floral pattern
Kreirajmo dom zajedno
Novogodišnje uređenje interijera koje zadržava božićnu emociju i donosi svjež početak
Božićna atmosfera ne mora nestati s posljednjim danom prosinca. Naprotiv, ona može postati temelj na kojem se gradi novogodišnje uređenje interijera…
Božić i Nova godina, iako različiti u karakteru, dijele zajednički emocionalni temelj. Oba blagdana snažno su povezana s prirodom, jednostavnošću i zajedništvom.
Razlika je u nijansi – dok Božić donosi mir, toplinu i introspekciju, Nova godina nosi energiju promjene, uzbuđenja i novog početka. Upravo tu prijelaznu emociju može pratiti i novogodišnje uređenje interijera, koje ne briše božićnu atmosferu, već je nadograđuje.
Arhitektica Sunčica Mastelić Ivić predlaže da se prostor ne “resetira” naglo, već da se blagdanska priča razvija – od toplih, zemljanih tonova prema tamnijoj, svečanijoj i izražajnijoj novogodišnjoj scenografiji.
Kontra svijetlim interijerima: Tamna podloga kao novi početak
Posljednjih godina interijeri su obilježeni svijetlim, neutralnim i pustinjskim tonovima koje često nazivamo earthy minimalizmom. No doček Nove godine idealan je trenutak za mali estetski zaokret. Umjesto poznate svjetline, Sunčica predlaže kontrast – tamnu podlogu koja prostoru daje dubinu i dramatičnost.
Kuhinjski otok, stol ili centralna zona doma mogu postati pozornica za novogodišnje uređenje interijera u kojem dominiraju tamne površine, prigušena rasvjeta i snažni kolorni akcenti. Takva podloga automatski stvara osjećaj svečanosti i intimnosti, bez potrebe za velikim promjenama u prostoru.
Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu
Povezanost s prirodom – ali na drugačiji način
Iako se na prvi pogled čini suprotno, tamniji i izražajniji interijeri i dalje mogu snažno komunicirati s prirodom. Sunčica tu poveznicu pronalazi u rustikalnim elementima – ali ne kao stilskom rješenju, već kao dekorativnom naglasku.
Tartan u tamnocrvenim tonovima, teksture koje podsjećaju na tkaninu, drvo ili zemlju te duboke bordo nijanse stvaraju osjećaj povezanosti s prirodom, ali u svečanijem, zrelijem izdanju. Takav pristup omogućuje da novogodišnje uređenje interijera zadrži toplinu Božića, a istovremeno dobije novu energiju.
Rustikalno, svečano i glamurozno – u ravnoteži
Blagdani nose sa sobom svečanost, a svečanost gotovo uvijek priziva glamur. No ovdje glamur ne dolazi kroz pretjerivanje, već kroz detalje. Površine s diskretnim odsjajem – zlatni ili bordo akcenti, metalni detalji, sjajne teksture – u prigušenom svjetlu stvaraju titranje i dubinu prostora.
Baš kao što biramo odjeću s blagim sjajem za novogodišnju večer, isto vrijedi i za interijer. Sitni predmeti koji reflektiraju svjetlo daju prostoru dinamiku i osjećaj posebnosti, bez da narušavaju sklad.
Prijelaz koji ima smisla
Božićna atmosfera ne mora nestati s posljednjim danom prosinca. Naprotiv, ona može postati temelj na kojem se gradi novogodišnje uređenje interijera. Zadržavanjem prirodnih elemenata, toplih materijala i poznatih tekstura, a dodavanjem tamnije podloge i svečanih detalja, prostor prati emocionalni luk blagdana.
Takav interijer ne slijedi trendove, već osjećaj. On ne pokušava impresionirati, nego stvoriti atmosferu u kojoj Nova godina počinje mirno, promišljeno i s dozom uzbuđenja. Upravo zato, doček u takvom prostoru djeluje osobnije, dublje i dugotrajnije – baš onako kako bi i novi početak trebao biti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
