Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Moderni vrtić projektiran po najnovijim standardima

Zavirite u jedan novi zagrebački dječji vrtić koji je ujedno i zgrada gotovo nulte energije.

Petnaest su godina stanovnici zagrebačkih Vrbana čekali novi dječji vrtić. I dočekali su ga, čak i u boljoj verziji nego što je prvotno bio projektiran jer u tom su se razdoblju promijenili standardi gradnje. Tako je ovaj dječji vrtić zgrada gotovo nulte energije.

vrtić-iz-zraka-vrbani-domnakvadrat

Projektanti su ga htjeli uklopiti u prostor i dati mu prirodan izgled. Iz tog razloga prevladava zelena boja. Zeleni je limeni krov, sve instalacije su zelene, a i unutrašnjošću dominira zeleno uređenje.

Puno svjetla

ormarići-kolica-nzeb-domnakvadrat

Pred projektantima ovog vrtića Sinišom Blaženkom, Marinom Biničkim, te Markom Salopekom bio je veliki izazov i prije 15 godina. Naime parcela za vrtić je dugačka, a uz njega, treba biti mjesta i za igralište na čistom zraku. Izazovima unatoč, projektirali su modernu zgradu punu svjetla.

sat- prozori-hodnik-domnakvadrat

Zgrada je dugačka 100 metara, a svjetlost u unutrašnjosti pružaju staklene stijene, bijeli zidovi i nadsvjetla.

Grijanje

Vrtići se sami po sebi griju na višu temperaturu od ostalih zgrada, a tu je i dodatan zahtjev za uštedom energije. Cijela je zgrada dodatno izolirana, a na nju je dodana i mehanička ventilacija s rekuperacijom u prostorijama gdje se očekuje puno ljudi, odnosno djece.

Osnovni sustav grijanja je dizalica topline, dok je plinski sustav pomoćni izvor topline.

Na krovu zgrade je dodatno 28 kvadrata solarnih panela pomoću kojih se priprema topla voda za korištenje u kuhinji, ali i za dogrijavanje vode za grijanje.

Preglednost

igraonica-wc-staklena-stijena-domnakvadrat

Poseban zahtjev kod projektiranja vrtića je da bude što otvoreniji i pregledniji kako bi tete cijelo vrijeme imale djecu na oku. Zato su postavljene staklene stijene koje po sebi imaju grafičke aplikacije u obliku trava kako bi bile uočljive.

igraonica-gimnastika-domnakvadrat

Dodatna zaštita za djecu

Projektirati za djecu nije nimalo lak zadatak jer ništa se ne nalazi na visini koja je inače logična. Projektanti su se oslanjali na iskustva ravnatelja i odgajatelja drugih vrtića, ali na kraju su neke stvari mijenjali u hodu. Tako su tek naknadno naručivali finger stopere kako se djeca ne bi ozlijedila prste gurajući ih između vrata i štoka.

wc-dječji-nzeb-domnakvadrat

Uz to, trebalo je zaštiti i rub terase koji je prvotno bio betonski. Tu su iskoristili rubnjake koji dolaze oko vanjskog igrališta.

igraonica-igračke-domnakvadrat

Dizajn, funkcionalnost, energetska učinkovitost i održivost te naposljetku i vrlo dojmljiva arhitektura. Novi zagrebački dječji vrtić ima sve, pa njegovim malim korisnicima želimo sretan boravak u njemu.

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitekti i arhitektonski projekti

Od mračnog hodnika do svijetlog, otvorenog interijera: Pogledajte kako je ovaj stan dobio potpuno novi doživljaj prostora

Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku

Stan iz 70-ih na zagrebačkim Ravnicama, u neposrednoj blizini parka Maksimir, prošao je temeljitu transformaciju koja pokazuje koliko kvalitetna adaptacija stana može promijeniti način života. Projekt potpisuje arhitektonski studio šen, koji je kroz novi raspored i pažljivo odabrane materijale prostoru dao potpuno novu logiku.

Zašto se u nekim domovima osjećamo bolje nego u drugima? Odgovor je u rasporedu

Iako je stan i u izvornom stanju imao značajnu prednost, obilje prirodnog svjetla i pogled na krošnje, njegova unutarnja organizacija to nije pratila. Upravo je zato adaptacija bila usmjerena na oslobađanje prostora, smanjenje komunikacijskih zona i stvaranje protočnog, suvremenog interijera.

