Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Blok 19 kao idejni primjerak za cjelovitu obnovu Zagreba

Već smo naglašavali važnost cjelovite obnove grada Zagreba koju sve više zagovaraju stručnjaci. Međutim, teško je zamisliti kako bi to izgledalo kad nemate ogledni primjer. Nedavno je objavljen jedan takav projekt, pa sada cjelovita obnova ima i lice. I to vrlo atraktivno.

Još prije 13 godina zagrebački Zavod za prostorno uređenje napravio je prvu analizu donjogradskih blokova – njih čak 168. I možda bi sve na tome i ostalo da nije bilo tog nesretnog potresa prije nešto više od godinu dana. On ih je potakao da razrade kako pomoći gradu i usmjeriti njegov budući razvoj.

blok-19-pogled-iz-zraka-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Dvanaest ekspertnih skupina sa više od 120 stručnjaka u različitim timovima u 12 je mjeseci pokušalo cjelovito prikazati kako taj blok može izgledati.

blok-19-studij-dizajna-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Statičari, konzervatori, urbanisti, pravnici, ekonomisti, ekolozi, energetičari, građevinski stručnjaci, arhitekti. Svi su oni dali svoj doprinos takozvanom Bloku 19. Ono što je važno istaknuti da je provedena i sociološka studija u kojoj su anketirani stanovnici i korisnici bloka kako bi se izjasnili što očekuju od njega.

blok-19-zimski-vrt-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Studija je pokazala kako je najveći problem nedostatak parkirališnih mjesta. Taj problem bi se otklonio, kako je zamišljeno, gradnjom dviju manjih podzemnih garaža koje ne bi bile javne. Tako bi se u ulicama koje omeđuju blok mogla ukinuti parkirališna mjesta i umjesto njih dobiti prostor za primjerice biciklislitčke staze, drvored ili kolne prolaze, ovisno o potrebama.

blok-19-muzej-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Još je jedno prometno pitanje problem u ovom bloku. Riječ je o javnom prijevozu, odnosno tramvaju čije su žice razapete između fasada. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis rekao je kako bi se to riješilo na način da se uvedu tramvaji s pogonom na vodik. Tada žice ne bi bile potrebne. Taj princip u Europi funkcionira već godinama, pa se nada da će uskoro zaživjeti i kod nas. 

blok-19-zeleni-krov-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić

Jer o gradovima i njihovu razvoju treba razmišljati dugoročno i zamišljati kakve ih želimo za pedeset, pa i sto godina. A onda kad se sve struke, ali i javnost oko toga slože, vrijeme je da se bacimo na posao i učinimo ih zaista gradovima budućnosti.

Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
blok-19-amfiteatar-domnakvadrat
Foto: Arhitektonski atelier Hržić
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Od mračnog hodnika do svijetlog, otvorenog interijera: Pogledajte kako je ovaj stan dobio potpuno novi doživljaj prostora

Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku

Stan iz 70-ih na zagrebačkim Ravnicama, u neposrednoj blizini parka Maksimir, prošao je temeljitu transformaciju koja pokazuje koliko kvalitetna adaptacija stana može promijeniti način života. Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku.

Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu

Iako je stan i u izvornom stanju imao značajnu prednost, obilje prirodnog svjetla i pogled na krošnje, njegova unutarnja organizacija to nije pratila. Upravo je zato adaptacija bila usmjerena na oslobađanje prostora, smanjenje komunikacijskih zona i stvaranje protočnog, suvremenog interijera.

Renovacija stana prije i poslije: od zatvorenog tlocrta do protočnog prostora

Stan je prije adaptacije bio ispunjen pregradama, a velik dio površine zauzimao je hodnik. Takav raspored bio je tipičan za razdoblje gradnje, no u suvremenom načinu života pokazao se kao ograničavajući.

“Stan smo zatekli s velikim udjelom hodnika i nizom pregrada koje su ograničavale njegov potencijal”, objašnjava arhitekt.

Fotografije postojećeg stanja, foto: Luka Šen

Prostorije su bile jasno odvojene – dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak i kupaonica – ali njihov međusobni odnos nije omogućavao maksimalno korištenje svjetla i prostora. Dnevna zona, iako smještena uz otvore, nije u potpunosti koristila potencijal prirodnog osvjetljenja.

