U jednom od najambicioznijih europskih urbanističkih zahvata posljednjih godina, upravo u srcu milanskog inovacijskog distrikta MIND nicat će „Ambrozijanski samostan”, djelo slavnog arhitekta Stefana Boerija, autora poznatih Bosco Verticale koji su postali simbol suvremene zelene arhitekture Milana.

Projekt je predstavljen 11. svibnja 2026. u drevnoj cistercitskoj opatiji Chiaravalle, a gradit će se unutar distrikta MIND, na raskrižju Carda i Dekumana, najcentralnijem i simbolički najznačajnijem položaju cijelog kompleksa.

Novi grad, nova uloga Crkve

MIND (Milano Innovation District) nastaje na prostoru nekadašnjeg Expa 2015., a prema projekcijama do 2030. godine ondje će živjeti, raditi ili studirati oko 70 tisuća ljudi. Distrikt je danas jedno od najvećih europskih razvojnih područja posvećenih znanosti, tehnologiji, genomici i biomedicinskim istraživanjima.

Upravo u takav kontekst Milanska nadbiskupija odlučila je smjestiti svoju novu prisutnost. Ideja nije bila izgraditi klasičnu crkvu, nego prostor koji će povezivati duhovnost, zajednicu, obrazovanje i suvremeni urbani život.

„Novi Ambrozijanski samostan željeli smo oblikovati kao jedinstvenu i otvorenu arhitekturu, čiji prostor simbolizira zagrljaj između nove crkve, transparentne prizme Knjižnice religija i trokutnog klaustra Vrta religija, smještenih na sjecištu Carda i Dekumana. Riječ je o suvremenom samostanu, osmišljenom kako bi odgovorio na potrebe pluralnog društva te poticao društvenu koheziju, međureligijski dijalog i stvaranje znanja.”, izjavio je Stefano Boeri iz studija Stefano Boeri Architetti.

Projekt proizlazi iz razmišljanja da razvoj grada ne može biti samo tehnološki i infrastrukturni proces, već mora uključivati i društvenu, kulturnu i duhovnu dimenziju.

Inspiracija iz 12. stoljeća

Odabir opatije Chiaravalle za mjesto predstavljanja projekta nije bio slučajan. Opatiju su 1135. godine osnovali cistercitski redovnici koji nisu bili samo nositelji duhovnog života svog vremena, nego i inovatori koji su transformirali okolni krajolik hidrauličkim sustavima, razvojem poljoprivrede i organizacijom proizvodnje.

Upravo ta dvostruka uloga, duhovna i praktična, inspiracija je za novi projekt.

„Ambrozijanski samostan” zamišljen je kao suvremena reinterpretacija tradicionalnog samostana: prostor povučenosti i mira, ali istovremeno otvoren prema gradu i njegovim stanovnicima.

Što će kompleks sadržavati?

Novi samostan razvijat će se na ukupnoj površini od 2.700 četvornih metara, od čega je 1.100 m² predviđeno za otvorene prostore. Projekt reinterpretira klaustar kao prostorni i simbolički element organiziran oko tri temeljne dimenzije: brige, dijaloga i duhovnog istraživanja.

Kompleks neće biti samo arhitektonska intervencija, nego i mjesto svakodnevnog života male pastoralne zajednice koja će voditi liturgijski i duhovni program.

Crkva s tlocrtom u obliku trokuta moći će primiti između 300 i 350 vjernika, a odlikovat će je uzlazna forma krova koja evocira vertikalne linije milanskog Duoma. Klaustar religija smješten je na simboličnom raskrižju nekadašnjeg Carda i Dekumana Expa, dok će ga pratiti Vrt religija s biljnim vrstama koje predstavljaju glavne monoteističke tradicije prisutne u Milanu.

Poseban element kompleksa bit će Knjižnica religija – transparentna prizma smještena unutar malog gaja trešanja, koja će povezivati humanističke discipline, teologiju i znanstvena istraživanja prisutna u MIND-u. Projekt uključuje i suradnju sa sveučilištima i istraživačkim centrima unutar distrikta, čime knjižnica postaje mjesto razmjene znanja između humanistike i life sciences područja.

