Otvoreni tlocrt danas je gotovo standard u novim stanovima, a sve je češći izbor i kod renovacija starijih.

Uređenje open space prostora ipak nosi svoja pravila. Kad kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak dijele isti zrak, svaka odluka o boji ili materijalu utječe na cijelu cjelinu. U nastavku donosimo sve što trebate znati prije nego što srušite zid, uz konkretne primjere stanova iz prakse.

Što zapravo znači open space?

Open space znači da su kuhinja, blagovaonica i dnevni boravak fizički povezani u jedan neprekinuti prostor, dakle nema pregradnih zidova između njih. Svaka prostorija nema svoja vrata ni svoj zrak. Sve tri funkcije dijele istu površinu. Razlikuju se tek namještajem, rasporedom ili suptilnim vizualnim signalima.

Najveća prednost takvog rasporeda je komunikacija. Dok netko kuha, može razgovarati s ostatkom obitelji u dnevnom boravku. Ne mora vikati kroz zatvorena vrata. Otvoreni tlocrt donosi i bolje vizure. Pogled se proteže od jednog kraja stana do drugog, često sve do prozora. Prostor tako djeluje veći, bez obzira na stvarnu kvadraturu. Uklanjanjem zidova nestaju i prepreke prirodnom svjetlu, a dnevna zona djeluje svjetlije čak i kad je samo jedan zid orijentiran prema van.

Kada open space nije dobro rješenje?

Otvoreni tlocrt nije univerzalno rješenje. Prije rušenja zida vrijedi razmisliti o nekoliko praktičnih problema.

Mirisi su prvi i najčešći problem. Kuhanje ribe ili prženje na ulju u zatvorenoj kuhinji ostaje ograničeno na taj prostor. U open space rasporedu miris se širi po cijelom stanu, uključujući spavaće sobe. Buka je sličan izazov. Napa, perilica posuđa ili blender čuju se posvuda. To smeta ako netko u istom trenutku gleda televiziju ili radi za stolom.

Nedostatak privatnosti dodatni je faktor. Netko želi mirno telefonirati dok drugi kuha ili gleda TV. Grijanje je tehničkije pitanje. Veći, povezani prostor teže je ravnomjerno zagrijati nego nekoliko manjih zatvorenih prostorija. Temperatura se lakše gubi prema udaljenijim kutovima.

Kako povezati kuhinju, blagovaonicu i dnevni boravak?

Kad se odlučite na otvoreni tlocrt, sljedeći je korak osigurati da tri funkcije djeluju kao jedna cjelina. Ne smiju djelovati kao tri nasumično posložena kutka.

Boje

Neutralna baza koja se provlači kroz cijeli prostor najsigurniji je način da open space djeluje skladno. U stanu od 105 četvornih metara koji je uredila dizajnerica Petra Kovač, upravo je to bio polazišni princip. Cilj je bio stvoriti bezvremenski prostor koji neće zahtijevati preuređenje svakih nekoliko godina. Kuhinja je uređena u svijetlim, toplim tonovima. Prirodno se nastavljaju na ostatak dnevne zone, bez oštrih prijelaza. Sama odluka o rušenju zida bila je prekretnica cijelog projekta: “Jedna od najvažnijih modifikacija bilo je uklanjanje zida koji je odvajao kuhinju od dnevnog boravka. Time smo dobili jednu veliku povezanu cjelinu i otvoreniji prostor”, opisuje Kovač.

Materijali

Ponavljanje istog poda kroz cijeli otvoreni prostor vizualno spaja zone. Sprječava da prostor djeluje isprekidano, za razliku od miješanja parketa u dnevnom dijelu i keramike u kuhinji. Isto vrijedi za ponavljanje drveta ili kamena na više mjesta, primjerice na kuhinjskoj radnoj ploči i blagovaonskom stolu. Tako nastaje nenametljiva materijalna nit koja povezuje prostorije bez zidova.

Rasvjeta

Rasvjeta u open space prostoru mora raditi na tri razine istovremeno. Ambijentalna daje opće, ravnomjerno osvjetljenje cijelog prostora. Funkcionalna je usmjerena na radne površine poput kuhinjskog pulta. Dekorativna, poput LED traka ili viseće rasvjete, naglašava pojedine zone. Ključ je u broju izvora svjetla: “Rasvjeta bi trebala u svakoj prostoriji biti postavljena što fleksibilnije, a to je najlakše izvesti onda kada svjetlost dolazi iz nekoliko izvora, prirodnih i umjetnih”, ističe dizajnerica interijera Danica Maričić. Kombinacijom sve tri razine izbjegava se situacija u kojoj je cijeli prostor osvijetljen jednim jedinim izvorom svjetla. Više o tome pročitajte u našem vodiču Rasvjeta u interijeru: savjeti za idealno osvjetljenje doma.