Renovacija stana prije i poslije: od zatvorenog tlocrta do protočnog prostora

Stan je prije adaptacije bio ispunjen pregradama, a velik dio površine zauzimao je hodnik. Takav raspored bio je tipičan za razdoblje gradnje, no u suvremenom načinu života pokazao se kao ograničavajući.

“Stan smo zatekli s velikim udjelom hodnika i nizom pregrada koje su ograničavale njegov potencijal”, objašnjava arhitekt.

Fotografije postojećeg stanja, foto: Luka Šen

Prostorije su bile jasno odvojene – dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak i kupaonica – ali njihov međusobni odnos nije omogućavao maksimalno korištenje svjetla i prostora. Dnevna zona, iako smještena uz otvore, nije u potpunosti koristila potencijal prirodnog osvjetljenja.

Nakon adaptacije stana uklonjen je višak pregrada, a prostor je dobio novu protočnost. Razlika između prije i poslije najviše se očituje u dojmu – interijer je danas otvoreniji, svjetliji i vizualno povezan.

foto: Luka Šen

Lounge umjesto hodnika

“Postojeći raspored soba, s obzirom na raspodjelu otvora, pokazao se kao logična osnova za novo rješenje. Polazišna točka bila je pojačati prisutnost svjetla i pogleda na krošnje”, ističe arhitekt.

Umjesto klasičnog hodnika uveden je centralni prostor koji funkcionira kao svojevrsni lounge – linearna zona koja povezuje sve dijelove stana. Upravo taj prostor postaje ključna točka interijera i najveća promjena u odnosu na izvorni tlocrt.

Lounge više nije samo komunikacija, već aktivni dio stana. Opremljen je klupama, diskretnom rasvjetom i ogledalom koje reflektira svjetlo i dodatno produbljuje prostor.

Posebnu fleksibilnost omogućuju klizna vrata pune širine, koja prostor po potrebi zatvaraju ili otvaraju. Time stan postaje prilagodljiv različitim scenarijima – od otvorenog dnevnog prostora do intimnijih cjelina.

foto: Luka Šen

Više svjetla i povezanost s okolinom

Jedan od glavnih ciljeva projekta bio je naglasiti prirodno svjetlo kao ključni element interijera. To je postignuto premještanjem spavaćih soba prema središtu stana, čime su pročelja oslobođena za dnevne zone.

Rezultat je prostor u kojem svjetlo prodire dublje u interijer, dok pogled na zelenilo Maksimira postaje sastavni dio svakodnevnog iskustva. Stan koji je prije djelovao zatvoreno danas odiše prozračnošću i smirenošću.

Pametna organizacija servisnih prostora

Uz sjeverni nosivi zid organiziran je kompaktan servisni blok koji uključuje ulazni prostor, kupaonicu i kuhinju. Smanjenjem tih zona na optimalne dimenzije oslobođen je dodatni prostor za dnevne funkcije.

Kuhinja je pritom značajno povećana i danas djeluje kao ravnopravan dio stana. Nekada izdvojena i ograničena, sada je funkcionalnija i vizualno povezana s ostatkom interijera.

Materijali i boje: ravnoteža između neutralnog i naglašenog

Interijer se temelji na neutralnoj paleti – bijelim zidovima i svijetlom mikrocementu koji se proteže kroz većinu prostora. Takva baza omogućuje kontinuitet i naglašava prostornu protočnost.

Središnje zone, poput spavaćih soba, dodatno su naglašene parketom koji unosi toplinu i jasno definira različite funkcionalne cjeline.

Karakter prostoru daju pažljivo uvedeni akcenti – kuhinja u desaturiranoj zelenoj boji te crveni stolarski elementi u loungeu i kupaonici. Namještaj je većinom odabran u smirenim tonovima kako bi se postigla ravnoteža između dinamike i jednostavnosti.

foto: Luka Šen

Prostor je dodatno obogaćen biljkama, umjetninama i detaljima, među kojima se ističe rad „Crvena zemlja“ autora Tomislava Šen.

Adaptacija stana kao primjer suvremenog stanovanja

Ovaj projekt jasno pokazuje kako adaptacija stana može nadmašiti estetsku razinu i postati alat za unapređenje kvalitete života. Bez povećanja kvadrature, prostor je dobio novu funkcionalnost, više svjetla i veću fleksibilnost.

foto: Luka Šen

Uklanjanjem suvišnih pregrada i uvođenjem prilagodljivih zona stvoren je interijer koji odgovara suvremenim potrebama – otvoren, ali istovremeno intiman kada je to potrebno.

