Stan od otprilike 80 kvadrata na prvi pogled nije djelovao skučeno. Problem je bio suptilniji — nedostatak kvalitetne pohrane i krivi odnos između kuhinje i dnevnog boravka. Dnevna soba bila je prevelika u odnosu na kuhinju, a otvoreni prostor nije bio optimalno iskorišten. Upravo tu je mag. ing. arh. Lucija Puljić iz El Be arhitektonskog studija pronašla rješenje koje na prvu zvuči neobično.

„Htjeli smo ubaciti negdje spremište i to smo iskoristili u dnevnom dijelu zato što je bio komotan, ali odnos kuhinje i dnevne sobe bio je kriv. Bila je prevelika dnevna soba u odnosu na kuhinju. Tako da smo jednim centralnim dijelom povećali spremište i time omogućili dodatno skladištenje u kuhinji i preorijentirali samu dnevnu sobu kako bi se omogućio lakši pristup prema terasi.”

Uvođenjem centralnog volumena ostave postignuto je nekoliko stvari odjednom: povećana je količina pohrane, bolje je organiziran prostor kuhinje, dnevni boravak je dobio jasniju strukturu, a omogućena je i bolja komunikacija prema terasi.

Namještaj po mjeri koji sve drži na okupu

Ključni izazov bio je uklopiti ostavu u prostor bez narušavanja estetike — zatvoriti je u ormare i vizualno povezati s kuhinjom i dnevnim boravkom. Marko Vurušić, vlasnik Restyle stolarije, objašnjava složenost izvedbe.

„Najveći izazovi su bili da zatvorimo ostavu u ormare, u kompletnu priču — da bude u jednoj cjelini kuhinja, ostava plus dnevni boravak. Uspjeli smo ukomponirati postojeće zidove s našim namještajem, dobiti kut po 45 stupnjeva, spoj smo napravili gerung — znači lijepi prelaz tog kuta i nastavak dnevnog boravka na drugu stranu.”

Preciznost izrade bila je ključna. Prijelazi iz materijala u materijal zahtijevali su detaljnu razradu radioničkih nacrta kako ne bi došlo do pogreški u izvedbi.

Lincoln orah koji izgleda kao pravi furnir

U interijeru dominira iveral koji vjerno imitira prirodne materijale. Mladen Lovreković, direktor tvrtke Elgrad, posebno ističe dekor Lincoln orah.

„Kad ga vidimo na velikim površinama i lijepo svjetlo pada na njega, toliko djeluje poput prirodnog furnira da stvarno mislim da nitko nema što prigovoriti iveralima i sličnim materijalima.”

Posebno zanimljiv detalj je zidna obloga u dnevnoj sobi koja na prvi pogled izgleda poput filca. Lovreković objašnjava da je zapravo riječ o iveralu — tek kad ga se dodirne, postaje jasno da nije meka tekstilna površina nego tvrdi materijal. Takvi detalji pokazuju koliko daleko su otišli suvremeni materijali u imitiranju različitih tekstura.

Boje koje ne odudaraju od onoga što već postoji

Kod odabira boja Lucija Puljić krenula je od onoga što je u stanu već bilo — drvene podne obloge i sivkastih keramičkih pločica u kupaonama.

„Htjeli smo postići nenametljivost. Bili smo definirani već postojećom podnom oblogom koja je bila drvena i oblogama pločica u kupaonama koje su bile sivkaste, pa smo nijansiranje usmjerili prema tome — bež nijanse i drvene nijanse koje se ne kose s postojećim oblogama.”

U dnevnim prostorima prevladava bež u kombinaciji s tamnim drvetom, dok su detalji izvedeni u toploj crnoj (tzv. soft black) i antracit tonu (tzv. onyx) — nijansama koje su dovoljno bliske da ne stvaraju oštre kontraste, ali dovoljno različite da prostor ima dubinu.

Kuhinja koja se ističe radnom pločom

Iako kompaktna, kuhinja dobiva karakter zahvaljujući radnoj ploči od kompaktnog materijala — izuzetno popularnog i trajnog materijala posljednjih godina. Lovreković opisuje odabrani dekor kao tamni mramor koji prema njegovim riječima već malo ima prema betonu i škriljevcu — neobičan izbor koji se s tamnim detaljima u ostatku interijera izvrsno uklopio.

