Bez kategorije
Toplija zima uz kaljeve peći
Nekada su krasile kraljevske i vlastelinske dvorove koje je zaista trebalo zagrijati, a zbog svoje efikasnosti bile su rado viđene u građanskim, ali i u seoskim domaćinstvima.
No s dolaskom radijatora i manjih, prijenosnih grijalica kaljeve peći mnogima postaju suvišne. Poskupljenje plina potaknulo je njihovo ponovno paljenje.
Vrlo je neugodan osjećaj ustati se ujutro u hladnom stanu, kao i doći u nezagrijan prostor zimi nakon napornog radnog dana. Želite li izbjeći takve situacije, a sustavom centralnog grijanja vaše kuće nije moguće upravljati daljinski ili pomoću tajmera, moguće rješenje ovog problema je kaljeva peć ili kaminka.
Šta je kaljeva peć?
Izvana je ozidana kaljevima, odnosno dekorativnim oblogama izrađenim od najfinijih vatrostalnih glina, s glazurom u širokoj paleti boja. Iznutra je obložena pećarskim šamotom od kojeg su izrađeni horizontalni ili vertikalni kanali u peći koji provode tople plinove do dimnjaka. Pritom dolazi do zagrijavanja šamota i samih kaljeva koji akumuliraju toplinu te je isijavaju kroz dulje vrijeme. Upravo to kaljevu peć čini energetski vrlo učinkovitom.
Osim što će se vrlo brzo isplatiti kroz ostvarenu uštedu u potrošnji energenta, kaljeva peć može se spojiti i na sustav centralnog grijanja, pa osim za grijanje prostorije u kojoj je smještena, poslužiti i za zagrijavanje vode u radijatorima. Iako je glomazna u svojoj izvedbi, kaljevi ju čine vrlo dekorativnom pa će tako estetski obogatiti interijer. Efekt kaljevih peći može se osjetiti i na ugradbenim toplosjedećim klupicama i naslonima koje stvaraju poseban ugođaj.
Kako izabrati kaljevu peć?
Suvremeni kaljevi su ljevani ili prešani, dok ih funkcionalno i dalje nadmašuju ručno rađeni kaljevi od kojih je svaki unikat. Ručna izrada počinje izradom kalupa u koji se stavlja sirova glina koja zatim ide na sušenje na period od 2 do 3 tjedna. Nakon tog prirodnog sušenja, kaljevi se peku, premazuju glazurom i ponovo zapeku. Druga opcija su industrijski odnosno strojno rađeni kaljevi, a razlika je u samoj obradi. Ručno rađene kalje su deblje, pa stoga i kvalitetnije jer akumuliraju veću količinu topline, pa će i dulje grijati prostor nakon gašenja peći.
Mogu se izrađivati horizontalni ili vertikalni kanali, iako su vertikalni kvalitetniji jer se rjeđe začepljuju. U kaljevoj peći nedopustivo je ložiti nekvalitetno drvo i otpad, karton i papir čiji bi produkti izgaranja dodatno štopali kanale za provod toplog zraka i time smanjili njenu energetsku učinkovitost. To bi dovelo do dimljenja peći, a prilikom izgaranja otpada mogu se stvoriti i opasni plinovi. Kaljeva peć traži kvalitetno ogrijevno drvo poput graba, hrasta ili bukve s kojima će njena učinkovitost biti najveća.
Koliko je kalja potrebno za vašu peć, ovisi o veličini prostora koji će zagrijavati. Računa se da jedna kalja grije 1m³, odnosno 1.3 m³ zraka ukoliko ima udubljenje. Moguće je izraditi i kaljevu peć manjih dimenzija, neovisno o veličini prostora, no u tom slučaju doći će do veće potrošnje drva jer će peć biti potrebno češće zagrijavati.
Zašto izabrati kaljevu peć?
Efikasnost kaljeve peći ovisi i o kvalitetnom šamotnom materijalu pri izvedbi ložišta te o stručnosti majstora. Nadalje, produkti izgaranja uzrokuju začepljenje kanala, a visoka temperatura ostavlja posljedice i na samoj peći pa ju treba redovito čistiti. U samoj peći temperature rastu i do 800 stupnjeva, koje nakon nekog vremena nagrizaju šamlot, stoga je peć potrebno i presložiti svakih desetak godina.
Izborom kalja vlasnik će odlučiti hoće li njegova peć izgledati klasično, retro ili vrlo moderno. Upravo je pojava novih oblika kaljeva omogućila dobro uklapanje ovakvog tipa peći u moderne stambene prostore. Vješt majstor kaljevu peć će izgraditi za oko 5 dana, a za nju ćete, ovisno o veličini, složenosti i kvaliteti kalja, izdvojiti od sedam do pedesetak tisuća kuna. Naravno, ona uvijek može biti i veća, posebnija, a time i skuplja, no osim što će svojom ljepotom i efikasnošću oplemeniti vaš dom, dugoročno će se sasvim sigurno isplatiti.
Bez kategorije
Drvene podne obloge za podno grijanje
Želite na podno grijanje staviti drvene obloge? Evo kako izabrati najbolje!
Podno je grijanje sve rašireniji način grijanja u domovima. Troši manje energije od klasičnih radijatora, a i skriveno u podu daje određenu estetiku prostoru. A kad smo kod estetike, onda, priznat ćete, drveni podovi u interijeru djeluju elegantno i toplo.
Kad su parketi u pitanju, preporučuje se da budu dvoslojni, odnosno troslojni. Ako je parket tanji (10 mm=, malo je bolja provodljivost topline prema površini, ali niti kod parketa koji su veće debljine (13, 14 mm) nema velikih razlika, radi se o desetak posto.
