Arhitektura i dizajn
Modularne kuće koje udovoljavaju svim zahtjevima
Pomoću projekta modularnih kuća vlasnici biraju vanjske i unutarnje elemente te
imaju mogućnost nadogradnje u budućnosti.
Arhitekti su oduvijek okupirani temom kuća iz kataloga, odnosno, stvaranju univerzalanog principa po kojem bi ljudi mogli birati predgotovljene elemente i tako stvarati svoju jedinstvenu kuću koja apsolutno udovoljava svim njihovim zahtjevima. Arhitektica Alenka Delić ovu je ideju realizirala kroz projekt Modularnih kuća.
Projekt modularnih kuća

‘Radi se o predgotovljenim elementima koji se montiraju na samoj parceli, ali je ideja da čovjek iz kataloga elemenata, odosno prostorija bira one prostorije koje njemu trebaju i količinu prostorija koje mu trebaju’, kaže Alenka Delić vlasnica pasivne kuće.
Od modula imate mogućnost slagati si kuću u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.
‘Ideja je da postoji jedna os, to je komunikacija ili kičma cijelog budućeg objekta na koji vi onda izaberete treba mi vjetrobrani prostor, kupaonica, garderoba, s druge strane nadodajemo kuhinju’, kaže.
Nadogradnja s obzirom na potrebe

Ovaj sustav gradnje donosi rješenje u kojem početni izgled kuće i odabir njezinih elemenata nije nužno i završni. Zbog načina na koji se željeni elementi slažu ostavlja se mogućnost nadogradnje bilo kada u budućnosti s obzirom na potrebe.
‘Nije isto da li vi dajete jedan prostor starijem bračnom paru koji vjerojatno neće imati djecu ili je to jedan mlađi par koji su tek krenuli u zajednički život i koji će sigurno zasnovati kroz neko vrijeme obitelj i njihove potrebe će se mijenjati. To je jedan sistem gdje oni za početak imaju svoj stambeni prostor, ali imaju i rješenje kako i na koji način taj prostor nadograditi kroz vrijeme’, kaže.
Biranje i odluka o detaljima kuće

Osim unutarnjih elemenata, budući vlasnici biraju i one vanjske, te na taj nači odlučuju o apsolutno svakom detalju kuće.
‘Korisnik iz kataloga bira hoće li ravan krov, jednostrešni krov… pročelje isto može birati iz kataloga, koju vrstu obloge želi, energetski razred, veličinu otvora, način otvaranja prozora’, kaže.
A kada kuća, odnosno, odabrani moduli stignu na gradilište već smo na korak do našeg budućeg doma.
‘ Ideja predgotovljene kuće je da se predgotovljeni elementi dovoze direktno na gradilište. Dakle vama dolaze stijene, fasadne sa ugrađenom stolarijom i sve se to montira u relativno kratkom vremenu’, kaže.
Gradnja modularne kuće

Početak gradnje modularne kuće ili one klasične, od opeke je isti. Naprave se temelji i tu nema bitne razlike, no s obzirom da je kod modularnih kuća riječ o suhoj i predgotovljenoj gradnji vrijeme izgradnje je značajno kraće.
‘Vi ste za 2 tjedna gotovi. Taj predgotovljeni element, ovo je samo dio makete, ali to je u stvari sendvič u kojem vi već imate prostore za instalacije, sve je predgotovljeno sve je suho tu nema štemanja. Velika prednost je ta da kad je kuća montirana vi praktički možete useliti u kuću zato što tu nema sušenja, nema građevinske vlage’, tvrdi.
Privremeno ili trajno rješenje

Kod nas još ipak postoje sumnje i ljudi su skloniji tradicionalnim načinima gradnje. Beton i cilga, po mišljenu mnogih, čvrstu su i trajno rješenje. Bez obziran na prednosti koje nudi predgotovljeni tip suhe gradnje shvaćen je kao privremeno rješenje.
‘U biti se radi da je to trajno rješenje. Svaki taj modul, a ideja je bazirana na jednom projektu koji je realan projekt, to je projekt koji sam ja radila za sina koji je započeo sa samostalnim životom i zasnovao svoju obitelj tako da je to istestirano na realnoj obitelji, na realnoj parceli’, kaže.
Sigurni smo da ćemo ovaj zanimljiv koncept promišljanja i izgradnje vlastite kuće u budućnosti viđati sve ćešće.
Arhitektura i dizajn
Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča
Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.
U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.
Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke
Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća
Šarm prošlih stoljeća
Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.
Kurija Janković, Kapela Dvor
Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.
Kurija Normann, Bizovac
Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.
Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.
Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina
Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.
Arhitektura i dizajn
Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu
U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.
Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života
Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.
Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost
Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.
Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.
Kreativnost u dijalogu
Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.
Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.





