Zima se u vrtu često doživljava kao razdoblje potpunog mirovanja, no uz pravi odabir bilja to ne mora biti tako. U Vrtnom centru Šestine možete pronaći biljke koje cvatu zimi i upravo tada preuzimaju glavnu ulogu, unoseći boju, strukturu i život u vrt u vrijeme kada je većina biljaka bez lišća i cvjetova. Njihova ljepota posebno dolazi do izražaja u hladnim mjesecima, kada svaki cvijet, pup ili bobica postaju snažan vizualni naglasak.

10 sobnih biljaka koje najbolje uspijevaju zimi

Zimzeleni grmovi, trajnice i vrste s dugotrajnim pupovima omogućuju da vrt ostane uredan i dekorativan tijekom cijele godine. Uz malo planiranja i poznavanje osnovnih pravila sadnje i njege, moguće je stvoriti vrt koji i zimi izgleda promišljeno, skladno i živo.

Kada i kako saditi zimsko bilje

Za uspješan rast i cvatnju biljaka koje cvatu zimi, ključno je pravilno odabrati vrijeme sadnje. Lončanice se mogu saditi gotovo tijekom cijele godine, osim u razdobljima izrazito visokih ljetnih temperatura. Presađivanje u vrt moguće je sve dok tlo nije smrznuto, zbog čega su jesen i rano proljeće najpoželjniji periodi za sadnju u tlo.

Ako se biljke presađuju u veće posude, idealno vrijeme za to je prije početka cvatnje, najčešće u ožujku. Na taj se način biljci omogućuje da se prilagodi novom prostoru i razvije snažan korijenov sustav prije cvjetanja.

Kako ističe Anita Surić Klarić, dipl. ing. agr. iz Vrtnog centra Šestine, ključ uspjeha leži u razumijevanju potreba svake biljke.

„Biljke koje cvatu zimi najčešće su zimzeleni grmovi i niske trajnice koje vole kisela tla. Kada im osiguramo odgovarajuće mjesto i uvjete, one će nas nagraditi bojom i cvjetovima upravo u vrijeme kada ih najviše trebamo.“

Skimija – vodeća među biljkama koje cvatu zimi

Među najpopularnijim biljkama koje cvatu zimi posebno se ističe skimija. Riječ je o zimzelenom grmu koji se odlikuje dugotrajnim pupovima i cvatnjom koja traje gotovo cijelu zimu. Pupovi često nalikuju cvjetovima i zadržavaju se mjesecima, čineći biljku izrazito dekorativnom.

Skimmije dolaze u tamnocrvenim, bordo, bijelim i svijetloružičastim nijansama, ovisno o kultivaru. Sorte poput ‘Rubella’, ‘White Glow’ ili ‘Marlot’ često se biraju upravo zbog intenzivnih boja koje dolaze do izražaja kada je ostatak vrta miran. Posebnu vrijednost imaju i skimije s ukrasnim bobicama koje se zadržavaju tijekom cijele zime.

Najbolje uspijevaju u sjenovitim ili polusjenovitim dijelovima vrta te u kombinaciji s drugim biljkama koje preferiraju kisela tla.

Erica carnea – trajnica s dugom zimskom cvatnjom

Erica carnea, ili Crnjuša jedna je od najzahvalnijih zimskih cvatućih trajnica. Cvatnja može započeti već u jesen, nastaviti se tijekom zime i završiti u ranom proljeću, čime vrt dobiva kontinuitet boje kroz više godišnjih doba.

Ova biljka izuzetno je otporna i uspijeva na polusjenovitim, ali i sunčanim položajima, pod uvjetom da je tlo dobro drenirano. Najčešće cvate u ružičastim nijansama, no ovisno o sorti, cvjetovi mogu biti i bijeli ili crveni. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova i lagano oblikovanje kako bi biljka zadržala uredan i kompaktan izgled.

Mahonia ‘Winter Sun’ – žuti naglasak u zimskom vrtu

Među najupečatljivijim biljkama koje cvatu zimi svakako je Mahonia media ‘Winter Sun’. Mahonija cvate od kraja studenog pa sve do ožujka, a njezini dugi žuti cvatovi u klasovima unose snažan kontrast u zimski vrt.

Osim cvjetova, mahoniju krasi i kožasto, sjajno, nazubljeno lišće koje se često koristi u rezanim aranžmanima. Iako izgleda raskošno, riječ je o biljci koja ne zahtijeva posebnu njegu. Otporna je na niske temperature i prilagodljiva različitim tlima, no najbolje uspijeva na humusnom, neutralnom i dobro dreniranom tlu na kojem se ne zadržava voda.