Tepisi, zavjese i namještaj

Tepih ispod sofe i stolića za kavu vizualno definira dnevnu zonu. Ne prekida pritom kontinuitet poda. Zavjese mogu poslužiti i praktično, kao zvučna izolacija ili blaga pregrada prema prozorskoj strani. Namještaj iste linije i tonova kroz sve tri zone dodatno učvršćuje dojam jedinstvene cjeline.

Kako vizualno podijeliti open space bez zidova?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja kod uređenja otvorenog prostora. Kako odvojiti zone kad zid nije opcija, ni fizički ni estetski?

Kuhinjski otok prirodna je granica između kuhinje i ostatka prostora. Funkcionalan je za pripremu hrane, a istovremeno vizualno signalizira gdje kuhinja završava. Sofa okrenuta leđima prema blagovaonici stvara sličan učinak. Dijeli prostor bez ijednog dodatnog elementa. Tepih ispod stola za kavu ili blagovaonskog stola definira granice zone jednako jasno kao zid, samo suptilnije.

Zanimljivo rješenje primijenila je arhitektica Lucija Puljić iz El Be arhitektonskog studija u stanu od 80 kvadrata. Otvoreni dnevni prostor bio je komotan, ali odnos kuhinje i dnevnog boravka nije funkcionirao. Umjesto zida, u sredinu je postavila zatvoreni volumen ostave. “Htjeli smo ubaciti negdje spremište i to smo iskoristili u dnevnom dijelu zato što je bio komotan, ali odnos kuhinje i dnevne sobe bio je kriv”, objašnjava Puljić. Centralni element pohrane riješio je odjednom tri stvari. Dobiven je dodatan prostor za skladištenje. Kuhinja je postala funkcionalnija. Dnevni boravak dobio je jasniju strukturu i bolji pristup terasi, bez ijednog dodatnog zida.

Biljke su jedno od najelegantnijih rješenja jer istovremeno dijele prostor i unose život u njega. Točno takvo rješenje primijenjeno je u projektu Kako urediti cijelu kuću da izgleda skladno?. Blagovaonski i dnevni dio doma ondje su razdvojeni instalacijom sa živim biljkama, zatrpanom dekorativnim kamenom. Ona istovremeno diže prostor i blago odvaja dvije zone bez zida ili pregrade.

Police, posebno otvorene ili poluprozirne, mogu poslužiti kao dodatna granica koja ne blokira svjetlo ni pogled.

Rasvjeta postavljena iznad određene zone, primjerice viseća svjetiljka iznad blagovaonskog stola, jasno naglašava tu zonu. Razlika u visini stropa ili spušteni strop iznad jedne zone može podsvjesno signalizirati gdje jedna funkcija završava, a druga počinje.

Najčešće pogreške kod open space prostora

Nekoliko grešaka ponavlja se toliko često da ih vrijedi unaprijed izbjeći.

Premalo utičnica čest je problem. U otvorenom prostoru koristi se više uređaja na više različitih mjesta, od kuhinjskih aparata do lampi i punjača. Bolje je planirati utičnice unaprijed, prema stvarnom rasporedu namještaja. Jedan luster za cijeli prostor gotovo nikad ne funkcionira dobro. Otvoreni prostor pokriva prevelik volumen za jedan izvor svjetla i uvijek ostavlja neke zone u sjeni.

Televizor na krivom mjestu čest je propust. Postavljen nasuprot prozoru stvara odsjaj tijekom dana. Smješten na mjestu koje presijeca prirodnu liniju kretanja, ometa svakodnevno funkcioniranje. Premala kuhinja i premali blagovaonski stol posljedice su nedovoljnog planiranja unaprijed. U otvorenom prostoru dimenzije svake zone lakše se podcijene kad nema zidova koji jasno omeđuju prostor.

Previše boja u otvorenom prostoru brzo stvara vizualni kaos. Sve zone se vide istovremeno, za razliku od zatvorenih soba gdje svaka boja “živi” u svom prostoru. Nedostatak spremišta česta je posljedica žrtvovanja ormara i ostava u korist otvorenosti. Pohrana se tada mora nadoknaditi drugdje, kroz ugradbene elemente ili namještaj po mjeri.

Uređenje open space prostora u malim stanovima

U manjim stanovima open space donosi najveću vizualnu korist. Nosi i najveći rizik: sve zone mogu djelovati zbijeno ako se ne planiraju pažljivo.