Ova adaptacija pokazuje da ključ kvalitetnog stanovanja nije u veličini prostora, već u promišljenom rasporedu.

Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Stan na Srebrnjaku osvojio BIG SEE nagradu: Suvremeni interijer s pogledom na prirodu

Zagrebački stan ističe se promišljenom organizacijom prostora, korištenjem prirodnog svjetla i jasnim odnosom između interijera i okoline.

stan srebranjak big see

Stan na Srebrnjaku dobitnik je BIG SEE nagrade za dizajn interijera u kategoriji stanovanja. Projekt je realiziran u Zagrebu, a prepoznat je kao primjer kvalitetnog i promišljenog oblikovanja suvremenog stambenog prostora.

Nalazi u novijoj zgradi smještenoj na padini, s pogledom na zelenu dolinu, a njegova pozicija i orijentacija uvelike su utjecale na organizaciju interijera.

Dječja poliklinika Helena osvojila BIG SEE nagradu za inovativan pristup dizajnu

Arhitektica s vizijom iza projekta

Projekt potpisuje arhitektica Sandra Meštrović, koja u svom radu razvija prostorne koncepte usmjerene na korisnika i njegov doživljaj prostora. U središtu svakog projekta nalazi se čovjek, a svaki element promišljen je s ciljem stvaranja funkcionalnog i kvalitetnog okruženja.

Prepoznatljiva je po suptilnom minimalističkom izrazu, u kojem naglasak stavlja na pažljivo birane elemente, svjetlo i atmosferu, izbjegavajući suvišne detalje.

Kao arhitektica i dizajnerica interijera s više od 30 godina iskustva, obrazovala se u području arhitekture te dodatno usavršavala u Firenci i Milanu. Njezin rad obilježava spoj arhitekture i scenografije, zbog čega prostor promatra kao cjelovito i iskustveno oblikovano okruženje.

Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere

Jasna podjela prostora i logična organizacija

Stan je organiziran kroz tri etaže, s centralno smještenim ulazom koji dijeli prostor na dnevnu i noćnu zonu. Ulazni dio nalazi se na srednjoj razini, dok su pomoćni sadržaji poput praonice i spremišta smješteni u donjoj etaži.

Glavni dnevni prostor smješten je na gornjoj razini, čime se maksimalno iskorištava prirodno svjetlo i pogled. Stan je orijentiran na sve četiri strane svijeta, s dominantnom zapadnom orijentacijom dnevnog prostora.

Stan u središtu Zagreba iz 1912. obara s nogu

Konstrukcija kao polazište dizajna

Zgrada je izvedena u armiranobetonskoj konstrukciji s vidljivim gredama, koje su postale važan element u oblikovanju interijera. Strukturna mreža korištena je kao osnova za oblikovanje prostora i koloristički koncept.

Tamnije nijanse povlače konstrukciju u pozadinu, dok svjetliji tonovi i naglašeni elementi usmjeravaju fokus na prostor i pogled prema van.

U interijer su integrirani i sustavi grijanja i hlađenja u stropu, što dodatno doprinosi čistoći prostora i vizualnoj jednostavnosti.

Prostor usmjeren prema svjetlu i pogledu

Dnevni prostor otvoren je prema eksterijeru, s naglaskom na povezivanje interijera i krajolika. Velike staklene površine omogućuju kontinuiran dotok prirodnog svjetla i vizualnu povezanost s okolinom.

Boravak, kuhinja i blagovaonica oblikovani su kao jedinstvena cjelina, dok su spavaće sobe smještene u odvojenom, mirnijem dijelu stana.

BIG SEE nagrada kao potvrda kvalitete

Projekt je nagrađen BIG SEE nagradom za dizajn interijera, čime je potvrđena njegova vrijednost u kontekstu suvremenog stanovanja. BIG SEE platforma okuplja projekte iz područja arhitekture, dizajna i kreativnih industrija te prepoznaje rješenja koja se ističu kvalitetom, konceptom i izvedbom.

Stan na Srebrnjaku predstavlja primjer suvremenog pristupa oblikovanju stambenog prostora, u kojem su prostorna organizacija, konstrukcija i orijentacija ključni elementi dizajna. Projekt pokazuje kako arhitektonska rješenja i interijer mogu djelovati kao cjelina, stvarajući funkcionalan i jasno definiran životni prostor.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama