Lišće na rešetki, voda koja stoji na balkonu ili mrlja ispod oluka znakovi su koje vrijedi primijetiti na vrijeme. Donosimo što možete provjeriti sami, gdje je granica sigurnog čišćenja i kada problem treba prijaviti.

Prva jača jesenska kiša često pokaže ono što po suhom nismo primijetili. Na balkonu se ispred rešetke skupi lokva, preko ruba oluka slijeva se voda, a na fasadi ispod spoja pojavi se taman trag. Netko pod mlaz stavi teglu, netko odluči da će to riješiti „kad prestane padati”.

Čišćenje oluka i odvoda nije velik posao, ali ga je najbolje obaviti prije kiše, a ne tijekom nje. Pritom vrijedi znati dvije stvari. Ne vidi se svaki problem s tla, a čišćenje ne rješava svako propuštanje. Ponekad voda stoji i u potpuno čistom odvodu.

Obilne kiše otkrivaju skriveni problem na vašoj kući…

Kuća: što na olucima možete primijetiti s tla

Dobar dio stanja oluka može se procijeniti bez penjanja. Sa sigurne površine pogledajte vire li iz žlijeba lišće, grančice ili mahovina, osobito na mjestima gdje se nad krovom nadvijaju krošnje. Provjerite jesu li dijelovi oluka ravni i na mjestu ili se negdje odvojio spoj ili popustio nosač.

Korisno je pogledati i fasadu ispod oluka. Tamne pruge, tragovi vode na spojevima ili ljuštenje boje mogu upućivati na to da se voda prelijeva ili curi.

Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma

Najviše ćete ipak saznati tijekom kiše. Iz zaklona, primjerice s prozora ili ispod nadstrešnice, pogledajte prelijeva li se voda preko ruba žlijeba i teče li iz odvodne cijevi snažnim mlazom. Prema uputama proizvođača sustava odvodnje JDP, voda koja se skuplja kraj ispusta žlijeba i slab mlaz iz vertikale znak su da je začepljena odvodna cijev.

Pogled s tla ne potvrđuje, međutim, da je cijeli sustav prohodan. Žlijeb može izgledati čisto, a vertikala biti začepljena.

Čišćenje oluka: gdje završava posao vlasnika

Naslage lišća i nečistoće ometaju otjecanje vode, a voda koja se prelijeva preko oluka može močiti pročelje i podnožje kuće. Zato se oluci najčešće čiste u jesen, nakon što otpadne lišće, i prije zime.

Sam rad, međutim, nije bezazlen. STIHL u svom vodiču upozorava da rad s vrha ljestava nosi rizik ozljede, a ljestve naslonjene na oluk mogu ga oštetiti, osobito ako je stariji. Kod prizemnice s niskim olukom ovaj posao mnogi obave sami, uz čvrste ljestve na ravnoj podlozi i nekoga tko ih pridržava. Kod kata, strmog terena ili oluka do kojeg je teško doći bolje je pozvati izvođača.

Postoje i nastavci za čišćenje s tla, za puhalice ili perače pod tlakom. Njihov doseg i prikladnost ovise o opremi, visini i stanju oluka, pa ih nije moguće preporučiti za svaku kuću. Za perače pod tlakom proizvođači upozoravaju da su prikladni samo za čvrste oluke.

Važno je ne zaustaviti se na vodoravnom žlijebu. Odvodna vertikala jednako se može začepiti, a začepljenje u njoj teže je uočiti. Ako je vertikala izravno spojena na podzemnu kanalizaciju, ne pokušavajte je odčepiti jakim mlazom vode, jer biste nečistoću mogli potisnuti dublje u sustav. Kod starijih ili nepoznatih sustava postupak čišćenja vertikale prepustite izvođaču limarskih radova.

Balkon: oslobodite rešetku i put do odvoda

Balkon je dio kuće ili stana o kojem se brinemo sami, a balkonski odvod najčešće se začepi od onoga što na balkon unesemo mi: lišća iz tegli, zemlje koja se ispere pri zalijevanju i sitnog otpada koji vjetar nanese u kut.

Prije kiše pometite balkon i maknite lišće i zemlju oko tegli. Oslobodite rešetku odvoda i pobrinite se da je ne zaklanjaju posude, tepisi ili namještaj, jer voda mora imati slobodan put do nje. Ako odvod ima uklonjivu rešetku ili košaricu za nečistoće, očistite je prema uputama konkretnog proizvoda i vratite sve dijelove na mjesto.

Ne postoji jedna univerzalna uputa za rastavljanje balkonskog odvoda. Balkonski slivnici i linijski kanali razlikuju se po izvedbi, pa ono što se na jednom lako skida, na drugom može biti dio brtvljenja prema hidroizolaciji. Ako niste sigurni što se smije skinuti, očistite samo ono što je dostupno s površine.

Odvod je čist, a voda i dalje stoji: što tada?

Ovo je trenutak kada čišćenje prestaje biti rješenje. Ako se lokva na balkonu ponavlja i nakon što ste uklonili sav vidljivi otpad, problem može biti u padu podne površine, u slivniku ili u cijevi ispod njega. Samo zadržavanje vode ne dokazuje određeni kvar, ali je dobar razlog za pregled.

Odvodnja balkona i terasa nije samo rešetka na podu. Planira se i izvodi zajedno s podnom konstrukcijom i hidroizolacijom, pa se i problemi na njoj procjenjuju kao dio cijelog sustava.

Česta je zamka i fuga. Napuklu fugu lako je proglasiti krivcem za vlagu, no ona nije automatski dokaz da je oštećena hidroizolacija ispod pločica. Isto tako, nova fuga nije univerzalno rješenje za propuštanje. Ako se vlaga pojavljuje na stropu prostorije ispod balkona ili na pročelju, uzrok treba utvrditi stručnjak.

Kada prijaviti problem

Ako živite u zgradi, a voda se zadržava ili propušta unatoč čišćenju, problem ne mora biti samo vaš. Najprije fotografirajte mjesto na kojem se voda zadržava ili tragove vlage, po mogućnosti tijekom kiše i nakon nje. Zapišite kada se problem pojavljuje: nakon svake kiše, samo kod pljuskova ili kad puše vjetar s određene strane.

S tim podacima obavijestite predstavnika suvlasnika ili upravitelja zgrade, osobito ako sumnjate da je riječ o zajedničkom dijelu sustava, poput vertikale ili oluka na krovu. Tko snosi trošak popravka ovisi o uzroku i dijelu zgrade na kojem je kvar, pa se to dogovara tek kada se problem utvrdi.

Kratka provjera prije kiše

• Je li dostupni odvod slobodan od lišća i zemlje?
• Jesu li predmeti maknuti s puta kojim voda otječe?
• Postoje li raniji tragovi prelijevanja ili vlage na fasadi ili stropu?
• Ponavlja li se zadržavanje vode i nakon čišćenja?
• Treba li dogovoriti pregled nedostupnih oluka ili problem prijaviti upravitelju?

Ako na sva pitanja možete odgovoriti mirno, kiša može doći. A ako vas neko pitanje zabrine, bolje je to saznati sada nego sljedeći put kad se pod oluk opet bude stavljala tegla.

Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.

Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.

Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.

Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?

Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.

Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.

Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.

Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.

Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.

Lončana ili vrtna: zašto je to važno?

Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.

Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.

Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.

Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?

Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.

U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.

Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.

Zalijevanje i njega dok cvate

Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.

Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?

Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.

Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.

Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.

Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko

Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.