Zimski mjeseci donose poseban izazov za održavanje zdrave i ugodne klime u domu. Dok pojedini dijelovi doma zimi pate od vlage i kondenzacije, drugi trpe upravo suprotan problem – suhi zrak. Sustavi grijanja, osobito centralno i podno grijanje, snižavaju razinu vlage u zraku i time narušavaju prirodnu ravnotežu u prostoru.

Provjetravanje doma ključno je za zdrav i ugodan prostor zimi

Grijanje u zimskim mjesecima je neophodno, ali ono istodobno isušuje zrak i narušava prirodnu ravnotežu vlage. Suhi zrak nije samo nelagodan — može izazvati zdravstvene tegobe, utjecati na sobne biljke, pa čak i oštetiti drveni namještaj. Zato je važno znati kako povećati vlažnost zraka u stanu i stvoriti prostor u kojem se diše lakše.

Zašto grijanje isušuje zrak

Sustavi grijanja – osobito centralno i podno grijanje – snižavaju razinu vlage u prostoru. Topli zrak „upija“ vlagu iz svega što ga okružuje: zidova, tkanina, pa čak i iz našeg tijela.
„Optimalna razina vlage u prostoru trebala bi biti između 40 i 60 posto,“ objašnjava Tomislav Sedlić, prodajni savjetnik za sustave prozračivanja.
Ispod 40 posto zrak postaje presuh, što može uzrokovati iritacije i zdravstvene probleme, dok se iznad 70 posto stvaraju uvjeti za razvoj plijesni.

Upravo zato zimi često osjećamo suhoću u grlu, svrbež očiju i umor.

Biljke gube vlagu, listovi im se suše, a drveni parketi i namještaj pucaju. U prostorijama u kojima grijanje radi neprestano, vlaga može pasti i ispod 30 posto, što značajno narušava kvalitetu zraka.

Zdravstvene i praktične posljedice suhog zraka

Suhi zrak utječe na zdravlje više nego što mislimo. Kod djece i starijih osoba može izazvati kašalj, iritaciju dišnih puteva i nesanicu, dok kod osjetljivih osoba pogoršava alergije i astmu.
Istovremeno, zrak prenosi manje topline pa se prostor osjeća hladnijim, zbog čega instinktivno pojačavamo grijanje – čime dodatno isušujemo prostor.

Počela je sezona grijanja – pazite da vam ne „pukne” parket!

Uz to, pretjerano suh zrak nepovoljno djeluje i na materijale u domu. Drvo gubi vlagu, što uzrokuje sitna napuknuća, dok tekstil i papir postaju lomljivi.
Zato je održavanje stabilne razine vlage podjednako važno za zdravlje stanara i dugovječnost interijera.

Kako povećati vlažnost zraka u stanu – učinkovita rješenja

Postoji više načina da se u zimskim mjesecima poveća vlažnost zraka. Neki su vrlo jednostavni i ne zahtijevaju dodatna ulaganja, dok drugi uključuju modernu tehnologiju koja dugoročno čuva zdravu mikroklimu u domu.

1. Redovito provjetravajte

Iako zimi prozore često držimo zatvorene, zrak se mora obnavljati. Stručnjaci preporučuju šok prozračivanje – držite prozore širom otvorene pet do deset minuta, dva do tri puta dnevno.
Tako se prostor brzo osvježi, a zidovi i namještaj ne gube toplinu.

2. Koristite ovlaživače zraka

Električni ovlaživači zraka ili difuzori najbrži su način da postignete ugodnu vlažnost. Postoje ultrazvučni, parni i isparivački modeli koji automatski održavaju željeni postotak vlage.
Kod izbora obratite pozornost na veličinu prostorije – manji uređaji dovoljni su za spavaće sobe, dok dnevni boravci zahtijevaju snažnije modele.

3. Postavite posude s vodom na radijatore

Jednostavno, starinsko, ali učinkovito rješenje. Keramičke ili metalne posudice s vodom na radijatorima lagano ispuštaju vlagu u zrak. U njih možete dodati nekoliko kapi eteričnog ulja lavande ili eukaliptusa za ugodniji miris i osjećaj svježine.

4. Iskoristite sobne biljke kao prirodne ovlaživače

Biljke otpuštaju vlagu kroz proces transpiracije i tako prirodno vlaže zrak. Posebno su učinkovite vrste s velikim listovima poput fikusa, spatifiluma, zmajevca i areke palme, ali i biljke poput zelenog ljiljana. Grupiranje biljaka u prostoriji pojačava učinak i stvara osjećaj svježine.

5. Sušite rublje u prostoru

Ako je zrak u stanu izrazito suh, dio vlage možete nadoknaditi sušenjem rublja unutar prostorije. Ipak, važno je ne pretjerivati – ako se pojavi kondenzacija na prozorima, znak je da je vlaga prešla optimalnu razinu.

6. Održavajte umjerenu temperaturu

Što je prostor topliji, to brže gubi vlagu. Idealna temperatura u zimskim mjesecima je između 20 i 22 °C. Svako povećanje temperature za samo jedan stupanj dodatno snižava vlažnost zraka i povećava potrošnju energije.

7. Mehanička ventilacija – dugoročno rješenje

Za one koji žele trajno riješiti problem, postoji i modernije rješenje – rekuperacijski sustav.
„Riječ je o ventilacijskom uređaju koji istovremeno dovodi svjež i odvodi potrošeni zrak,“ objašnjava Sedlić.
„Ugrađeni keramički akumulator topline zadržava energiju iz toplog zraka i prenosi je na svježi zrak izvana. Tako zrak u prostoru uvijek ostaje svjež i ugodan, bez gubitka topline.“
Ovakvi sustavi mogu biti centralizirani (ugrađuju se u fazi gradnje) ili decentralizirani, koji se lako instaliraju u postojeće stanove – bez velikih radova i prašine.

Prirodni detalji koji pomažu

Osim tehnologije, i sam interijer može pomoći u održavanju ugodne klime. Materijali poput pamuka, vune, lana i drva prirodno reguliraju vlagu. Tekstilne zavjese, tepisi i presvlake ublažavaju isušivanje, a unutarnje fontane ili akvariji dodatno ovlažuju prostor na prirodan način.

Sobne biljke su jednostavan i atraktivan način da uljepšate svoj dom ili ured, no također mogu pročistiti zrak i poboljšati vaše raspoloženje.

Kvaliteta zraka jednako je važna kao i temperatura u prostoru. Ako se pitate kako povećati vlažnost zraka u stanu, odgovor je jednostavan – kombinacijom pametnog prozračivanja, umjerene temperature i prirodnih ili tehničkih rješenja.
Zrak koji diše, prostor koji diše – i zima postaje ugodnija, zdravija i toplija.