Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Novi studentski paviljon u Osijeku parira hotelu s pet zvjezdica

S gotovo 800 kreveta najveći je u Hrvatskoj

Bili smo u Osijeku gdje je početkom ljetnog semestra otvoren novi studentski paviljon. S gotovo 800 kreveta najveći je u Hrvatskoj, a na njemu su primijenjena najnovija čuda tehnologije.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Čak 17.000 studenata – broj je koji je u Osijeku zadnjih desetak godina konstanta. A s obzirom na depopulaciju baš tog dijela Hrvatske, važno je da tako i ostane. Potreba za novim paviljonom studenskog doma pojavila se još prije pet godina, a kada je Europska unija odobrila i sredstva za gradnju, sve je bilo jednostavnije. Na natječaj su stigla 34 rada – prvu nagradu je osvojio studio NFO.

Komunikacija sa studentima

‘Za nas je bio poseban izazov što se radi o studentskom domu baš zato što je unutar našeg tima koji je projektirao bilo je ili netom izašlih mladih arhitekata s fakulteta, čak je bilo i nešto studenata koji su radili i bila je zanimljiva komunikacija s njima, kako su oni zamišljali svoj život u nekom budućem domu’, kaže Kata Marunica, koautorica projekta iz NFO-a.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Prostor za novi paviljon bio je prethodno definiran, te se radilo o vrlo izduženoj čestici na koju je trebalo smjestiti velik broj soba i dodatnih sadržaja. Uz to, izazov je predstavljala i drevna prošlost.  

‘Ono što je ograničavajući faktor bio prilikom projektiranja ovog objekta je zapravo da se mi nalazimo nastarim ostacima Murse. Mi nismo mogli zgradu zapravo proširiti van one markice koja je ostala arheološki istražena, kako bi uklopili novu zgradu s postojećim paviljonima, korpus zgrade dijelimo na četiri manja dijela, između kojih su ovi stakleni javni prostori’, pojasnio je Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Drugačiji standardi

Današnji studentski domovi imaju drugačije standarde nego oni prije dvadesetak godina.  

‘Tako naš dom, osim samih soba, ima i zajedničke kuhinje, ima vježbaonicu, praonicu, mediateku, prostor za dnevne boravke, itd., a posebno interesantno, pogotovo u Osijeku to što ima veliku garažu koja nije za automobile, već je za bicikle’, dodala je Kata.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Pri njegovu projektiranju, trebalo je razmišljati zeleno. Paviljon je energetskog razreda A+, a njegova fasada proizvodi struju. I ne samo to.

Koristi se kišnica

‘Također, projektirano je i korištenje takozvane sive vode, dakle, wc-i se ne ispiru s čistom pitkom vodom, već sa sanitarnom vodom koja je skupljena od kišnice’, istakla je Kata.

Paviljon trenutno nije popunjen jer je otvoren usred akademske godine, ali rektor vjeruje da će njegovu kvalitetu prepoznati i budući i sadašnji studenti.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

‘Iskoristit ću priliku i pozvati sve, ne samo brucoše koji će od jeseni biti naši studenti, studenti Osječkoga sveučilišta, nego i studente viših godina da se jave na natječaj koji ide u lipnju i da iskoriste mogućnost zaista velikih kapaciteta koje sveučilište nudi i da za male novce žive u praktički hotelu sa pet zvjezdica’, rekao je prof. dr.sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

Projektanti testirali dom

Projektanti su svojih ruku djelo već testirali. ‘Ono što je nama bilo posebno interesantno da smo neposredno nakon otvorenja doma držali neko predavanje isto u Osijeku, i onda smo zamolili da možemo prespavati u studentskom domu. Tako da smo mi kao projektanti zapravo i testirali taj dom jednim noćenjem i bilo je posebno interesantno’, dodaje Kata Marunica.

A tek kad studentima proradi mašta očekujemo da će u ovom studentskom domu biti još interesantnije.

dom-osijek-dom-na-kvadrat

‘Tako da je sama lokacija studentskog paviljona u centru kampusa po sebi izuzetno dobro rješenje, budući da su u kampusu locirani gotovo svi fakulteti izuzev tri, i sve na jednom mjestu, tako da studenti tu ne moraju praktički izaći iz kampusa i sve je na dohvat ruke, tu je studentski restoran, i zaokružena čitava jedna cjelina’, istakao je rektor Guberac. Jer u svakom gradu živahna studentska populacija je pozitivan pomak. Za to im samo treba omogućiti uvjete. Novi studentski paviljon u Osijeku korak je u tom smjeru.

Arhitektura i dizajn

Od Simsa do vlastite firme za dizajn interijera: Ana Banfić i AB Team design

Upoznajte vlasnicu AB Team designa, i saznajte kako je izgradila uspješnu karijeru u dizajnu interijera

karijera u dizajnu interijera

Razgovarali smo s Anom Banfić, vlasnicom AB Team designa, studija za dizajn interijera.

