

Ljekovita svojstva

Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:

• poboljšava cirkulaciju,
• potiče pamćenje i koncentraciju,
• djeluje protuupalno i antimikrobno,
• snižava kolesterol,
• štiti zdravlje srca i jetre.

Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.

Ružmarin u kulinarstvu

Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka

Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.

Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.

Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.