Arhitektica Gordana Đerić u stanu od 55 kvadrata riješila je taj izazov spajanjem kuhinje i dnevnog boravka u jednu zonu. Klizna prozirna vrata omogućuju akustičku izolaciju bez fizičkog zatvaranja prostora.

U minimalističkom stanu od 45 m² svaki je detalj podređen jednostavnosti. Neutralni tonovi i namještaj po mjeri stvaraju mirnu atmosferu unatoč ograničenoj kvadraturi.

Stan od 38 kvadrata u Sesvetama pokazuje da i romantičnija paleta boja funkcionira u otvorenom prostoru. Drvene letvice vizualno odvajaju dnevni boravak od blagovaonice, dajući prozračnost bez gubitka topline.

U stanu od 36 kvadrata dizajner Alan Stanković stvorio je prostor koji odiše emocijama unatoč skromnoj kvadraturi. Pažljivo odabrane boje, teksture i rasvjeta čine i najmanji kutak funkcionalnim i toplim.

Zanimljiv je i stan za najam od svega 21 kvadrata u centru Zagreba, gdje je dizajnerica Iris Pinjuh spavaću zonu pažljivo integrirala u otvoreni koncept. Svijetli, mirni tonovi vizualno otvaraju prostor unatoč ograničenoj kvadraturi.

Male amsterdamske tavanske sobe pokazuju sličnu logiku u drugačijem kontekstu. Stan od svega 35 kvadrata s kosinama nekad je bio spremište. Svaki centimetar prostora morao je imati funkciju kako bi otvoreni raspored uopće bio moguć.

Ovaj prekrasan mali stan rezultat je suradnje arhitekta i investitora

Uređenje open space prostora u velikim interijerima

Veći prostori nose suprotan izazov. Kako spriječiti da otvorena dnevna zona djeluje prazno ili nepovezano kad ima previše kvadrata na raspolaganju?

U luksuznoj vili za odmor u južnoj Dalmaciji dizajnerica Iva Kutija Jakovac oblikovala je dnevni boravak kao epicentar odmora. Namještaj po mjeri, uključujući kuhinjski otok od keramike, drži cijeli prostor skladnim unatoč velikoj kvadraturi.

Za dodatnu inspiraciju pogledajte i topli minimalizam u obiteljskoj kući, gdje je svaki detalj otvorenog prostora projektiran unaprijed.

Open space za obitelj ili za par?

Namjena stana bitno mijenja pristup uređenju otvorenog prostora. Obitelji s djecom trebaju prostor koji dopušta nadzor. Roditelj u kuhinji mora vidjeti dijete u dnevnom boravku, pa vizure postaju prioritet. Prostor za pohranu igračaka mora biti dio plana od početka. Parovi bez djece imaju veću slobodu eksperimentirati s odvažnijim bojama. Intenzitet svakodnevnog korištenja prostora obično je manji.

Kuće za odmor donose posve drugačiji set prioriteta. Kod takvih prostora, poput spomenute vile u Dalmaciji, otvoreni prostor gradi se oko doživljaja gostiju, a ne oko svakodnevne rutine ukućana. Dopušta tamnije, odvažnije tonove i skulpturalne komade namještaja koji bi u obiteljskom domu s malom djecom možda djelovali nepraktično.

Uređenje open space prostora za početnike

Open space nije stvar kvadrata, nego planiranja. Otvoreni prostor može jednako dobro funkcionirati u stanu od 36 i u kući od 200 četvornih metara. Uvjet je da su boje, materijali, rasvjeta i granice zona promišljeni unaprijed, a ne prepušteni slučaju nakon što je zid već srušen.

Najveća greška je krenuti od rušenja zida. Prije prvog udarca čekićem (i poziva statičaru) vrijedi zamisliti cijeli dan u tom prostoru.

Drugi korak je odabir jedne palete boja i jednog ili dva glavna materijala koji će se ponavljati kroz sve tri zone. Nije potrebno da svaka prostorija ima svoj identitet. Potrebno je da cijeli prostor djeluje kao jedna promišljena cjelina. Rasvjeta zaslužuje jednaku pažnju, jer jedan luster na sredini stropa rijetko pokriva potrebe kuhanja, blagovanja i opuštanja podjednako dobro.

Naposljetku, granice između zona ne moraju biti zidovi. Kuhinjski otok, tepih, biljka ili razlika u visini stropa mogu jednako uspješno signalizirati gdje jedna funkcija završava, a druga počinje. Uređenje open space prostora uspijeva onda kad svaka funkcija, kuhanje, blagovanje i opuštanje, ima svoje jasno mjesto unutar zajedničke cjeline, čak i kad zidova između njih nema.