Povežimo se

Bez kategorije

Nepravedno zanemaren opus Omera Mujadžića

Slikar i likovni pedagog Omer Mujadžić jedan je od klasika modernog hrvatskog slikarstva 20. stoljeća. Rodom je iz Bosanske Gradiške te ga zasluženo smatraju i bosansko-hercegovačkim slikarom.

Za života je bio diskretan i povučen; perfekcionist koji je i u slikarstvu stalno težio za boljim. Svojim se ranijim radovima nije posebno ponosio, iako su upravo oni izuzetno cijenjeni u umjetničkim krugovima zbog utjecaja Pariza i u njima prepoznatljivim tada aktualnim stilovima: realizmu i kubizmu.

O velikom Mujadžićevom talentu govori podatak da je sa svega 16 godina, kao tada najmlađi student, 1919. godine upisao studij slikarstva na Kraljevskoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu. Diplomirao je 1924. u klasi Ljube Babića, a potom s kiparom Antunom Augustinčićem odlazi u Pariz kao stipendist francuske vlade te godinu dana boravi na L’École des Beaux Arts.

U Parizu proučava stare majstore u Louvreu i upoznaje suvremena zbivanja na pariškoj likovnoj sceni – postkubističku maniru Andréa Lhota, Picassov povratak figuraciji te probuđeni interes za klasične teme blizak Andréu Deraineu.

U djelima Omera Mujadžića uočljiva je fascinacija interijerom koja je očito refleksija njegova prisjećanje na djetinjstvo. Uspješan je bio u tehnici pastela. Najznačajnija djela napravio je u ulju na platnu, no jednako vješto radio je i crteže te ilustracije koje je koristio kao priloge za predavanja iz anatomije i velikog akta na akademiji. Na početku karijere radio je pejzaže i radove socijalne-ulične tematike, a kasnije više aktove i portrete.

Nakon povratka iz Francuske Mujadžić se 1931. godine zapošljava na Likovnoj akademiji u Zagrebu kao najmlađi profesor; vodi tečaj anatomije, zatim slikarsku klasu i predaje čak 42 godine, do umirovljenja 1973.

Iako vrstan slikar, Mujadžić svoje slike nije prodavao da bi zaradio. Za život je zarađivao radom na akademiji, prije svega kao pedagog. Njegova se djela danas nalaze u brojnim privatnim zbirkama, u obiteljskom krugu, kao i u mnogim glasovitim muzejima.

U prilogu pogledajte radove Omera Mujadžića.

 

1 Komentar

1 Komentar

  1. Pingback: National Museum of Modern Art Zagreb Croatia – suemtravels

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bez kategorije

Karirani uzorak u domu je apsolutni hit!

Uz boje, materijale i teksture, veliku ulogu u kreiranju ugođaja u nekom prostoru imaju dezeni. Jedan od najzastupljenijih nesumnjivo je karirani uzorak, a evo kako ga uklopiti u životni prostor.

karirani-uzorak-domnakvadrat

Karirani uzorak sastoji se od okomitih i vodoravnih linija različitih boja koje se međusobno sijeku pod pravim kutom. Izvorno se primjenjivao na vuni, no danas karirani uzorak nalazimo na brojnim materijalima.

Mnogi će ga asocirati sa Škotskom – škotska narodna nošnja, popularni kilt, gotovo uvijek sadrži karirani uzorak. No, ovaj je uzorak karakterističan i za Irsku, sjevernu Španjolsku i zapadnu Francusku.

Danas se karirani uzorak primarno koristi u modnoj industriji i u tapetarstvu, ali i u izradi drugih dekorativnih elemenata poput tapeta, zavjesa i jastuka. Uporaba ovog dezena u dom će unijeti osjećaj topline i udobnosti, a prostoru spavaće ili dnevne sobe podariti tradicionalni štih.

Kako ga unijeti u interijer?

Jedna od prednosti ovog dezena kod uređenja interijera jest što je moguće kombinirati različite mustre kariranog uzorka, no uputno je izbjegavati korištenje drugih vrsta dezena poput točkica ili mornarskih prugica. Ipak, ukoliko ih koristite neka budu u istom tonu.

Za veći efekt primijenite ga tek na pojedinom elementu poput tepiha ili zastora, jer će previše kariranog zagušiti prostor. Kariranim tapetama obložite tek jednu zidnu plohu koja će tako doći do izražaja.

Ako ovakav uzorak niste spremni unijeti na velika vrata, možete to učiniti simpatičnim detaljima u kuhinji; bez obzira je li moderna ili rustikalna, prostor kuhinje osvježit će karirani podlošci, stolnjaci, krpe za suđe…

Bilo da je sastavni dio zimske sheme dekoriranja doma u koju se najbolje uklapa crveno-zeleni uzorak ili pak svijetlo zelena i ružičasta kombinacija za proljetne interijere, karirani elementi unijet će dobrodošlu promjenu u dom.

Nastavite čitati

Bez kategorije

Starine iz davnina u domu za onaj dobar osjećaj

Njima možete obogatiti svoj dom i učiniti ga toplijim.

globus-antikvitet-stan-domnakvadrat

Na svom tavanu ili u bakinoj drvenoj kući mnogi od nas naišli su na neki stari, zaboravljeni predmet, koji nas je podsjetio na naše pretke i njihov životni stil.

Starine iz davnina suvremeni dom ili tek jedan njegov kutak mogu pretvoriti u mali etnografski muzej. A onoga tko ih je izložio, predstaviti kao toplu osobu, koja poštuje povijest i tradiciju svojih predaka.

Interijer tako možete obogatiti starim lampašima, slikama s patinom vremena, kožnim opancima, vunenim torbama i tepisima. Sve to pridonijet će stvaranju posebnog ugođaja. Stari mlinac za kavu, mužar i posudice za začine, estetski će obogatiti vašu suvremenu kuhinju.

Cvijeće u hodniku ili u dnevnom boravku zasadite u stare glinene posude, a na staru rustikalnu policu posložite pribor za kavu, pribor za jelo ili tanjure iz kredenca vaše bake. Komoda u dnevnom boravku pravo je mjesto za staru peglu na ugljen, petrolejski fenjer ili barokni svijećnjak.

Starinski luster vašem će dnevnom boravku ili blagovaonici dati poseban šarm. Kao i drvena klupa ili stolić u hodniku, koji će poslužiti prilikom obuvanja cipela. U kutu sobe smjestite stari tkalački stan, kolovrat i preslicu ili možda klavir, što će vašem domu dati dozu glamura.

klavir-komoda-stol-stan-ilica-domnakvadrat

Uz ovakve starine iz davnina, vaš će dom evocirati neka stara, ali ne i zaboravljena vremena i pozvati na opuštanje u ugodnom ambijentu koji zrači toplinom.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice