Arhitektura i dizajn
Blok 19 kao idejni primjerak za cjelovitu obnovu Zagreba
Već smo naglašavali važnost cjelovite obnove grada Zagreba koju sve više zagovaraju stručnjaci. Međutim, teško je zamisliti kako bi to izgledalo kad nemate ogledni primjer. Nedavno je objavljen jedan takav projekt, pa sada cjelovita obnova ima i lice. I to vrlo atraktivno.
Još prije 13 godina zagrebački Zavod za prostorno uređenje napravio je prvu analizu donjogradskih blokova – njih čak 168. I možda bi sve na tome i ostalo da nije bilo tog nesretnog potresa prije nešto više od godinu dana. On ih je potakao da razrade kako pomoći gradu i usmjeriti njegov budući razvoj.
Dvanaest ekspertnih skupina sa više od 120 stručnjaka u različitim timovima u 12 je mjeseci pokušalo cjelovito prikazati kako taj blok može izgledati.
Statičari, konzervatori, urbanisti, pravnici, ekonomisti, ekolozi, energetičari, građevinski stručnjaci, arhitekti. Svi su oni dali svoj doprinos takozvanom Bloku 19. Ono što je važno istaknuti da je provedena i sociološka studija u kojoj su anketirani stanovnici i korisnici bloka kako bi se izjasnili što očekuju od njega.
Studija je pokazala kako je najveći problem nedostatak parkirališnih mjesta. Taj problem bi se otklonio, kako je zamišljeno, gradnjom dviju manjih podzemnih garaža koje ne bi bile javne. Tako bi se u ulicama koje omeđuju blok mogla ukinuti parkirališna mjesta i umjesto njih dobiti prostor za primjerice biciklislitčke staze, drvored ili kolne prolaze, ovisno o potrebama.
Još je jedno prometno pitanje problem u ovom bloku. Riječ je o javnom prijevozu, odnosno tramvaju čije su žice razapete između fasada. Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis rekao je kako bi se to riješilo na način da se uvedu tramvaji s pogonom na vodik. Tada žice ne bi bile potrebne. Taj princip u Europi funkcionira već godinama, pa se nada da će uskoro zaživjeti i kod nas.
Jer o gradovima i njihovu razvoju treba razmišljati dugoročno i zamišljati kakve ih želimo za pedeset, pa i sto godina. A onda kad se sve struke, ali i javnost oko toga slože, vrijeme je da se bacimo na posao i učinimo ih zaista gradovima budućnosti.
Iskoristimo priliku – pametni gradovi su budućnost
Urbanizam
Zagrepčani, birajte! Što želite promijeniti u svom kvartu?
Do 22. studenoga građani 13 gradskih četvrti glasuju o projektima za svoj kvart. Donosimo tko može glasati, gdje pronaći prijedloge i kakve su promjene donijeli prošli ciklusi
Dotrajalo igralište, premalo hlada ili nogostup kojim je teško proći s dječjim kolicima. Svatko u svom kvartu primjećuje nešto što bi trebalo urediti. O tome često razgovaramo sa susjedima i pišemo komentare. Sada je prilika da svoje prioritete pokažemo i glasom.
Do 22. studenoga stanovnici 13 zagrebačkih gradskih četvrti mogu glasovati za kvartovske projekte u sklopu programa „Daj prijedlog za bolji kvart!”. Pogledajte što su predložili vaši susjedi i odaberite promjene koje smatrate najpotrebnijima.
Za izabrane projekte u planovima komunalnih aktivnosti gradskih četvrti za 2027. predviđeno je, prema podacima Grada, 1,76 milijuna eura.
Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija
Od 550 ideja, 123 u završnoj fazi
Ovo je treći ciklus participativnog budžetiranja u Zagrebu. Građani su ove godine poslali 550 prijedloga, a prema objavi Grada njih 123 zadovoljilo je kriterije za glasovanje.
Vijeća gradskih četvrti i gradske službe provjerili su može li se svaki prijedlog financirati iz predviđenog novca, nalazi li se lokacija na gradskom zemljištu, je li u skladu s prostornim planovima i ima li potrebne suglasnosti. Prijedlozi koji nisu zadovoljili kriterije nisu uvršteni u glasovanje.
Najviše prijedloga odnosi se na obnovu dječjih igrališta i sportskih terena, uređenje zelenih površina, pješačku infrastrukturu i sigurnost prometa. Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec izdvojila je da građani najčešće traže obnovu igrališta i popravak staza u parkovima.
Tko može glasovati?
Pravo glasa imaju osobe s prebivalištem na području gradske četvrti za koju glasuju. Drugim riječima, glasujete za projekte u kvartu u kojem ste prijavljeni, a ne u onom u kojem radite ili u kojem vam dijete ide u školu.
