Bez kategorije
Kako do najjeftinijeg grijanja?
Niska primanja i visoki iznosi na računima mnoge su natjerali na jeftinije oblike grijanja.

Bez obzira koji energent koristite, značajne uštede mogu se ostvariti i “pametnim” načinima grijanja. Ako se temperatura spusti za samo 1 stupanj, može se uštedjeti 5 posto energije. Ušteda od nekoliko stotina kuna znači i mogućnost grijanja dodatan mjesec.
DRVA
Drva su jedan od rijetkih energenata za kojim potražnja raste već nekoliko sezona. Potvrđuju to i prodavači drva koji kažu da je prodaja bolja nego prošle godine, a razlog su upravo troškovi struje, lož ulja ili plina, koji su čak i dvostruko veći. Za grijanje stana od 100 četvornih metara drvima potrebno je 900 kuna na mjesec. Jedna od mana ovoga načina grijanja je potreba za skladištem za drva te nečistoća jer drva sa sobom nose prašinu, sitne ostatke od drva pa u blizini uvijek treba imati metlicu.

PIROLIZA
Sljedeći način učinkovitog rješenja za grijanje jest i piroliza, jedna od tri osnovne faze procesa izgaranja drva. Piroliza je proces toplinskog raspadanja drveta pri temperaturama većim od 100°C uz oslobađanje plinova “zarobljenih” u materijalu koji izgara. Kod pirolitičkih kotlova na drvo, faza pirolize je naglašena zahvaljujući posebnoj konstrukciji kotla, regulaciji i ugrađenom ventilatoru. Kotlovi na pirolizu najčešće imaju dvodjelno ložište i ventilator s promjenjivim brojem okretaja koji dobavlja potrebnu količinu zraka. Mana ovog načina grijanja svakako jest početni veći novčani ulog, no mnogi su se uvjerili da se na kraju ulog ipak isplatio. Također, mana pirolitičkih kotlova jest to da drvo mora imati vlažnost od oko 15-20% što znači da je drvo potrebno nabaviti barem 12 mjeseci unaprijed radi sušenja. Uz to, potrebno je često ložiti i čistiti peć, zbog visokih temperatura izgaranja ograničen je vijek trajanja kotla, osim kod skupih kotlova automatska regulacija je teško izvediva ili nemoguća.

PELETI
S druge strene, peleti su jeftiniji od svih ostalih energenata. Drveni peleti su proizvod u obliku valjčića od visokoprešanog usitnjenog drveta. Pelet se proizvodi iz ekološki čistih domaćih vrsta drva. U prosjeku, jedan kilovatsat energije dobivene iz mazuta stoji 0,70 kuna, iz loživog ulja 0,60, plina 0,40 kuna, a iz peleta – 0,25 kuna. Korištenjem peleta u kućanstvu koje mjesečno plaća 1.500 kn za grijanje plinom može se uštedjeti 30 posto ili oko 500 kuna. No, njihova je mana to što im se cijena iz godine u godinu povisuje. Prema njemačkom Institutu za pelete, tona peleta 2009 u prosjeku koštala je 221 euro. 2012 godine je cijena porasla na 236 eura, što ukazuje na porast cijene od nešto manje od sedam posto u četiri godine. Za usporedbu, cijena ulja i plina je samo u posljednjoj godini porasla za 11,2 (lož ulje) odnosno 7,7 posto (plin). Također, nabavna cijena peleta za grijanje je relativno visoka. Postrojenja su obično nekoliko tisuća eura skuplja nego postrojenja za grijanje na ulje, iste snage.

LOŽ ULJE
Prema nedavnom istraživanju, u Njemačkoj je preko 5,8 milijuna kućanstava u 2012 godini koristilo grijanje na lož ulje. Moderna grijanja na ulje sa kondenzacijskom tehnologijom spadaju među najučinkovitije tehnologije grijanja uopće. Sustavi sa kondenzacijskom tehnologijom vode toplinsku energiju i ispušne plinove opet natrag u grijanje, prije nego izađe iz dimnnjaka. Ako je kondenzacijski kotao pravilno podešen, moderno grijanje na ulje u kombinaciji sa sustavima, koji su prije 15 do 20 godina bili dostupni na tržištu, mogu smanjiti potrošnju energije za više od deset posto. Ozbiljni nedostatak kod grijanja na lož ulje je u velikim oscilacijama cijena. U posljednjih deset godina se je cijena utrostručila.
PLIN
Prednosti plinskog grijanja su brojne: plinski grijač zauzima malo prostora, jer za razliku od ulja i peleta ne treba spremnik. Ako u kući nemate podruma, je plinsko grijanje već samo zbog toga što ne treba prostor dobar izbor. Grijanje na plin svakako je vrlo učinkovito, a troškovi kupnje su također relativno niski. Ipak, nedostaci su složenost mjerenja potrošnje energije za veći broj korisnika u zgradi, visoki investicijski i pogonski troškovi te toplinski gubici u cijevima i kanalima. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, broj domaćinstava koja koriste plin od 2010. do 2012. smanjio se za oko 16.500.

TOPLINSKE PUMPE
Toplinske crpke su prilikom kupnje prilično skupe, ali zato vrlo učinkovite. Radni troškovi i troškovi održavanja su niži nego kod grijanja na lož ulje ili plin. “Najučinkovitije su toplinske crpke sa niskom temperaturom grijanja, npr. podno grijanje” to je preporuka. I ugradnja toplinske crpke dobiva državnu potporu.
Toplinska pumpa je ekološki najprihvatljiviji i energetski najjeftiniji način grijanja prostora i sanitarne vode. Toplinska pumpa proizvodi toplinu iz održivog izvora energije i okolnog zraka, te uz dodatnu električnu energiju zagrijava vodu do temperature od 55ºC i više. Za rad uređaja (kompresor) potrebno je dodati 20-30% energije (električne), a 80-70% se dobije od održivog izvora energije.

SOLARNI PANELI
Prednost solarnog grijanja u odnosu na druge načine grijanja je u njegovoj ekološkoj prihvatljivosti, a također i u njegovoj autonomnosti (primjenjivo je i tamo gdje nema komunalne infrastrukture). Cijena solarnog sustava je nešto skuplja od klasičnih sustava grijanja. Koliko skuplja, opet je teško reći jer to ovisi više stvari (tip i broj kolektora, vrsta i volumen spremnika), no generalno, solarni sustavi povrate uloženi novac u razdoblju od 3-20 godina. Primjerice, uz investiciju u cijeli sustav od oko 30.000 kuna, tako se godišnje može uštedjeti oko 3 200 kuna.

Kako biste osigurali da vaša kuća ima minimalne toplinske gubitke, potrebno je kavalitetna toplinska izolacija doma tj. potrebno je adekvatno izolirati zidove, krov i podrum te ugraditi prozore i vrata sa što manjim koeficijentom prolaza topline. S obzirom na to da cijena energenata raste, preporuka stručnjaka jest razmotriti i primjenu obnovljivih izvora energije kako biste smanjili troškove za grijanje, a ujedno doprinijeli očuvanju okoliša.
Foto: sunandclimate.com, money.aol.co.uk, mendotahearth.com
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login