Nakon adaptacije stana uklonjen je višak pregrada, a prostor je dobio novu protočnost. Razlika između prije i poslije najviše se očituje u dojmu – interijer je danas otvoreniji, svjetliji i vizualno povezan.

foto: Luka Šen

Lounge umjesto hodnika

“Postojeći raspored soba, s obzirom na raspodjelu otvora, pokazao se kao logična osnova za novo rješenje. Polazišna točka bila je pojačati prisutnost svjetla i pogleda na krošnje”, ističe arhitekt.

Umjesto klasičnog hodnika uveden je centralni prostor koji funkcionira kao svojevrsni lounge – linearna zona koja povezuje sve dijelove stana. Upravo taj prostor postaje ključna točka interijera i najveća promjena u odnosu na izvorni tlocrt.

Lounge više nije samo komunikacija, već aktivni dio stana. Opremljen je klupama, diskretnom rasvjetom i ogledalom koje reflektira svjetlo i dodatno produbljuje prostor.

Posebnu fleksibilnost omogućuju klizna vrata pune širine, koja prostor po potrebi zatvaraju ili otvaraju. Time stan postaje prilagodljiv različitim scenarijima – od otvorenog dnevnog prostora do intimnijih cjelina.

foto: Luka Šen

Više svjetla i povezanost s okolinom

Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je naglasiti prirodno svjetlo kao ključni element interijera. To je postignuto premještanjem spavaćih soba prema središtu stana, čime su pročelja oslobođena za dnevne zone.

Rezultat je prostor u kojem svjetlo prodire dublje u interijer, dok pogled na zelenilo Maksimira postaje sastavni dio svakodnevnog iskustva. Stan koji je prije djelovao zatvoreno danas odiše prozračnošću i smirenošću.

Pametna organizacija servisnih prostora

Uz sjeverni nosivi zid organiziran je kompaktan servisni blok koji uključuje ulazni prostor, kupaonicu i kuhinju. Smanjenjem tih zona na optimalne dimenzije oslobođen je dodatni prostor za dnevne funkcije.

Kuhinja je pritom značajno povećana i danas djeluje kao ravnopravan dio stana. Nekada izdvojena i ograničena, sada je funkcionalnija i vizualno povezana s ostatkom interijera.

Materijali i boje: ravnoteža između neutralnog i naglašenog

Interijer se temelji na neutralnoj paleti – bijelim zidovima i svijetlom mikrocementu koji se proteže kroz većinu prostora. Takva baza omogućuje kontinuitet i naglašava prostornu protočnost.

Središnje zone, poput spavaćih soba, dodatno su naglašene parketom koji unosi toplinu i jasno definira različite funkcionalne cjeline.

Karakter prostoru daju pažljivo uvedeni akcenti – kuhinja u desaturiranoj zelenoj boji te crveni stolarski elementi u loungeu i kupaonici. Namještaj je većinom odabran u smirenim tonovima kako bi se postigla ravnoteža između dinamike i jednostavnosti.

foto: Luka Šen

Prostor je dodatno obogaćen biljkama, umjetninama i detaljima, među kojima se ističe rad „Crvena zemlja“ autora Tomislava Šen.

Adaptacija stana kao primjer suvremenog stanovanja

Ovaj projekt jasno pokazuje kako adaptacija stana može nadmašiti estetsku razinu i postati alat za unapređenje kvalitete života. Bez povećanja kvadrature, prostor je dobio novu funkcionalnost, više svjetla i veću fleksibilnost.

foto: Luka Šen

Uklanjanjem suvišnih pregrada i uvođenjem prilagodljivih zona stvoren je interijer koji odgovara suvremenim potrebama – otvoren, ali istovremeno intiman kada je to potrebno.

Ova adaptacija pokazuje da ključ kvalitetnog stanovanja nije u veličini prostora, već u promišljenom rasporedu.

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu

Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.

stan srebranjak big see

Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.

Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.

Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu

Arhitektica s vizijom iza projekta

Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.

Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.

Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere

Jasna podjela prostora i logična organizacija

Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.

Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.

Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu

Konstrukcija kao polazište dizajna

Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.

Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.

U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.

Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu

Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.

Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.

BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete

Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.

Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama