Nakon nekoliko godina snažnog rasta cijena i velike potražnje, tržište nekretnina u Hrvatskoj tijekom 2025. godine ušlo je u mirniju fazu. Iako se često govorilo o mogućem padu, do sloma tržišta nije došlo. Nekretnine se i dalje prodaju, ali sporije, uz znatno promišljeniji pristup kupaca i postupno realnija očekivanja prodavatelja.

Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja

Globalna ekonomska neizvjesnost, rast kamatnih stopa i oprez potrošača utjecali su na tempo kupoprodaja, no temeljni interes za kvalitetne nekretnine, osobito na dobrim lokacijama, i dalje ostaje snažan.

Sporije tržište, ali bez pada cijena

Prema riječima agentice za prodaju nekretnina Martine Mataić Škugor, prošlu godinu obilježila je stagnacija, ali ne i pad vrijednosti.

„Možemo reći da je došlo do određene stagnacije, ali ne možemo govoriti o općem padu cijena ili padu tržišta. Tržište je i dalje aktivno, no kupci su danas znatno promišljeniji prilikom kupnje.“

Podaci to potvrđuju. Eurostat bilježi da su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2025. porasle gotovo 14 posto na godišnjoj razini, što je znatno iznad prosjeka Europske unije. Istovremeno, broj transakcija prema podacima Porezne uprave i agencija pao je za oko 13 posto u prvih devet mjeseci godine, a u nekim županijama i do 30 posto.

Takav odnos pokazuje da tržište nekretnina u Hrvatskoj nije izgubilo vrijednost, već se usporilo i postalo selektivnije.

Kupci danas kupuju promišljeno

Kupci su danas informiraniji nego ikad. Prije odluke o kupnji uspoređuju više ponuda, detaljno se raspituju o stanju zgrade, energetskom razredu, iznosu režija i pričuve te realnim troškovima održavanja.

„Kupci se financijski pripremaju, ulaze u pregovore i spremni su odustati ako nekretnina ne odgovara njihovim mogućnostima. Impulzivne kupnje gotovo su nestale“, ističe Mataić Škugor.

Takav pristup produljuje proces kupoprodaje, ali istovremeno donosi veću sigurnost i kvalitetnije odluke.

Prodavatelji se prilagođavaju, ali bez velikih korekcija

Iako prodavatelji i dalje često imaju visoka očekivanja, oni koji doista žele prodati sve su otvoreniji za pregovore. Ipak, tržište zasad ne pokazuje znakove velikih korekcija cijena, osobito kada je riječ o kvalitetnim nekretninama.

Posebno u urbanim i obalnim zonama, gdje je ponuda ograničena, a potražnja stabilna, cijene se i dalje drže visoko.

Velike razlike među regijama

Tržište nekretnina u Hrvatskoj izrazito je neujednačeno. Dok većina županija bilježi pad broja transakcija, neke regije, poput Varaždinske županije, bilježe rast kupoprodaja, što ukazuje na snažan utjecaj lokalnih ekonomskih i demografskih čimbenika.

Zagreb ostaje stabilno tržište s kontinuiranom potražnjom domaćih kupaca, ponajviše onih koji rješavaju stambeno pitanje, ali i investitora usmjerenih na dugoročni najam. Na obali, osobito u Istri i Dalmaciji, atraktivne lokacije i dalje bilježe visoke cijene uz značajan udio stranih kupaca. Kontinentalna Hrvatska pokazuje veću osjetljivost, s većim prostorom za pregovore.

Novogradnja ili starogradnja?

Iako je novogradnja i dalje poželjna, visoke cijene i mali prostor za pregovore mnoge kupce okreću starogradnji. Za istu cijenu često mogu dobiti veći stambeni prostor, uz spremnost na dodatna ulaganja.

„Kupci su spremni ulagati u starogradnju, ali im je iznimno važno unaprijed znati koliki su stvarni troškovi adaptacije“, objašnjava Mataić Škugor.

Energetska učinkovitost kao ključni kriterij

Uz lokaciju, energetska učinkovitost postala je jedan od najvažnijih faktora pri kupnji. Kupce zanima stanje izolacije, sustavi grijanja i hlađenja, energetski razred zgrade te visina mjesečnih režija.

Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?

Energetska učinkovitost danas više nije dodatna prednost, već standard koji značajno utječe na odluku o kupnji i dugoročne troškove stanovanja.

Što očekivati u 2026.?

Analitičari za 2026. godinu predviđaju umjereniji rast cijena, između 4 i 7 posto, ovisno o lokaciji i kvaliteti nekretnine. Drastični pad nije izgledan, ali tržište će ostati diferencirano.

„Kvalitetne nekretnine na dobrim lokacijama i dalje će bilježiti blagi rast, dok će kod ostalih biti sve više pregovora“, zaključuje Mataić Škugor.

Zaključno, tržište nekretnina u Hrvatskoj ulazi u zreliju fazu – s manje euforije, više analize i realnijim očekivanjima. Kupci su oprezniji, prodavatelji fleksibilniji, a 2026. bi mogla donijeti stabilniju ravnotežu između ponude i potražnje.