Vrt koji cvate i kada priroda miruje

Pažljivim odabirom biljaka koje cvatu zimi, vrt ne mora izgubiti svoju ljepotu u hladnim mjesecima. Skimmije, erike i mahonije dokazuju da zima može biti razdoblje tihe, ali izrazite vrtne estetike. Uz minimalnu njegu i promišljen plan sadnje, vrt može ostati pun boja, strukture i života – čak i onda kada se čini da priroda miruje.

vrtni centar Šestine

Kupovina božićnih poklona mnogima je najljepši dio blagdanske pripreme – biranje sitnica koje će razveseliti najdraže, razmišljanje o njihovim interesima i malim radostima. No, trenutak kada poklone treba zamotati ponekad postaje prava noćna mora. Papir se gužva, rubovi bježe, a osobito je izazovno zamotati mekane ili nepravilne predmete.

Dobra vijest je da za lijepo zamotan poklon ne trebate posebne vještine, već dobru ideju i nekoliko jednostavnih trikova. Danica Šojat, voditeljica kreativne radionice zamatanja poklona, pokazala nam je tri jednostavna, ali vrlo efektna načina zamatanja – za mekane, ravne i klasične poklone.

1. Košuljica – idealno rješenje za mekane i nepravilne poklone

Ako zamatate šal, majicu, pidžamu ili neki mekani predmet, ovaj način zamatanja savršeno skriva nepravilnosti i izgleda vrlo dekorativno.

Kako zamotati poklon u obliku košuljice:

1. Odaberite običan papir za zamatanje – s njim je najlakše raditi.
2. Papir presavinite tako da dobijete širinu koja odgovara predmetu koji ćete staviti unutra.
3. Rubove papira zalijepite obostranim selotejpom kako bi spojevi bili uredni i nevidljivi.
4. Na gornjem dijelu formirajte „kragnicu“ – mali preklop koji će kasnije postati vizualni fokus.
5. Komadić ukrasne trake položite vodoravno i presavinite ga prema unutra kako biste dobili čvrstu osnovu.
6. Škarama lagano zarežite s obje strane gornjeg dijela i preklopite rubove prema naprijed – tako nastaje oblik košulje.
7. Stavite poklon unutra, zatvorite donji dio paketa i zavežite kragnicu mašnicom ili trakicom koja može glumiti kravatu.

Rezultat je razigran, elegantan paket koji izgleda posebno, a pritom savršeno skriva sve nepravilnosti.

2. Grančica ružmarina – minimalističko rješenje za ravne poklone

Za knjige, bombonjere ili druge ravne predmete, ponekad je najbolje rješenje ono najjednostavnije. Ovaj način zamatanja posebno će se svidjeti ljubiteljima prirodne i minimalističke estetike.

Korak po korak:

1. Poklon zamotajte u papir neutralne boje.
2. Uzmite jednu grančicu ružmarina.
3. Lagano je savijte i zafrčite u mali kružić, poput mini-vjenčića.
4. Položite grančicu na sredinu paketa i učvrstite je ukrasnom trakicom.

Bez puno truda dobit ćete vrlo elegantan poklon s prirodnim, blagdanskim štihom.

3. Trakica u obliku bora – kreativna ideja za klasične pakete

Treći način savršen je za sve koji žele dodati malo igre i vizualnog efekta, a pritom koriste jednostavne materijale poput natron papira i trakica.

Kako napraviti „bor“ od trakice:

1. Poklon zamotajte u običan natron papir.
2. Na sredinu paketa zalijepite kratku traku obostranog selotejpa.
3. Početak ukrasne trakice pričvrstite na vrh paketa.
4. Nastavite lijepiti trakicu cik-cak pokretima prema dolje, lagano šireći oblik kako biste dobili siluetu bora.
5. Na vrhu možete dodati mašnicu ili mali ukras kao „zvijezdu“.

Ovaj način zamatanja izgleda vrlo efektno, a zapravo je izuzetno jednostavan za izvedbu.

Zamatanje poklona kao mali ritual

Zamatanje poklona ne mora biti stresno – uz malo kreativnosti može postati ugodan blagdanski ritual. Bilo da zamatate mekani šal, knjigu ili mali znak pažnje, ova tri načina pomoći će vam da svaki poklon izgleda promišljeno, uredno i posebno.

Jer na kraju, nije važan savršen papir, već pažnja i trud koji stoje iza svakog paketa.