Šaht u sredini i podno grijanje: Rješavanje problema dizajnom

Projekt je imao i tehničke izazove koji su zahtijevali kreativna rješenja. U sredini prostorije nalazio se postojeći šaht koji se nije mogao mijenjati, a u pod se nije smjelo intervenirati jer je već bilo postavljeno podno grijanje. Umjesto klasičnih građevinskih zahvata, problem je riješen kroz dizajn namještaja — elementima ormara dobivena je, zapravo, još jedna prostorija.

Kupaonica: Najveći izazov projekta

Kupaonica je bila najzahtjevniji dio projekta. Perilica rublja i unutarnja jedinica dizalice topline bile su na pozicijama koje nisu odgovarale novom rasporedu, ali ih se nije moglo premjestiti.

„Kupaona nam je bila veliki izazov. Imali smo postavljene instalacije, perilicu rublja i unutarnju jedinicu dizalice topline na mjestima koja nam nikako nisu odgovarala. Zatvorili smo perilicu u ormar u koji smo smjestili i sve potrepštine, a u maloj kupaoni smo elementom ormara s ukalupljenim ogledalom uspjeli smjestiti sve šampone i slično što ne želimo prikazivati.”

Lucija Puljić, mag. ing. arh., El Be arhitektonski studio

Materijal je i u kupaonama isti — iveral. Lovreković naglašava da je on dovoljno čvrst i kvalitetan za korištenje i u kuhinji i u kupaonici, uz uvjet da su rubovi pravilno zatvoreni kako vlaga ne bi prodrla unutra.

Ovaj stan pokazuje da se potencijal prostora često krije tamo gdje ga najmanje očekujemo. Ostava usred dnevnog boravka na prvu zvuči kao kompromis — ali u rukama dobre arhitektice postala je prednost koja je unaprijedila cijeli stan.

Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno

Dječja poliklinika Helena u Zagrebu dobitnica je BIG SEE nagrade za arhitekturu i dizajn, čime je prepoznata kao projekt koji donosi kvalitetna rješenja u oblikovanju zdravstvenih prostora. Riječ je o projektu koji je predstavljen na međunarodnoj platformi BIG SEE, koja okuplja najbolje primjere arhitekture i dizajna iz regije i šire.

BIG SEE Festival 2026 okuplja arhitekte i dizajnere oko pitanja budućnosti prostora

Arhitektica s vizijom iza projekta poliklinike Helena

Projekt potpisuje Ured ovlaštene arhitektice Sandre Meštrović, koji razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegovo iskustvo prostora. U središtu svakog projekta je čovjek, a svaki element oblikovan je s ciljem stvaranja kvalitetnog i funkcionalnog okruženja.

Sandra Meštrović prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom pristupu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo odabrane elemente, svjetlo i atmosferu, bez suvišnih detalja.

Arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježen je spojem arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito iskustvo.

Prostor prilagođen djeci i roditeljima

Projekt dječje poliklinike Helena osmišljen je s ciljem stvaranja ugodnog i pristupačnog prostora za djecu i njihove roditelje. Interijer je oblikovan tako da odstupa od klasičnog bolničkog okruženja, s naglaskom na toplinu i vizualnu pristupačnost prostora.

Korišteni su materijali i boje koji doprinose ugodnijem boravku, a prostor je organiziran tako da omogućuje jednostavno kretanje i snalaženje korisnika.

Naglasak na materijalima i atmosferi prostora

U oblikovanju interijera korišteni su prirodni materijali i nježne boje, čime se postiže smireniji vizualni dojam. Oblikovanje prostora prati cjeloviti koncept u kojem su svi elementi međusobno usklađeni – od zidnih obloga do namještaja i rasvjete.

Takav pristup omogućuje stvaranje prostora koji je istovremeno funkcionalan i vizualno uravnotežen.

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere

Funkcionalnost zdravstvenog prostora

Poliklinika je projektirana u skladu sa zahtjevima zdravstvene namjene, pri čemu su zadovoljeni svi tehnički i funkcionalni uvjeti. Prostor uključuje organizirane zone za pregled, čekanje i kretanje korisnika, uz jasno definirane komunikacije.

Dizajn interijera prilagođen je svakodnevnoj uporabi, uz naglasak na dugotrajnost i praktičnost.

Izložbeni prostor trgovine elektroopremom osvojio BIG SEE

BIG SEE platforma i nagrada

BIG SEE je međunarodna platforma koja promovira kreativne industrije, uključujući arhitekturu, dizajn i inovacije. Kroz godišnje nagrade prepoznaje projekte koji se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.

Uvrštavanje dječje poliklinike Helena među nagrađene projekte potvrđuje njezinu relevantnost u kontekstu suvremenog pristupa oblikovanju zdravstvenih interijera.