U prostoru knjižnice bit će postavljene i pojedine skulpture iz depoa Veneranda Fabbrica del Duomo, institucije koja stoljećima upravlja očuvanjem milanske katedrale.

Pitanje smisla u gradu inovacija

Nadbiskup Milana Mario Delpini naglasio je kako prisutnost mjesta duhovnosti u srcu inovacijskog distrikta služi postavljanju pitanja o smislu ljudskog i znanstvenog angažmana.

Prema njegovim riječima, tehnološki razvoj ne može biti jedino mjerilo napretka, nego mora ostaviti prostor odnosu između znanosti i mudrosti, tehnologije i humanizma, profita i solidarnosti.

Prema planovima nadbiskupije, MIND će do 2030. okupiti oko 70.000 stanovnika, radnika i studenata, a „Ambrozijanski samostan” zamišljen je ne kao izolirani sakralni objekt, već kao aktivni dio života novog gradskog distrikta.

Talijanski mediji navode kako nadbiskupija planira otvoriti kompleks unutar sljedeće tri godine, iako konkretan vremenski plan još nije definiran.

Zašto je ovaj projekt važan za svjetsku arhitekturu?

„Ambrozijanski samostan” jedan je od rijetkih suvremenih projekata koji sakralnu arhitekturu ne tretira kao ostatak prošlosti, nego kao alat za oblikovanje budućnosti grada. Kroz spoj crkve, javnog prostora, međureligijskog dijaloga i edukacijskih sadržaja, Boerijev projekt pokušava pokazati kako arhitektura može stvarati prostore susreta, razmjene ideja i društvene povezanosti.

U trenutku kada europski gradovi traže odgovore na pitanja fragmentiranosti i smisla urbanog razvoja, milanski „Ambrozijanski samostan” nudi zanimljiv model — grad inovacija koji u svoje središte svjesno ugrađuje i prostor za tišinu, refleksiju i zajedništvo.

Foto: Stefano Boeri Architetti

Salone del Mobile i EuroCucina svake godine donose mnogo više od novih uređaja i atraktivnog dizajna. Upravo se ondje posljednjih godina najbolje vidi kako će izgledati suvremeni život u domu – od načina kuhanja i organizacije prostora do integracije tehnologije u svakodnevicu.

Miele na EuroCucini je ove godine bio upravo to: pogled u budućnost doma u kojem tehnologija ne dominira prostorom, nego gotovo neprimjetno radi u pozadini kako bi svakodnevni život bio jednostavniji, intuitivniji i ugodniji.

Umjesto klasičnog sajamskog postava, Mieleov prostor na EuroCucini funkcionirao je poput stvarnog doma. Kuhalo se, razgovaralo, posluživala su se jela, a posjetitelji nisu samo promatrali uređaje – nego su ih mogli doživjeti u stvarnim situacijama.

Granica između sajma, restorana i doma gotovo je nestala.

Mieleov nastup na EuroCucini poručio je: Budućnost kuhinje se mijenja

Cijeli koncept predstavljen je pod sloganom Design to Move With You, kojim Miele naglašava novu ulogu kuhinje u suvremenom domu.

“Na ovogodišnjoj EuroCucini predstavili smo novu predodžbu kuhinje koja više nije statičan prostor, nego prostor koji povezuje i prati korisnike kroz njihov svakodnevni život”, objasnila je Ana Lendarić iz Mielea.

Današnja kuhinja više nije izolirana prostorija namijenjena isključivo pripremi hrane. Ona postaje središte doma – mjesto okupljanja, rada, druženja i svakodnevnih rituala.

Upravo zato fokus više nije samo na estetici uređaja ili njihovim tehničkim performansama, nego na iskustvu korisnika i načinu na koji tehnologija može olakšati svakodnevicu.

Indukcijska ploča koja sama regulira kuhanje

Jedna od najzanimljivijih novosti predstavljenih u Milanu bila je nova serija indukcijskih ploča KM8000 s M-Sense tehnologijom.

Riječ je o sustavu koji omogućuje da ploča sama prilagođava temperaturu i snagu rada bez potrebe za stalnim ručnim podešavanjem.

