Sve više ljudi okreće se održivom načinu života, a dom je idealno mjesto za početak. Održivo uređenje ne znači odricanje od estetike – naprotiv, riječ je o stvaranju prostora koji je istovremeno lijep, funkcionalan i odgovoran prema okolišu. Donosimo ključne smjernice kako urediti dom koji prati principe održivosti, bez kompromisa na stilu.

Prirodni materijali kao temelj zdravog prostora

Jedan od najvažnijih koraka prema održivom domu je odabir materijala. Prirodni materijali poput drva, kamena, lana i pamuka ne samo da su dugotrajniji, već i stvaraju ugodniju i zdraviju atmosferu.

Masivno drvo, primjerice, ima znatno dulji vijek trajanja od iverice, dok tekstil od prirodnih vlakana omogućuje bolju cirkulaciju zraka. Osim toga, takvi materijali često dolaze s manje štetnih kemikalija, što ih čini sigurnijima za svakodnevni život.

“Manje je više” – filozofija održivog življenja

Održivo uređenje često ide ruku pod ruku s minimalizmom i konceptom “slow living”. Umjesto impulzivne kupnje, naglasak je na promišljenom odabiru kvalitetnih komada koji će trajati godinama. To znači: ulaganje u bezvremenski dizajn, izbjegavanje trendova koji brzo prolaze i biranje funkcionalnog namještaja s više namjena. Manje stvari u prostoru ne znači manje udobnosti – upravo suprotno, donosi više mira i preglednosti.

Obnova umjesto kupnje

Jedan od najodrživijih pristupa uređenju doma je – ne kupovati novo. Stari komadi namještaja mogu dobiti potpuno novi život uz malo kreativnosti.

Brušenje, bojanje ili promjena presvlaka može transformirati komodu, stol ili stolac u moderan komad koji nosi osobni pečat. Osim što štedi novac, ovaj pristup smanjuje količinu otpada i daje prostoru autentičnost.

Energetska učinkovitost kao dugoročna investicija

Energetska učinkovitost kao dugoročna investicija ne odnosi se samo na estetiku doma, već ponajprije na njegovu funkcionalnost i svakodnevnu isplativost. Upravo ona igra ključnu ulogu u smanjenju potrošnje energije i kućnih troškova. Temelj takvog pristupa započinje kvalitetnom izolacijom koja sprječava gubitke topline, nastavlja se uvođenjem LED rasvjete koja troši znatno manje energije, kao i odabirom energetski učinkovitih kućanskih uređaja. Važan element je i maksimalno korištenje prirodne svjetlosti, čime se dodatno smanjuje potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana. Pametnim planiranjem moguće je značajno smanjiti potrošnju energije bez narušavanja komfora.

Staklene stijene u službi održivosti

Biljke kao prirodni saveznici

Biljke nisu samo dekoracija – one pročišćavaju zrak, smanjuju stres i unose život u svaki prostor. Upravo zato u održivom domu imaju posebno mjesto. Među popularnijim izborima ističu se fikus i monstera kao efektne sobne biljke, zatim lavanda koja unosi ugodan miris i opuštajuću atmosferu, kao i začinsko bilje poput ružmarina i mente koje je istovremeno dekorativno i korisno u svakodnevnoj kuhinji. Osim svoje estetske vrijednosti, biljke značajno pridonose zdravijem mikroklimatskom okruženju u domu.

Otporno sobno bilje koje će oživjeti vaš dom ili ured bez previše truda

nZEB 2026: Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu

Mali koraci čine veliku razliku

Održivo uređenje doma ne mora podrazumijevati radikalne promjene – upravo su mali, promišljeni koraci često oni koji donose najveći učinak. Primjerice, zamjena plastike prirodnim materijalima, odabir recikliranih ili second-hand proizvoda te smanjenje nepotrebne potrošnje mogu značajno doprinijeti održivijem načinu života. Ključ leži u svjesnim odlukama koje, iako naizgled jednostavne, dugoročno stvaraju kvalitetniji i ugodniji životni prostor.

Održivo uređenje doma nije prolazni trend, već način razmišljanja. Radi se o stvaranju prostora koji odražava naše vrijednosti – brigu o sebi, ali i o okolišu. Uz malo planiranja i kreativnosti, svaki dom može postati ljepši, zdraviji i održiviji.

Rococo Decor: Tapete koje spajaju dizajn, održivost i luksuz

Hrvatska sve aktivnije raspravlja o budućnosti energetskog sustava dok istovremeno provodi zelenu energetsku tranziciju i uvodi sve strože standarde u graditeljstvu. Upravo u tom kontekstu ponovno se otvara pitanje – kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj i kako će se mijenjati način na koji gradimo i obnavljamo zgrade.

