U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

View this post on Instagram

A post shared by 🏰 Hotel Kurija Janković (@kurija_jankovic)

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

View this post on Instagram

A post shared by Miroslav Kern (@fenjerkern)

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

View this post on Instagram

A post shared by Kurija Omilje (@kurija_omilje)

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Energetski učinkovit dom troši manje energije, proizvodi manje emisija CO₂ i osigurava veću udobnost življenja. Takav dom nije samo bolji za okoliš, nego i za kućni budžet – jer energetska učinkovitost dugoročno znači niže račune za grijanje, hlađenje i električnu energiju.

Na Green Energy Fairu predstavljene su brojne inovacije koje oblikuju održivu budućnost – od solarnih sustava i pametnih mreža do naprednih građevinskih rješenja. No, prava promjena ne počinje na razini velikih projekata, već u našim domovima.

U nastavku donosimo 10 konkretnih savjeta kako svoj dom možete učiniti energetski učinkovitijim – bez obzira živite li u staroj kući, novogradnji ili stanu u zgradi.

1. Toplinska izolacija – najpametnija početna investicija

Najveće uštede postižu se upravo tamo gdje se najviše energije gubi – kroz zidove, prozore, vrata i krov.
Ako zidovi ili krov nemaju dobru izolaciju, grijete zrak koji jednostavno “bježi” iz kuće. Ulaganje u kvalitetnu fasadnu izolaciju ili novu stolariju dugoročno donosi najviše koristi.

Izolacija prozora ključna je jer povećava udobnost i štedi energiju

Kuća s obnovljenom fasadom i prozorima s troslojnim staklom može godišnje trošiti i 40% manje energije za grijanje.
Čak i jednostavne mjere, poput zamjene brtvi ili izoliranja tavana, mogu značajno poboljšati učinkovitost.

2. Rasvjeta – mala promjena, velika razlika

Jedna od najbržih i najisplativijih promjena u domu jest prelazak na LED rasvjetu. LED žarulje troše do 80% manje električne energije i traju višestruko duže od klasičnih.
Za još veću uštedu, u hodnicima i vanjskim prostorima možete ugraditi senzore pokreta, a pametni prekidači omogućuju gašenje svjetla i kada niste kod kuće.

Zamjena deset klasičnih žarulja LED verzijom može smanjiti godišnji račun za struju i do 50 eura, ovisno o korištenju.

3. Grijanje i hlađenje – modernizacija koja se isplati

Zastarjeli sustavi grijanja i hlađenja troše više energije nego što je potrebno. Nova tehnologija omogućuje znatno bolju iskoristivost topline.

U što se najviše isplati ulagati:

• Kondenzacijski bojleri pretvaraju gotovo svu energiju plina u toplinu.
• Toplinske pumpe koriste energiju iz zraka, tla ili vode i idealne su za niskoenergetske domove.
• Podno grijanje omogućuje ugodnu temperaturu uz manju potrošnju jer ravnomjerno raspoređuje toplinu.
• Pametni termostati automatski prilagođavaju režime grijanja i hlađenja, smanjujući potrošnju do 30%.

4. Uključite sunce u svoj sustav

Sunce je besplatan izvor energije – samo ga treba iskoristiti.
Solarni paneli i solarni kolektori sve su dostupniji i jednostavniji za instalaciju. Dok jedni proizvode električnu energiju, drugi griju vodu i tako smanjuju potrošnju plina ili struje.

Mala kućna solarna elektrana od 5 kW može godišnje proizvesti dovoljno električne energije da pokrije do 70% potreba kućanstva.
Mnoge lokalne jedinice nude i subvencije koje dodatno skraćuju rok povrata investicije.

5. Pametni sustavi – tehnologija u službi uštede

Pametni dom nije više luksuz. Danas dostupni sustavi omogućuju nadzor i automatizaciju potrošnje energije.
Pametni termostati, utičnice i sustavi rasvjete mogu pratiti vaše navike i sami smanjiti potrošnju kada niste kod kuće.

