Nakon što smo uredili prostor i odabrali piće kojim ćemo nazdraviti, dolazimo do jednog od najvažnijih elemenata dočeka – postavljanja stola.

Nova godina na tanjuru – od grožđa do odojka i skrivena simbolika hrane

Doček Nove godine u mnogim je domovima više od obične proslave. To je trenutak u kojem se okupljaju najdraže osobe, slave uspomene i nazdravlja novim počecima. A kao i svaka svečana večer, i ova počinje – za stolom. Upravo zato u suradnji sa Zepterom donosimo inspiraciju za novogodišnji stol. Ovo nije samo još jedna ideja kako nešto lijepo postaviti, već kako stvoriti atmosferu u kojoj se osjećamo posebno, povezano i svečano.

Pravilno postavljanje stola nije tek formalnost. Ono je uvod u večer, tiha najava da slijedi nešto drugačije od svakodnevice. Kada se tome pridruži profinjena estetika kolekcije Zepter Imperial Gold Celadon, novogodišnja noć poprima karakter rituala, a stol postaje središte zajedništva.

Elegancija koja spaja povijest i suvremenost

Za naš novogodišnji stol odabrana je Zepter Imperial Gold Celadon kolekcija, koja spaja profinjenost povijesnih referenci i suvremeni luksuz. Kako ističe Kata Barišić Pavlović, direktorica Zeptera, ovaj porculan nije zamišljen kao luksuz koji se koristi rijetko, već kao dio svakodnevice koja zaslužuje ljepotu.

Imperial Gold Celadon kolekcija prepoznatljiva je po spoju nježne, smirene seladon nijanse i bogatog akcenta 24-karatnog pozlaćenog ruba. Taj kontrast donosi ravnotežu – mekoću i luksuz, suzdržanost i svečanost. Upravo zato kolekcija se prirodno uklapa u novogodišnji ambijent, gdje želimo eleganciju, ali bez pretjerane raskoši.

Celadon boja ima posebno mjesto u dizajnu interijera jer djeluje smirujuće, povezuje se s prirodom i lako se kombinira s različitim materijalima. U kombinaciji sa zlatnim priborom za jelo i kristalnim čašama, stvara slojevitu vizualnu priču u kojoj se svjetlo reflektira, titra i daje dubinu cijelom postavu.

Kako postaviti novogodišnji stol s karakterom

Kod novogodišnjeg stola podloga igra ključnu ulogu. Umjesto teških i tamnih tkanina, preporučuje se stolnjak od finog bijelog lana. Njegova tekstura propušta svjetlo i omogućuje da zlatni rubovi tanjura dođu do izražaja. Crveni detalji – bilo kroz salvete, svijeće ili dekor – unose toplinu i podsjećaju na blagdansku simboliku, ali u odmjerenoj mjeri.

Stolnjaci inspirirani hrvatskom baštinom hit su u uređenju interijera

Središnji element svakog postavljanja stola je tanjur. U ovom slučaju, veliki tanjur u celadon nijansi služi kao baza, dok se manji tanjur ili duboki tanjur slaže iznad njega. Ovakvo višeslojno postavljanje ne samo da izgleda elegantno, već omogućuje jasan prijelaz između slijedova tijekom večere.

Šalice, čaše i igra svjetla

Imperial Gold Celadon šalice posebno dolaze do izražaja u kasnijem dijelu večeri – uz kavu, čaj ili desert. Njihova boja i zlatni rubovi dodatno naglašavaju intimnost trenutka, kada se večer polako smiruje, a razgovori postaju dublji.

Kristalne čaše nezaobilazan su element svečanog stola. Njihova sposobnost da reflektiraju svjetlost svijeća stvara vertikalnu dinamiku na stolu i daje osjećaj raskoši bez potrebe za dodatnim dekoracijama. Upravo ta igra svjetla čini da stol izgleda bogato, ali nenametljivo.

Više od blagdanskog servisa

Iako se često veže uz posebne prilike, Zepter Imperial Gold Celadon nije kolekcija namijenjena samo blagdanskim danima. Dizajnirana je da traje – zahvaljujući kvaliteti materijala, otpornosti i bezvremenskom dizajnu koji ne podliježe trendovima. U novogodišnjoj noći ona postaje simbol kontinuiteta, tradicije i brige o detaljima koji ostaju.

Upravo zato Zepter inspiracija za novogodišnji stol ne govori samo o estetici, već o načinu na koji obilježavamo važne trenutke. Stol postaje mjesto susreta, razgovora i zajedničkog ulaska u novu godinu.

Stol kao poruka za novu godinu

U vremenu kada se sve događa brzo, a blagdani često prolaze u žurbi, svjesno postavljanje stola podsjeća nas da usporimo. Da sjednemo, pogledamo jedni druge i nazdravimo novim počecima. Uz promišljen izbor posuđa, materijala i svjetla, novogodišnji stol postaje više od dekoracije – postaje poruka.

Poruka da Nova godina počinje u krugu ljudi koje volimo, oko stola koji spaja estetiku, toplinu i trajnost. Upravo to je suština koju donosi Zepter inspiracija za novogodišnji stol – spoj ljepote, rituala i trenutaka koji ostaju zapamćeni.

U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.

Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.

Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja

S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.

Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja

Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo

Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.

Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.

Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.

Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.

Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija

Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.

Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.

Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.

Što možemo naučiti iz Londona i Beča

Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.

S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.

Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?

Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.

Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života

Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.

Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.