Kada se bezvremenska elegancija spoji s modernim dizajnom, nastaje stil koji unosi ravnotežu, udobnost i profinjenost u svaki kutak doma. Upravo takav prostor osmislila je dizajnerica interijera Martina Kordić – stan od 80 kvadrata u kojem se moderna klasika pretvara u životni prostor ispunjen toplinom, funkcionalnošću i osobnim dodirom vlasnika.

5 savjeta dizajnerice interijera kako urediti dom kao profesionalac

Dom u znaku moderne klasike

U suvremenoj novogradnji, dizajnerica interijera Martina Kordić stvorila je harmoničan dom za četveročlanu obitelj koja je željela da njihov stan odiše profinjenošću, ali i da bude praktičan za svakodnevni život.
„Zahtjevi klijenata bili su vrlo jasni, željeli su toplinu drva, klasične linije i dozu elegancije pomiješane s modernim elementima. To je stil koji i sama volim i rado stvaram“, istaknula je dizajnerica.

Topli tonovi, meke teksture i skladne linije daju prostoru mir i ravnotežu, dok kombinacija suvremenih materijala i klasičnih detalja stvara prepoznatljivu estetiku moderne klasike. Svaki element ima svoju svrhu, a niti jedan nije odabran slučajno.

Kako neutralne boje učiniti zanimljivijima?

Kuhinja kao središte doma

Projekt je započeo od tlocrta, no središnje mjesto zauzela je kuhinja – prostor koji u ovoj obitelji ima i funkcionalnu i emocionalnu vrijednost. Klijentica je željela prostranu radnu površinu, mjesto okupljanja i prostor koji spaja kuhanje, druženje i svakodnevne rituale.

„Kuhinja je bila najvažniji dio projekta. Klijentica puno kuha i voli primati goste, pa je bilo važno da sve bude prilagođeno njezinim navikama“, objašnjava Martina Kordić. Donji elementi izrađeni su u tamnijim tonovima, dok su gornji ormarići svjetliji – kako bi se prostor vizualno otvorio i doimao prozračnije.

Poseban naglasak stavljen je na materijal. Cijela je kuhinja obložena Kerokom, kompozitnom smolom koja se izrađuje prema mjeri nakon stolarske pripreme korpusa. Riječ je o izuzetno otpornom materijalu koji podnosi habanje, vlagu i toplinu te se može oblikovati u različite forme. Osim za radnu površinu, Kerok je korišten i za šank i zidnu oblogu iza radne plohe, čime se postigla vizualna cjelina.

Kuhinja skriva i zanimljiv detalj: ormarić za piće izrađen po mjeri. „Klijent je želio svoj mali bar – mjesto za boce, čaše i skulpturice. To je prostor koji pokazuje njihov stil življenja“, dodaje dizajnerica.

Dnevni boravak: udobnost i karakter

U dnevnom boravku dominira plavi kauč – komad koji je klijentica odabrala još prije početka projekta, a koji je postao polazište za cijeli dizajn prostora. Zidovi su oplemenjeni dekorativnim letvicama koje unose toplinu i razbijaju sterilnost bijelih zidova, često prisutnih u novogradnji.

„Letvice su dodale prostoru dubinu i teksturu, a istovremeno su poveznica s ostatkom stana“, pojašnjava Kordić. U prostoru prevladavaju neutralne nijanse, uz naglaske u plavoj i bež boji, što stvara ugodnu i opuštenu atmosferu. Udobnost je, istaknula je dizajnerica, bila jednako važna kao estetika: „Većina kupaca najprije bira očima, ali kad sjednete na kvalitetnu, udobnu sofu, sve drugo postaje manje važno.“

Spavaće sobe: mir i privatnost

Spavaća soba uređena je jednostavno, s naglaskom na smirujuće tonove i prozračnost. Bez suvišnih detalja, odiše elegancijom i mirom, što je bio jedan od ključnih zahtjeva klijenata.

Poseban izazov bila je dječja soba namijenjena dvojici braće. Budući da su različite dobi, trebalo je osigurati dovoljno prostora za igru, učenje i odmor, ali i stvoriti osjećaj privatnosti.
„Sobu smo podijelili na dvije zone – svatko ima svoj prostor za spavanje i rad, a zajednički dio s televizorom okuplja ih na kraju dana“, objašnjava dizajnerica. Neutralne nijanse i jednostavni oblici odabrani su kako bi soba mogla rasti s djecom i ostati aktualna dugi niz godina.