U glasanju sudjeluje 13 gradskih četvrti: Donji grad, Gornji grad – Medveščak, Črnomerec, Podsljeme, Trnje, Maksimir, Peščenica – Žitnjak, Trešnjevka – sjever, Trešnjevka – jug, Stenjevec, Podsused – Vrapče, Novi Zagreb – istok i Novi Zagreb – zapad.
Donja Dubrava, Gornja Dubrava, Brezovica i Sesvete ove godine nisu uključene. Gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je da o razlozima treba pitati vijeća tih četvrti te da smatra da su trebale biti uključene.
Kako glasovati?
Glasuje se putem interneta, na platformi eParticipativno Zagreb.
- Otvorite stranicu eparticipativno.zagreb.hr.
- Pronađite svoju gradsku četvrt i pregledajte projekte koji su ušli u glasovanje. Uz svaki je opis i lokacija na karti.
- Kliknite na gumb za glasovanje na naslovnoj stranici platforme, koji je aktivan do 22. studenoga.
- Odaberite projekte za koje želite glasovati i pošaljite glas.
Projekte vrijedi pogledati na karti prije nego što glasujete. Prijedlog koji na papiru zvuči sitno, poput nekoliko stabala ili nove ograde igrališta, može biti upravo ono što nedostaje ulici kojom svaki dan prolazite.
Što je izglasano prošle godine
Prošlogodišnji rezultati dobro pokazuju o kakvim se promjenama odlučuje. U drugom ciklusu glasovalo je 2.770 građana, a izabrano je 13 projekata u devet četvrti, ukupno vrijednih 775.000 eura. Među njima su:
- Gornji grad – Medveščak: obnova dječjeg igrališta u Rokovu perivoju, 50.000 eura
- Maksimir: trim staza kod Osnovne škole Jordanovac, 100.000 eura
- Peščenica – Žitnjak: obnova igrališta kod Osnovne škole Dragutina Kušlana, 120.000 eura
- Trešnjevka – sjever: šetnica uz potok Kustošak, 100.000 eura
- Trnje: obnova igrališta u Rapskoj ulici, 60.000 eura
- Donji grad: cvjetni koridor u Gajevoj ulici, 20.000 eura, te ozelenjavanje raskrižja Petrinjske i Šenoine, 10.000 eura
Iz Donjeg grada vidi se i da manji iznosi mogu promijeniti mnogo. Četiri tamošnja projekta, od ograde igrališta u Šubićevoj do sadnje drveća u Ulici Ljudevita Posavskog, zajedno stoje 50.000 eura.
Kako prepoznati dobar prijedlog?
Kad birate između nekoliko projekata, korisno je pitati se:
- Koliko će ga ljudi koristiti? Igralište uz školu ili pješački prolaz do stanice služe stotinama ljudi svaki dan.
- Rješava li konkretan problem? Nedostatak hlada, opasan prijelaz ili zapušten teren lakše je opravdati od uređenja koje je samo ukrasno.
- Hoće li trajati? Zelenilo i urbana oprema trebaju održavanje. Stablo posađeno danas pravi hlad daje tek za nekoliko godina, ali vrijednost mu raste svake sezone.
- Je li prostor dostupan svima? Dobro uređen javni prostor koriste i djeca, i starije osobe, i roditelji s kolicima.
Što slijedi nakon glasovanja?
Izabrani projekti bit će predstavljeni u prosincu, a njihova se izvedba planira u 2027. godini. Do lipnja ove godine, prema podacima Grada, ostvareno je 14 projekata iz ranijih ciklusa, a još 15 bilo je u pripremi ili izvedbi.
Glasovanje traje do 22. studenoga. Otvorite eParticipativno Zagreb, pronađite svoju četvrt i odaberite projekte koje želite vidjeti u svom kvartu. Za to vam treba nekoliko minuta, a o promjeni ćete se uvjeriti svaki put kad prođete tom ulicom.
Arhitektura i dizajn
Kavana Corso priprema se za novi život: Pogledajte kako je izgledala prije više od stotinu godina
Grad je pokrenuo pripremu projekta za uređenje kavane Corso, a mi donosimo arhivske fotografije koje pokazuju kako je izgledala prije više od stotinu godina.
Grad Zagreb pokrenuo je nabavu projektne dokumentacije za uređenje povijesne kavane na uglu Ilice i Gundulićeve. Arhivske fotografije otkrivaju njezin nekadašnji interijer, a ostaje pitanje koji će se njegovi elementi vratiti.
Kavana Corso napravila je prvi konkretan korak prema povratku. Grad Zagreb objavio je 21. listopada da pokreće nabavu projektne dokumentacije za njezino uređenje. Prema najavi, projekt obuhvaća oko 930 četvornih metara u podrumu, prizemlju i na međukatu, a za projektiranje i radove okvirno se planira oko dva milijuna eura. Predviđeni su restauracija i izrada replika ukrasnih elemenata prema arhivskoj dokumentaciji, a nakon uređenja Grad će raspisati natječaj za ugostitelja.