Ana, rodom iz Velike Gorice, završila je Ekonomski fakultet, no njezina strast prema dizajnu interijera odvela ju je na različite tečajeve poput AutoCAD-a, SketchUp-a i 3ds Max-a. Ipak, kako sama kaže, najviše je naučila kroz rad i praksu.

Uz vođenje vlastite firme za dizajn interijera, Ana se bavi i glazbom te sa suprugom vodi Acoustic duo pod nazivom Bruno & Ana.

Kako si se odlučila za karijeru u dizajnu interijera? Kako je zapravo strast postala karijera?

Kao mala obožavala sam igrati Simse, ali sam se, za razliku od svojih prijatelja, u njima zabavljala isključivo uređenjem prostora. Ostatak igre bi mi vrlo brzo dosadio.

Još od srednjoškolskih dana, na “veselje” svojih ukućana, neprestano sam razmještala raspored svoje sobe i uređivala je na sve moguće načine. Nijedna stvar za uređenje obiteljskog doma nije mogla proći bez mog sudjelovanja, a ponekad i kritiziranja odluka svojih roditelja.

Tijekom pandemije, moj muž i ja započeli smo s vizijom preuređenja starog stana njegovih roditelja, koji je zahtijevao kompletnu adaptaciju i renovaciju. Imala sam jasnu viziju kako bi prostor mogao izgledati, no nisam znala kako je prenijeti drugima. Majstori i suprug me često nisu shvaćali ozbiljno.

U izolaciji sam odlučila pronaći alat koji će mi pomoći da vizualiziram svoje ideje. Tako sam se prvi put susrela s programom SketchUp, koji je postao moj ulazak u svijet dizajna interijera. Vrlo brzo sam savladala osnove i otkrila novu životnu strast.

Uz pohađanje raznih tečajeva, stekla sam iskustvo kroz rad u studiju za dizajn, gdje sam se susrela s prvim stvarnim klijentima i projektima.

Ana Banfić
foto: AB Team Design / Ana Banfić

Kako izgleda tvoj kreativni proces kada radiš na novom projektu?

Proces započinje sastankom s klijentom kako bih razumjela njihove želje, stil i potrebe. Klijenti često nemaju jasnu viziju, pa ih upućujem na internetske stranice poput Pinteresta kako bismo zajednički stvorili osnovnu ideju.

Hoće li umjetna inteligencija ostaviti dizajnere bez posla?

Nakon toga izrađujem 3D vizualizacije, koje klijentima pružaju bolji uvid u konačni izgled prostora i pomažu izbjeći potencijalne greške. Najviše uživam kada imam potpunu slobodu jer tada mogu biti najkreativnija.

foto: AB Team Design / Ana Banfić

Koje su najvažnije stvari koje uzimaš u obzir kada dizajniraš prostor za klijenta?

Funkcionalnost i praktičnost prostora su mi prioriteti, ali jednako važno je da prostor odražava stil klijenta i bude estetski privlačan.

Dizajn prilagođavam njihovim navikama i osiguravam dugotrajnost korištenjem kvalitetnih materijala.

Koji je najizazovniji projekt na kojem si radila i kako si ga riješila?

Najizazovniji projekt bio je uređenje vlastitog stana. Bila sam mlada, neiskusna i tada još needucirana. Suočila sam se s mnogim odlukama i pitanjima majstora na koja nisam znala odgovoriti. To me natjeralo da brzo učim i upoznam standarde struke.

Ovo iskustvo mi je pokazalo koliko uređenje prostora može biti stresno, što me dodatno motiviralo da pomažem drugima u tom procesu.

Ana Banfić

Kako se nosiš s budžetskim ograničenjima klijenata, a da zadržiš kvalitetu i estetiku?

Savjetujem klijentima da ulože više u elemente koji će trajati godinama, poput podova i kuhinje, dok na dekoracijama mogu uštedjeti jer se one lako zamjenjuju.

Izbor boja i materijala ključ su uspješnog uređenja interijera

Kreativna rješenja i praćenje tržišta ključni su za zadržavanje kvalitete unutar budžeta.

Kako tehnologija utječe na tvoj rad? Koristiš li digitalne alate u procesu dizajniranja?

Tehnologija je neizostavni dio mog rada. Uz SketchUp i AutoCAD, trenutačno učim koristiti 3ds Max, koji je standard za vizualizacije. Ovi alati omogućuju mi da klijentima pružim jasnu sliku kako će prostor izgledati i funkcionirati.

foto: AB Team Design / Ana Banfić

Koje materijale i boje preferiraš u svom radu i zašto?

Preferiram prirodne materijale poput drveta i kamena jer su dugotrajni i stvaraju osjećaj topline.

Neutralne tonove koristim kao bazu, a odvažnije tonove ili tamne detalje dodajem prema željama klijenta.

foto: AB Team Design / Ana Banfić

Postoji li stil koji smatraš svojim zaštitnim znakom?

Volim suvremene i moderne prostore s prirodnim materijalima i tamnim detaljima. Nastojim kombinirati jednostavan i elegantan namještaj s rješenjima prilagođenima klijentima.