Uređaji s oznakom A++ ili A+++ troše manje struje i vode, a traju dulje. Novi hladnjak energetske klase A+++ može trošiti i do 60% manje energije od starog modela – što znači uštede od nekoliko desetaka eura godišnje.

Ugradnjom pametnih utičnica koje isključuju uređaje u stanju mirovanja, jedno prosječno kućanstvo može smanjiti potrošnju električne energije za do 10% godišnje.

6. Uštedite vodu – i energiju

Kada štedite vodu, štedite i energiju potrebnu za njezino zagrijavanje.
Perlatori na slavinama, štedljive tuš ruže i sustavi za prikupljanje kišnice jednostavni su načini da smanjite potrošnju, a samim time i račune.

Perilica posuđa troši znatno manje vode od ručnog pranja — osobito ako je riječ o modernom, energetski učinkovitom modelu.
Evo brojki za usporedbu:

• Perilica posuđa u prosjeku potroši 6 do 10 litara vode po ciklusu (ovisno o programu).
• Ručno pranje može potrošiti i do 40 litara vode, osobito ako se voda pušta kontinuirano iz slavine.

Osim vode, perilica troši i manje energije za zagrijavanje, jer koristi optimizirane cikluse i niže temperature. Dodatna prednost je što štedi vrijeme i deterdžent, a suđe se često pere temeljitije zbog kontrolirane temperature i pritiska vode.

Ako ipak perete suđe ručno, dva sudopera (ili dvodijelni sudoper) mogu biti vrlo učinkovito rješenje:

• U jednom možete imati toplu vodu s deterdžentom za pranje,
• a u drugom čistu vodu za ispiranje.

Tako ne morate stalno puštati vodu iz slavine, što značajno smanjuje potrošnju.
Na taj način možete potrošiti do 50% manje vode u odnosu na pranje pod mlazom, a zadržati isti stupanj čistoće.

7. Prirodni materijali i zdrava mikroklima

Materijali poput drveta, pluta, kamena, terrazza ili gline ne samo da su dugotrajniji, nego i doprinose boljoj toplinskoj stabilnosti prostora.
Prirodni i kompozitni materijali poput terrazza imaju sposobnost akumuliranja topline i postepenog otpuštanja, što pomaže u održavanju ugodne temperature tijekom cijele godine.
Uz to, ovakvi materijali “dišu”, reguliraju vlagu i temperaturu, a zahvaljujući lokalnoj proizvodnji i dugom vijeku trajanja imaju znatno manji ugljični otisak.

8. Male navike – velika promjena

Energetska učinkovitost ne ovisi samo o tehnologiji – najveći učinak donose svakodnevne odluke.

• Isključujte uređaje koje ne koristite – i u “standby” načinu troše energiju
• Perite rublje na nižim temperaturama i kada je perilica puna
• Kuhajte s poklopcem – toplina se zadržava i brže postižete rezultat
• Redovito čistite filtere klima-uređaja i servisirajte sustave grijanja

9. Zelenilo kao prirodni klima uređaj

Biljke mogu imati važnu ulogu u održavanju ugodne temperature u domu.
Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi dodatno izoliraju fasadu i smanjuju pregrijavanje ljeti, dok sobne biljke pročišćavaju zrak i povećavaju vlagu u prostoru.

Zeleni krov može smanjiti unutarnju temperaturu prostora i do 5 °C tijekom toplinskih valova.

Zeleni krovovi i vertikalni vrtovi – spoj arhitekture i prirode

10. Energetski učinkovit dom – investicija koja se vraća

Energetski učinkovit dom nije luksuz, nego nužnost modernog načina života.
Uz dobru izolaciju, pametne uređaje i odgovorno ponašanje, svaki dom može trošiti manje, a nuditi više – više udobnosti, zdraviji zrak i niže račune.

Održiva budućnost ne ovisi o velikim projektima, nego o svakodnevnim odlukama.
Zato već danas započnite svoj energetski zaokret i pretvorite prostor u kojem živite u energetski učinkovit dom koji čuva i okoliš i vaš kućni proračun.