Povežimo se

Bez kategorije

Police kao pregrada u prostoru

Jednostavno i sa stilom pregradite prostor!

Ako živite u malom stanu, osobito garsonijeri, i trebate funkcionalni i praktični element za razdvajanje prostora, najbolji izbor su – police. Velike police ili police s knjigama odlična su ideja za diskretno dijeljenje prostora – propuštaju određenu količinu svjetlosti, nisu glomaznog karaktera i uz to pružaju prostor za pohranu predmeta.

Također, upravo police mogu biti dodatan dekorativan element prostora i pridonijeti  stilu. Postoje dvije glavne kategorije na koje možemo podijeliti police koje su u funkciji pregradnje: police koje su visine prostorije i police raznih visina – niže od visine prostorije.

1. Police visine prostorije

Police koje sežu do stropa su odlična ideja: omogućuju puno prostora za pohranu predmeta i vizualno daju efekt veće visine prostora. Ima mnogo primjera ovakvih polica, neke možete vidjeti u nastavku. Kod odabira ovakvih polica pazite da se police precizno uklapaju u vaš prostor svojom veličinom i stilom, jer je bitno da ne narušavaju harmoniju već postojećeg stila uređenja.

Ako želite da pregrada omogućava više privatnosti onda odaberite zatvorene jedinice, a ako želite prozračniji izgled uzmite otvorene police. Naravno, pregrada može biti kombinacija ta dva stila. Također, pregrada može biti zamišljena na način da ostavlja u svojoj ravnini i prolaz, što je vrlo kreativna ideja, ali ipak odaje malo glomazniji i manje prozračan dojam.

Velike bijele otvorene police u ovom primjeru dijele spavaću sobu od dnevnog boravka i pri tome propuštaju veliku količinu svjetlosti.

Foto: digsdigs

Velike drvene police koje predstavljaju zid sa prolazom zanimljivo su rješenje za uređenje u stilu američke moderne 1950tih ili u boemskom stilu.

Foto: digsdigs

Police ne moraju biti samo od lakog materijala – u ovom primjeru vidimo ugrađene police koje se savršeno uklapaju u interijer i čine ga više personaliziranim.

Foto: digsdigs

U ovom su primjeru police manjih dimenzija koje sežu do stropa iskorištene za odjeljivanje blagovaonice od dnevnog boravka.

Foto: digsdigs

Moderni drveni regal sa kombinacijom otvorenih i zatvorenih polica je dodatno oživljen postavom biljaka po policama.

Foto: digsdigs

Ove police su ugrađene direktno u zid sa zanimljivim geometrijskim uzorkom, te tako diskretno djele dvije prostorije.

Foto: digsdigs

Prolazne police koje odjeljuju kuhinju od blagovaonice su praktičan izbor – omogućuju da su prostori dovoljno otvoreni a opet odvojeni.

Foto: digsdigs

Sljedeći primjer prikazuje netipične, zanimljive police koje odvajaju ulazni prostor od dnevnog boravka, dodajući prostor za pohranu predmeta.

Foto: digsdigs

2. Niže police

Police koje ne dosežu strop su isto zanimljiva ideja ali uzmite u obzir da one neće ostaviti dojam vizualno višeg prostora, što znači da ako imate niže stropove, ovakav tip police nije dobra ideja. Ako želite prozračniji dojam police bi trebale biti tankih metalnih okvira sa staklom za zatvorene jedinice, a ako želite više privatnosti zapunite police za zatvorenim košarama ili kutijama. Zanimljive su police sa modularnim kutijama s kojima možete stalno mijenjati izgled vaše pregrade i učiniti ga osobnijim.

Polica vrlo tankih okvira ostavlja lebdeći, nemtarijelan i prozračan dojam.

Foto: digsdigs

Ove police dijele mali kućni ured od ulaznog prostora, a umetnute kutije daju veću privatnost.

Foto: digsdigs

Odijelite prostor za bebu od spavaće sobe sa bijelim policama s umetnutim kutijama.

Foto: digsdigs

 

Izvor: digsdigs

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji

Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

božićna-trpeza-domnakvadrat

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?

Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.

Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.

Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu

Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

koliba-u-šumi-domnakvadrat

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.

Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.

Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.

A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.

Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.

A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice