Bez kategorije
Dekori u domu
Osim što obogaćuju dom te ga čine zanimljivijim, dekori interijeru daju unikatan stil i u njega unose notu individualnosti.

Kako stilski ne bi suviše odskakali od ostalih elemenata u prostoru, uputno ih je s njima i uskladiti.
Klasični stil
Ako ste ljubitelj klasičnog stila uređenja interijera, oplemenite svoj dom zlatnim i pozlaćenim svijećnjacima, velikim ogledalima masivnih željeznih okvira i drvenim vazama. Rasvjeta pridonosi stvaranju ambijenta u domu, stoga lampa smještena na klub stolić pored sofe ili u kut prostorije do ugodne fotelje, upotpunjuje atmosferu klasičnog stila uređenja.
Proljetni stil
Glavna odlika proljetnog stila uređenja interijera njegova je prozračnost i lepršavost. Zavjese su izrađene od laganih materijala, a od boja prevladava bijela koja prostor čini vizualno većim, kao cijeli spektar boja karakterističnih za proljeće – od žute, roze i svijetlo plave do zelene. Cvijeće u vazi neobilazan je detalj u proljetnom interijeru, posebice ukoliko je svježe, a vaza u kojoj se nalazi izrađena od stakla. Osim cvjetnog aranžmana, u prozirnu vazu možete smjestiti i bijelu svijeću što će djelovati efektno i onda kada svijeća nije upaljena.

Shabby Chic
Shabby Chic u kojemu prevladava antikni namještaj, u prostor unosi dašak romantike, kao i duh davno zaboravljenog vremena. Karakterizira ga stilski oblikovan namještaj najčešće bijele boje, stakleni lusteri i lampe ukrašene čipkom. Cvijeće je zaštitni znak Shabby Chica- bilo da je riječ o cvjetnom aranžmanu od suhog ili svježeg cvijeća ili cvjetnog motiva koji krasi jastučiće, lampe ili ukrasne škrinje.
Moderno uređen dom upotpunite dekorima poput uokvirene fotografije svjetske metropole ili filmske zvijezde, a na policu smjestite apstraktnu figuru.
Globalni stil
Globalni stil u interijer unosi namještaj, dekore i materijale specifične svjetske kulture i krajeva, tako da u udobnosti svoje dnevne sobe možete otići na put oko svijeta. Prevladavaju zemljane boje i egzotični materijali poput ebanovine i wenge drveta i detalji poput tradicionalnih afričkih maski ili dalekoistočnih figura. Pletena lampa igrom svjetla noću će oživiti atmosferu sjedenja ispred logorske vatre, a masivna podna vaza od drva nastavit će mističnu priču globalnog stila. Osim ukrasnim figurama, ambijent možete osvježiti i jednim ručno oslikanim tanjurom tigrastog uzorka, koji će se lijepo istaknuti smješten u vitrinu ili zidnu nišu.
Vaza je dekor kojega svi rado imaju u svome domu. Ona je simbol sklada, a kad u njoj i nema cvijeća ljepotom izrade, bojama i skulpturalnim oblicima, vaza će uljepšati vaš životni ili poslovni prostor. Izrađuju se od različitih materijala – stakla, drva, plastike, porculana i metala, a bile podne ili stolne, sa ili bez cvjetnog aranžmana, neizostavni su detalj u interijeru, neovisno o stilu njegovog uređenja.
Bez kategorije
Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya
Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.
Ljubav na prvi pogled
Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.
Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.
Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.
Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.


Vrijedna ostavština
Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.
Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
You must be logged in to post a comment Login