“Ono što smo posebno htjeli istaknuti jest da korisnik više ne mora konstantno pratiti kuhanje i regulirati snagu rada. Ploča komunicira s posuđem, sama podešava temperaturu i omogućuje korisniku da se posveti drugim stvarima”

Posebno razvijeno posuđe putem Bluetooth tehnologije komunicira s pločom i prenosi informacije o idealnoj temperaturi pripreme hrane.

Takva razina automatizacije ne znači gubitak kontrole, nego upravo suprotno – veću preciznost, sigurnije kuhanje i konzistentnije rezultate uz znatno manje stresa i nadzora.

Posebno u obiteljima s užurbanim rasporedom, ovakav tip tehnologije postaje više od luksuza – postaje stvarna pomoć u organizaciji svakodnevice.

Kuhanje postaje društveno iskustvo

Miele na EuroCucini u Milanu je jasno pokazao koliko se promijenio način na koji danas koristimo prostor doma. Fokus više nije samo na pojedinačnim uređajima, nego na povezivanju cijelog interijera i prilagodbi suvremenom načinu života.

“Kuhinja postaje dio cjelokupnog životnog prostora, a ne samo jedna prostorija u domu”

Upravo zato Miele širi svoj portfelj i na kategorije poput kuhanja na otvorenom. Povezanost interijera i eksterijera danas je jedan od najizraženijih trendova suvremenog stanovanja, a priprema hrane sve više postaje društveno iskustvo.

Terase, vanjske kuhinje i prostori za druženje više nisu rezervirani samo za luksuzne kuće, nego postaju važan dio načina života u kojem se kuhanje seli iz zatvorenog prostora prema otvorenom.

Pametna rješenja za male i velike prostore

Osim novih indukcijskih ploča, Miele je predstavio i niz drugih uređaja prilagođenih različitim stilovima života i veličinama prostora.

Posebnu pozornost privukla je kompaktna ladica za kuhanje na pari koja se može kombinirati s pećnicom ili mikrovalnom pećnicom i funkcionira kao praktično “tri u jedan” rješenje.

Takav tip uređaja posebno je zanimljiv manjim stanovima i suvremenim urbanim interijerima u kojima svaki centimetar prostora postaje važan.

S druge strane, za prostranije domove predstavljeni su veliki MasterCool hladnjaci opremljeni integriranim kamerama koje korisnicima omogućuju pregled sadržaja hladnjaka putem mobilnog uređaja.

Takva tehnologija olakšava planiranje kupovine i smanjuje nepotrebno gomilanje hrane, što pokazuje kako pametni uređaji danas nisu fokusirani samo na praktičnost, nego i na održivije navike u kućanstvu.

Miele je najavio i dolazak novih samostojećih French Door hladnjaka koji bi na tržište trebali stići već tijekom ljeta.

Tehnologija koja radi tiho u pozadini

Iako umjetna inteligencija i automatizacija danas dominiraju gotovo svim tehnološkim sajmovima, Mieleov pristup djelovao je znatno smirenije i konkretnije.

Fokus nije bio na spektakularnim funkcijama ili futurističkim efektima, nego na tome kako tehnologija može stvarno olakšati svakodnevni život.

“Vrlo se brzo naviknete na tehnologiju koja vam pojednostavljuje svakodnevicu, pogotovo kada imate obitelj i dinamičan način života”

Upravo ta nenametljiva integracija tehnologije postaje jedna od najvažnijih karakteristika suvremenog doma.

Pametni uređaji više nisu zamišljeni kao dominantni tehnološki objekti u prostoru, nego kao alati koji rade gotovo nevidljivo. Tako korisnici imaju više vremena za život, obitelj i svakodnevne rituale.

Budućnost doma već je stigla

Mieleov nastup na EuroCucini jasno je pokazao smjer u kojem se razvija suvremeni dom. Kuhinja postaje inteligentan, povezan i fleksibilan životni prostor koji razumije potrebe korisnika i prilagođava se njihovom ritmu.

Tehnologija pritom više nije sama sebi svrha. Ona postaje alat koji pojednostavljuje svakodnevicu, smanjuje stres i omogućuje da se više fokusiramo na iskustvo življenja, a manje na tehničke detalje.

I upravo je to možda bila najvažnija poruka Mieleova nastupa u Milanu – da kuhinja budućnosti nije hladna i tehnološki sterilna, nego intuitivna, topla i prilagođena stvarnom životu.