Letvice koje dijele prostor između kreveta unose vizualni ritam, a svjetli tonovi drva i siva tapeta stvaraju osjećaj topline i reda.

Kupaonica: izazov koji je postao prednost

S obzirom na unaprijed postavljene instalacije i pločice, kupaonica je bila zahtjevan dio projekta. Rješenje je pronađeno u namještaju po mjeri izrađenom od istog dekora kao u ostatku stana. Time je postignuta estetska dosljednost i dodatna funkcionalnost, jer je kupaonica dobila više prostora za odlaganje bez narušavanja vizualne čistoće.

Toplina i ravnoteža kao vodilja

Dizajn Martine Kordić pokazuje da moderna klasika nije samo stil uređenja, već filozofija življenja – spoj tradicije i suvremenosti, gdje svaki komad namještaja ima svrhu, a svaki detalj doprinosi harmoniji prostora.
Toplina drveta, suptilna elegancija i funkcionalna rješenja zajedno stvaraju dom koji živi, diše i prilagođava se svakodnevnim potrebama svojih stanovnika.

Od pametnih domova do digitalnih asistenata, umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevici. No dok mnoge struke doživljavaju brze promjene, arhitektura se čini otpornijom. Stručnjaci se slažu da umjetna inteligencija u arhitekturi može biti vrijedan alat, ali nikako zamjena za ljudsku maštu i iskustvo.

Kako arhitekti koriste umjetnu inteligenciju

Umjetna inteligencija u arhitekturi još nije dostigla razinu samostalnog projektiranja, ali je postala nezamjenjiv partner u procesu stvaranja. Arhitekt Marko Dabrović iz 3LHD-a objašnjava da se AI danas koristi za izradu tekstova, analiza, 3D vizualizacija i animacija. „AI pomaže arhitektima kao digitalni asistent koji brzo odgovara na pitanja iz raznih područja – od fizike zgrade do osunčanja i konstrukcije. To ubrzava proces i poboljšava dizajn,“ istaknuto je.

3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj

Umjesto prijetnje, Dabrović umjetnu inteligenciju u arhitekturi vidi kao alat koji osnažuje struku: „Kao što su nas kompjuteri ojačali u statici i analizi, tako će i umjetna inteligencija postati produžetak arhitekta. Ključ je u tome da je znamo koristiti.“

Pravni okvir i odgovornost autora

Primjena umjetne inteligencije u arhitekturi otvara i niz pravnih pitanja. Katarina Bulić Bestulić, stručnjakinja za pravne aspekte digitalnih tehnologija, podsjeća da nove europske uredbe već definiraju pravila korištenja AI alata. Tvrtke koje koriste chatbotove, primjerice, moraju jasno naznačiti da se radi o umjetnoj inteligenciji, kako korisnici ne bi bili dovedeni u zabludu.

No kada je riječ o autorskim djelima, pravilo je jednostavno: odgovornost ostaje na čovjeku. Ako arhitekt koristi AI u procesu stvaranja projekta, on je i dalje autor djela i potpisuje se pod konačno rješenje. Umjetna inteligencija je samo sredstvo, ne kreator.

Alat koji traži ljudski dodir

Iako se razvija iznimnom brzinom, umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti ljudski faktor u arhitekturi. Arhitektura nije samo tehnički proces, već i umjetnost koja proizlazi iz empatije, iskustva i razumijevanja prostora. „Vjerujem da će AI unaprijediti naš rad, ali da će istodobno stvoriti i zasićenost umjetnim sadržajima bez duše. Nakon tog vala fascinacije, opet ćemo početi cijeniti ono ljudsko i stvarno,“ zaključuje Dabrović.

Budućnost arhitekture uz umjetnu inteligenciju

Umjetna inteligencija u arhitekturi nije zamjena za arhitekte, nego alat koji može ubrzati analize, olakšati komunikaciju i otvoriti nove mogućnosti oblikovanja. No ona i dalje ovisi o ljudskom umu koji postavlja granice, interpretira podatke i stvara emociju.

Budućnost arhitekture nije u odabiru između čovjeka i stroja, već u njihovoj suradnji. Jer, kako pokazuju i najnoviji primjeri, upravo spoj tehnologije i kreativnosti vodi prema promišljenijim, funkcionalnijim i humanijim prostorima.