S padom temperatura ispod ništice, mnogi se korisnici pitaju kako se dizalice topline zimi ponašaju u ekstremnim uvjetima i trebaju li dodatne prilagodbe kako bi zadržale učinkovitost. Iako su suvremeni sustavi projektirani za pouzdan rad i pri vrlo niskim temperaturama, način na koji ih koristimo u zimskim mjesecima ima velik utjecaj na udobnost prostora, potrošnju energije i dugoročnu pouzdanost sustava.

Stručnjaci ističu da dizalice topline mogu bez problema grijati i pri minusima, ali samo ako su pravilno podešene i ako se izbjegnu česte pogreške u korištenju.

Dizalice topline zimi najbolje rade uz stabilnu temperaturu

Jedna od najčešćih pogrešaka tijekom zimskih mjeseci je često snižavanje i ponovno podizanje sobne temperature. Kod velikih minusa dizalice topline zimi rade učinkovitije kada održavaju stalnu, ujednačenu temperaturu u prostoru.

Nagla promjena temperature zahtijeva dodatnu energiju i povećava opterećenje sustava, što se izravno odražava na potrošnju električne energije. Umjesto toga, preporučuje se postaviti ugodnu temperaturu i zadržati je kroz cijeli dan i noć, bez velikih oscilacija.

Krivulja grijanja ključna je za rad dizalice topline na minusima

Jedna od najvažnijih postavki za rad dizalice topline na minusima je krivulja grijanja. Ona određuje temperaturu vode u sustavu grijanja u odnosu na vanjsku temperaturu.

Tijekom jakih minusa krivulja mora biti dovoljno visoka da osigura toplinu, ali ne pretjerana. Previsoka polazna temperatura vode smanjuje učinkovitost dizalice topline i povećava potrošnju energije. Pravilno podešena krivulja omogućuje stabilno grijanje uz optimalan rad sustava.

Optimalne temperature vode u sustavu grijanja

Dizalice topline najefikasnije rade s niskotemperaturnim sustavima grijanja. Kod podnog grijanja preporučena polazna temperatura vode je između 30 i 35 °C, dok se kod klasičnih radijatora preporučuje raspon od 45 do 55 °C.

Svako nepotrebno povećanje temperature vode izravno povećava potrošnju električne energije. U tim rasponima dizalice topline zadržavaju dobru učinkovitost čak i pri vanjskim temperaturama do –15 °C.

Redovita provjera vanjske jedinice zimi

Tijekom razdoblja jakog minusa važno je redovito vizualno provjeravati vanjsku jedinicu dizalice topline. Snijeg, led ili zapreke koje ometaju protok zraka mogu znatno smanjiti učinkovitost sustava.

Slobodan protok zraka jedan je od osnovnih preduvjeta za stabilan i siguran rad dizalice topline zimi, osobito tijekom dugotrajnih hladnih razdoblja.

Kada je potreban savjet stručnjaka

Ako se unatoč pravilnim postavkama primijeti često uključivanje pomoćnog električnog grijača ili pad temperature u prostoru, to može upućivati na neodgovarajuće dimenzioniran sustav ili potrebu za dodatnim finim podešavanjem.

U takvim slučajevima preporučuje se konzultacija sa stručnim serviserom koji može provjeriti postavke, učinkovitost i stvarne potrebe objekta.

FAQ: Dizalice topline ispod nule– kratko i jasno

Rade li dizalice topline zimi pri velikim minusima?

Da. Suvremene dizalice topline pouzdano rade i pri temperaturama do –15 °C, uz pravilne postavke sustava.

Treba li gasiti grijanje preko noći?

Ne. Dizalice topline zimi su učinkovitije kada održavaju stalnu temperaturu bez velikih oscilacija.

Koja je optimalna temperatura vode zimi?

Za podno grijanje 30–35 °C, a za radijatore 45–55 °C. Više temperature povećavaju potrošnju energije.

Zašto je važna krivulja grijanja?

Krivulja grijanja prilagođava rad sustava vanjskoj temperaturi i ključna je za učinkovit rad dizalice topline zimi.

Treba li paziti na vanjsku jedinicu?

Da. Snijeg i led mogu smanjiti učinkovitost – slobodan protok zraka je nužan.

Dizalice topline zimi mogu biti pouzdane i energetski učinkovite

Dizalice topline zimi mogu pouzdano grijati i pri vrlo niskim temperaturama, ali samo ako su pravilno podešene i korištene u skladu s preporukama struke. Stabilna temperatura, dobro podešena krivulja grijanja, optimalna temperatura vode i redovita provjera vanjske jedinice ključni su koraci za učinkovit rad sustava.

Pravilnim korištenjem dizalice topline zimi moguće je zadržati visoku razinu udobnosti uz kontroliranu potrošnju energije i niže račune za grijanje.

Pročitajte i: Pinija, Petrčane – hotel grijan morem

Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.

U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.

1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje

Barcelona, Španjolska

Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.

Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Basílica de la Sagrada Família (@basilicasagradafamilia)

2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada

NEOM, Saudijska Arabija

Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.

Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Archilovers (@archilovers)

3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka

Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati

Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.

Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli ArchiPanic (@archipanic)

Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka

Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.

Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.