Bez kategorije
Peleti kao energetska budućnost
U Zagrebu, najveći broj kućanstva ima plinsko grijanje i grijanje preko toplane, dok je manja zastupljenost korištenja lož ulja, ogrjevnog drveta, a najmanje kućanstava koristi električnu energiju za postizanje osjećaja toplinske ugodnosti u prostoru.

Također, na popularnosti sve više dobiva grijanje na pelete pa se sa sigurnošću može reći kako je to grijanje budućnosti. Pelet je proizvod koji se dobije isključivo prešanjem pod velikim tlakom piljevine i strugotina suhog visoko kaloričnog drveta a bez dodavanja bilo kakvih vezivnih sredstava. Proizvodi se od hrasta, bukve, jasena, graba, topole, lipe i dr. Cilindričnog su oblika, kvalitetno i vrlo kalorično gorivo čijim sagorijevanjem nastaje svega 1% pepela.

Zbog oblika i veličine vrlo lako se transportiraju, jednostavno se pune ložišta peći koje koristimo za zagrijavanje naših domova. U potpunosti zadovoljavaju visoke ekološke standarde čime nam omogućavaju kvalitetniji život ne ugrožavajući okoliš i prirodu. Kilogram peleta može proizvesti oko pet kilovat sati toplinske energije. Količina energije koju dobivamo izgaranjem 2 kg peleta jednaka je litri loživog ulja. Osim energetske uštede, peleti su i ekološki prihvatljiva sirovina. Izgaranjem peleta stvara se ista količina CO2 koliku je drvo koristilo prilikom svog rasta. Zbog toga je pelet neutralni nosač CO2 energije. Prilikom proizvodnje, pripreme i transporta peleta stvara se zanemariva količina CO2.

Pelet kao 100% ekološko biogorivo postaje zamjena za sve skuplju naftu, plin ili struju. Uključivanjem trgovanja peletima na međunarodne burze pelet je energent budućnosti. Predosti ugradnje peći na pelete su mnogobrojne. Na taj način osiguravate velike uštede na troškovima grijanja. Osim spomenutih značajnih ušteda u svoj dom uvodite nove zdravije aspekte življenja – otvoreni plamen osigurava osim izravnog učinkovitog grijanja, ugodu i vedrinu, spontanost, uzbuđenje i strast, čistiju, bogatiju i zdraviju mikroklimu za vaše ukućane i vas, a to je i proizvod koji se neće nametati svojom prisutnošću u vašem domu.

Potreba za mjenjanjem trendova dovela je do usavršavanja alternativnih načina grijanja. Za goriva budućnosti još uvijek gledamo u prirodu kao izvor energije. Iskorištavanje fosilnih goriva ima svoju cijenu, visoku razinu zagađenja s obzirnim promjenama na klimu. U peletu je samo najprikladniji dio drveta – peleti, u kontrastu s gorivima baziranim na petroleju, ne sadržavaju supstance koje su toksične za ljude ili okoliš. U modernoj proizvodnji eliminirani su tragovi ljepila, boja, da bi peletima dali dodatnu kvalitetu: jednaka izgorivost i konstantna energija.
Foto: homedecodir.com
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login