Rok otvaranja nije objavljen. Prije prve kave treba izabrati projektanta, izraditi projekt i izvesti radove. No najava je dobar povod da se vratimo fotografijama koje pokazuju što je Zagreb u ovoj kavani nekoć imao.
Grad naručuje projekt, rok otvorenja još nije objavljen
Palača u kojoj se kavana nalazi obnovljena je nakon potresa, ali sam prostor Corsoa još čeka uređenje. Prema Liderovu izvještaju iz kolovoza, prostor kavane tada je bio u fazi visoke roh-bau gradnje. Konstrukcija je, dakle, spremna, a sve ono zbog čega se u Corso dolazilo tek treba nastati.
Najava povratka nije nova. Još 2017. Gradska skupština prihvatila je zamjenu nekretnina kojom je Corso iz državnog prešao u gradsko vlasništvo, uz najavu da će kavana ponovno dobiti izvornu namjenu. Od tada su prošli potres, obnova palače i gotovo cijelo desetljeće.
Kupola sa satom i natpis Kavana
Palača Hrvatsko-slavonske zemaljske centralne štedionice, na adresi Ilica 25, odnosno Gundulićeva 2, nastala je u atelijeru Hönigsberg & Deutsch, tada vodećem projektantskom i građevinskom poduzeću u Zagrebu. Na njoj su radili Vjekoslav Bastl, Ivan (Ivo) Štefan i Otto Goldscheider, a izvori je datiraju u 1906. i 1907. godinu.
Pročelje palače, s kupolom i satom na uglu, kartušama, figurama oko prozora i visokim stupovima, oslanja se na reprezentativni neobarokni rječnik kakav su tada voljele banke i štedionice, a secesija se jasnije vidi u ornamentima interijera kavane.
Corso pritom nije nastao zajedno s palačom. Kavana tog imena postojala je i prije, u Tomićevoj ulici, a na ugao Ilice i Gundulićeve preselila se 1907.
Biljar, galerija i sat iznad šanka
Najbolje se kavana vidi na fotografiji duge dvorane. Prostor se proteže duboko u zgradu, a strop je podijeljen u kasetirana polja s ukrasnim lukom preko cijele širine. Uz visoke prozore nižu se tapecirane klupe s uzorkom, s druge strane je šank zaobljenog pročelja, a na ormaru iza njega veliki sat.
Upravo je ovaj pogled 1908. objavljen u stručnom časopisu Vijesti Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta u Zagrebu, kao prilog uz četvrti broj, pod naslovom „Dvorana kavane Corso”. Interijer kavane bio je dovoljno važan da ga struka predstavi uz samu palaču.
Druga fotografija snimljena je bliže ulazu. U sredini kadra, na zaobljenoj tapeciranoj klupi oko stupa, sjedi gospodin s brkovima i gleda ravno u objektiv. Iza njega konobar u tamnom odijelu stoji uz stol, a drugi se okrenuo prema gostu kraj velikih ostakljenih vrata uokvirenih girlandama. Stupovi su ukrašeni stiliziranim kartušama i geometrijskim motivima, a nad dvoranom visi luster s nizom izduženih rasvjetnih elemenata.
Kako se kavana Corso mijenjala kroz desetljeća
Godine 1915. snimatelj Josip Halla unio je kameru u Corso i snimio film „Kavana Corso”, jedan od najstarijih filmskih zapisa Zagreba.
Prvo veliko preuređenje dogodilo se 1933. i 1934., prema projektu arhitekata Stjepana Gomboša i Mladena Kauzlarića, dvojice važnih imena zagrebačke međuratne moderne.
Drugo je stiglo između 1975. i 1978., kad je Corso uredio Vjenceslav Richter. Njegov interijer s tamnim drvenim elementima i skulpturalno oblikovanim stropom bio je potpuno drukčiji od prethodnih, a prema povijesnom pregledu Jutarnjeg lista izazvao je i polemike.
Koji se Corso vraća?
Najava Grada ne precizira na koju će se povijesnu fazu osloniti buduće uređenje. Spominju se restauracija, replike ukrasnih elemenata i vraćanje dijela opreme prema arhivskoj dokumentaciji, ali još nije jasno koji će se elementi pojedinih razdoblja obnoviti ili predstaviti.
To je važno jer Corso nije imao samo jedan povijesni izgled. Njegovo uređenje nosi tragove različitih autora i vremena, pa će projekt pokazati kako se ta slojevita povijest namjerava povezati sa suvremenim radom kavane.
Što slijedi prije prve kave
Najprije treba izabrati projektanta i izraditi projekt u skladu s konzervatorskim smjernicama. Zatim slijede radovi, a tek nakon njih natječaj za ugostitelja. Rokovi tih faza zasad nisu objavljeni.
Fotografije: Grad Zagreb
You must be logged in to post a comment Login