Egzotične vrste parketa ne preporučuju se za podno grijanje, ali ni bukva i javor. Zato je hrast idealan, a dobra je podloga i orah. Treba znati da u takvim prostorima treba održavati idealnu vlagu, od 40 – 60 posto.
Foto: HappyFloor
U današnje vrijeme mnogi za podove biraju laminate.
Laminati mogu biti u nekim slučajevima bolji vodič, mogu bolje provoditi toplinu prema površini. To se postiže u slučajevima kada se laminat punoplošno lijepi za podlogu, što je moguće kod nekih viših klasa laminata.
Laminat je otporniji kao materijal, a i manje je zahtjevan za održavanje. Međutim, nakon 25 – 30 godina treba ga mijenjati. Ako ga koristite u javnom prostoru, čak i ranije.
Foto: HappyFloor
Tražite li topli materijal za podove, možda ćete se odlučiti za pluto.
Pluto je vrlo stabilan, odlično provodi toplinu prema površini, a najveća prednost pluta je što je on, van sezone (kada ne radi podno grijanje), najtoplija podna obloga na dodir – pruža osjećaj topline daleko više i od drva, laminata ili bilo kojih drugih materijala.
Pluto ima izvrsnu zvučnu izolaciju, a i otporan je na vlagu. U stambenim se prostorima najviše preporučuje za dječje sobe jer je materijal prirodan. Jedina mu je mana što je mekan, pa se ne preporučuje za opterećenije prostore.
Još jedan materijal koji se preporučuje kao dobra drvena podloga za podno grijanje je – vinil.
Provodljivost topline kod vinila je velika, obzirom da je on gust i relativno tanak materijal.
Najveća prednost je kod stambenih prostora što se može postaviti u vlažne prostorije poput hodnika, kupaona, kuhinja, a otpornost na habanje i mehaničko oštećenje mu je izuzetno visoka. On je van sezone grijanja također topliji na dodir, nije toliko hladan kao laminat.
Foto: HappyFloor
U posljednje je vrijeme i u kupaonice popularno stavljati drvene podne obloge.
Kad je riječ o parketima, treba birati najbolje vrste drva za tu namjenu – burmanski teak, jatobu, doussie, iroko, cumaru, maslinu, termički obrađen hrast ili jasen, koji se mogu montirati i u kupaonice i u saune. Zagrijavanjem drva u proizvodnji iznad 200 °C njegova vlažnost se spušta na skoro 0% i time se smanjuje stupanj rastezanja i skupljanja drveta pri promjeni postotka vlage u prostoriji.
Takav parket treba biti postavljen savršeno pa njegovo postavljanje prepustite stručnjacima. Kod završne obrade prednost se daje uljenju parketa jerk od lakiranja voda prodire i u najtanje pukotine. Kod uljenja to nije slučaj, ali treba znati da se tretiranje parketnih površina u vlažnim prostorijama mora stalno obnavljati.
Bez kategorije
Održana središnja Konferencija o Zelenoj gradnji i Održivom razvoju
Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović
Dana 24.10.2018. godine, održana je središnja Konferencija o Zelenoj gradnji i Održivom razvoju u hotelu Esplanade Zagreb, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Konferencija se održala pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te je okupila vodeće domaće i europske stručnjake iz područja zelene ekonomije, održive gradnje i prometa, zelene energije i održivog razvoja. Na konferenciju se odazvalo više od 350 sudionika.
Foto: Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Partneri konferencije su: Hrvatska udruga proizvođača toplinsko-fasadnih sustava te Hrvatska udruga energetskih certifikatora. Glavni institucionalni pokrovitelji su: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH, Ministarstvo kulture RH, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta RH, Ministarstvo turizma RH, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH. Zeleni partner konferencije je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Predstavnici glavnih partnera i institucionalnih pokrovitelja pozdravili su okupljene sudionike:
- Dunja Magaš, državna tajnica, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH
- Dubravko Ponoš, direktor, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Željko Pecak, predsjednik, Hrvatska udruga proizvođača toplinsko fasadnih sustava
- Goranka Tropčić Zekan, predsjednica, Hrvatska udruga energetskih certifikatora
- Dean Smolar, izvršni direktor, Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Glavni predavači konferencije održali su inspirativne i stručne prezentacije:
- Steven Beckers, Lateral Thinking Factory
- Christine Lemaitre, CEO, DGNB
Na konferenciji se razgovaralo o sljedećim temama:
- ZELENA GRADNJA
- ODRŽIVA EKONOMIJA
- ODRŽIVI PROMET
- IZAZOVI VELIKIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA (11. HRVATSKI FORUM O ODRŽIVOJ GRADNJI)
- ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA
- FINANCIRANJE ODRŽIVIH NEKRETNINA
- INTEGRIRANO PLANIRANJE URBANIH PROSTORA
- SUSTAVI OBVEZA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI
Foto: Hrvatski savjet za zelenu gradnju
Pokrovitelji konferencije su i sljedeće institucije: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova, Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Udruga upravitelj i Građevinski fakultet Zagreb.
U sklopu konferencije, održao se i 11. Hrvatski Forum o održivoj gradnji, na kojem su predstavnici tvrtke Holcim i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razgovarali o izazovima u velikim hrvatskim infrastrukturnim projektima.
Konferencija je okupila vlasnike nekretnina, arhitekte, projektante, investitore, developere, građevinare, proizvođače građevinskog materijala, predstavnike sektora odžive mobilnosti i čistog transporta, bankare, predstavnike energetskih tvrtki, predstavnike jedinica lokalne i regionalne samouprave, državne dužnosnike i predstavnike nadležnih ministarstava te predstavnike akademske zajednice i mnoge druge.