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – do 2030. godine smanjiti potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Zgradarstvo je pritom jedan od ključnih sektora jer upravo zgrade troše oko 40 posto ukupne energije u Europskoj uniji.

Zašto se okrećemo održivoj gradnji?

Kako bi se taj trend promijenio, donesen je novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.

“Ovaj zakon je dobar jer uvodi rigoroznije i dugo očekivane mjere. Među zadnjim člancima govori se i o sankcioniranju investitora i izvoditelja, jer iskustva s energetskim projektima nisu uvijek bila najbolja praksa”, ističe prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

Zgrade gotovo nulte energije postaju standard

Novi zakon trebao bi ubrzati energetsku obnovu zgrada i potaknuti gradnju objekata koji troše minimalnu količinu energije.

U Europskoj uniji već je standard takozvana zgrada gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), dok se sve češće govori i o zgradama koje proizvode više energije nego što potroše.

“A plus energetski razred još uvijek nije obvezujući standard, ali riječ je o pozitivnom iskustvu koje se sve više prenosi. Sve više kolega sugerira investitorima da se ide i iznad postojećih standarda”, objašnjava Miščević.

U takvim projektima veliku ulogu imaju obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela i drugih tehnologija koje omogućuju da zgrade proizvode energiju za vlastite potrebe.

“Nije riječ samo o smanjenju računa ili emisija, nego i o stvaranju kvalitetnog prostornog okruženja. Sve se više govori o kvaliteti unutarnje klime u zgradama, odnosno o takozvanom indoor environmentu”, dodaje Miščević.

Energetska obnova zgrada jedan je od najvećih izazova

Hrvatska i dalje uvozi oko 50 posto svojih energetskih potreba, dok sektor graditeljstva troši gotovo jednaku količinu energije. Upravo zato energetska obnova postojećeg fonda zgrada postaje jedan od ključnih izazova.

Energetske obnove često donose značajne uštede, ali važno je razumjeti i kontekst tih brojki.

“Kada se kaže da je nakon obnove ostvarena ušteda od 70 posto, to zvuči impresivno. No treba imati na umu da su mnoge zgrade prije obnove imale lošu ovojnicu bez toplinske izolacije, loše prozore i velike ventilacijske gubitke”, objašnjava Miščević.

Zbog toga danas standard niskoenergetske gradnje postaje gotovo osnovni kriterij u suvremenom projektiranju.

Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno ulazi u raspravu

Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu.

U tom kontekstu ponovno se otvara pitanje kakvu bi ulogu mogla imati nuklearna energija u Hrvatskoj, posebno u vrijeme kada mnoge europske države preispituju svoje energetske strategije.

Jedan od novih koncepata su mali modularni nuklearni reaktori, tehnologija koja se razvija u više zemalja svijeta.

“Ključna riječ su mali modularni nuklearni moduli, koje u žargonu ponekad nazivamo i ‘džepnim nuklearkama’. Kina je već započela s takvim projektima”, kaže Miščević.

Zagovornici tvrde da takvi reaktori mogu osigurati stabilnu proizvodnju energije uz manji prostor i bržu izgradnju.

Hrvatska još uvijek ne koristi puni potencijal obnovljivih izvora

Unatoč raspravama o nuklearnoj energiji, Hrvatska još uvijek ne koristi u potpunosti ni potencijal obnovljivih izvora energije.

Zemlja raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, ali i velikim mogućnostima razvoja solarnih elektrana.

“Kada bismo iz energetskog profila Hrvatske izbacili hidro potencijal, vidjeli bismo da i dalje značajno zaostajemo u razvoju fotonaponskih sustava”, upozorava Miščević.

Kao zanimljiv primjer navodi grad Maribor.

“Prije samo nekoliko godina Maribor je, ne računajući površine unutar povijesne jezgre, imao više instaliranih kvadrata fotonaponskih panela nego cijela Hrvatska.”

Energetske odluke oblikuju i prostor u kojem živimo

U sljedećim godinama odluke o energetskom miksu, standardima gradnje i obnovi postojećih zgrada imat će velik utjecaj na gospodarstvo, energetsku sigurnost, ali i na kvalitetu prostora u kojem živimo.

Zbog toga se rasprava o tome kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj sve češće povezuje i s pitanjem održive gradnje, energetske učinkovitosti i razvoja gradova budućnosti.