Po tvom mišljenju, koji su neki trendovi u dizajnu interijera za 2025.?

Zemljani tonovi i prirodni materijali, poput drveta i kamena, ostat će popularni. Minimalistički dizajn s funkcionalnim prostorima i integriranim uređajima nastavit će dominirati. Kupaonice se sve više pretvaraju u privatne “wellness” zone.

Ovo su trendovi u svijetu uređenja kupaonica za 2025., otkrivaju dizajneri

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

5 utjecajnih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag

Arhitektura ima dubok utjecaj na našu svakodnevicu i kvalitetu života

Vrijednost dobre arhitekture ne može se precijeniti. Ona može pružiti utočište, ugodan prostor i zadivljujuće građevine koje nadahnjuju. Sve to zahvaljujući ambicioznim arhitektima koji su kroz povijest ostvarili svoje vizije. Njihovi radovi stoje kao spomenici modernom životu, idejama umjetnosti, filozofije i psihologije. U čast tim velikanima, prisjetimo se njihovih najvažnijih djela.

Kako arhitektura oblikuje našu svakodnevicu i utječe na kvalitetu života

1. Frank Lloyd Wright

Frank Lloyd Wright pionir je moderne arhitekture i začetnik organske arhitekture, stila koji harmonizira prirodu, prostor i potrebe ljudi.

Smatran “najvećim američkim arhitektom svih vremena” prema Američkom institutu arhitekata, Frank Lloyd Wright posvetio je svoju višedesetljetnu karijeru razvoju estetike koja je pozitivno utjecala na dobrobit društva. Stvaranjem svojih ikoničnih građevina u stilu prerije, prepoznatljivih po dugim, niskim strukturama i otvorenim tlocrtnim rješenjima, Wright je utemeljio prvi jedinstveno američki arhitektonski stil.

Guggenheim muzej u New Yorku je vjerojatno najvažnija zgrada Wrightove kasne karijere. Kao spomenik modernizmu, jedinstvena arhitektura prostora – sa spiralnom rampom koja se uzdiže prema kupolastom svjetlarniku – nastavlja oduševljavati posjetitelje i pružati jedinstven prostor za prezentaciju suvremene umjetnosti.

2. Oscar Niemeyer

Oscar Niemeyer jedan je od najutjecajnijih arhitekata 20. stoljeća, poznat kao pionir brazilskog modernizma. Ovaj stil, prepoznatljiv po svojoj fluidnosti i eleganciji, promijenio je način na koji se percipira javna i institucionalna arhitektura u Brazilu i šire.

Brasília, glavni grad Brazila, je danas svjetski prepoznat kao simbol modernističkog urbanizma. Mnoge zgrade u tom gradu, uključujući Katedralu u Brasílii, Kongresnu palaču i Palácio do Planalto, nose Niemeyerov prepoznatljiv potpis.

3. Leoh Ming Pei

Ieoh Ming Pei, kineski-američki arhitekt, poznatiji kao I. M. Pei, jedan je od majstora moderne arhitekture, poznat po apstraktnim geometrijskim oblicima i elementima tradicionalnog kineskog stila.

Nakon preseljenja u Ameriku, Pei je dao doprinos nekim od najvažnijih projekata na svijetu, uključujući staklenu piramidu u Louvreu, zračnu luku JFK, Kennedyjevu knjižnicu i Rock and Roll Hall of Fame. Njegova su djela često inspirirana vrtovima u Suzhouu, gdje je odrastao.

4. Le Corbusier

Le Corbusier je bio mnogo više od arhitekta – bio je filozof prostora i urbanizma. Njegova knjiga “Prema novoj arhitekturi” (Vers une architecture) utjecala je na generacije arhitekata. Njegov koncept “mašine za stanovanje” naglašavao je arhitekturu kao alat za unapređenje ljudskog života, čineći stanovanje funkcionalnim, racionalnim i udobnim.

Le Corbusierov rad i ideje imali su ogroman utjecaj na arhitekte, dizajnere i urbaniste diljem svijeta. Njegova djela su proglašena UNESCO-vom svjetskom baštinom, a njegovi principi još uvijek inspiriraju moderne projekte.

Kapela u Ronchampu, poznata i kao Notre Dame du Haut, jedna je jedna od najvažnijih građevina arhitekture 20. stoljeća.

5. Zaha Hadid

Zahin revolucionarni dekonstruktivistički pristup dizajnu donio joj je titulu prve žene koja je osvojila Pritzkerovu nagradu za arhitekturu. Njezin glavni fokus bio je na stvaranju transformativnih prostora, ali radila je u svim sektorima, uključujući korporativne, stambene i kulturne projekte.

Neki od najpoznatijih Hadidinih projekata uključuju Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu, Opernu kuću u Guangzhouu i Londonski centar za vodene sportove. Njezin pristup dizajnu također je jedinstveno drugačiji. Bila je pod utjecajem suprematizma i ruske avangarde, što ju je navelo da slikarstvo koristi kao medij za dizajn.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice