Arhitektura i dizajn
London predstavio novosti iz svijeta arhitekture i dizajna
Arhitekti 4uha ekskuzivno o najbitinijim novitetima
Krajem svibnja se u Londonu održao sajam na kojem su predstavljeni noviteti iz svijeta arhitekture i dizajna. Novosti su ekskluzivno za Dom na kvadrat donijeli arhitekti 4uHa.
Londonski kvart Clerkenwell na tri je dana postao centar vodećih dizajnerskih i arhitektonskih trendova. U njegovu veličinu i originalnost osobno su se uvjerili arhitekti 4uHa.
‘Sajam na kojem smo bili u Londonu zove se Clerkenwell Design Week. To je sajam koji se proteže cijelim jednim dijelom, kvartom Londona i jedan od poznatijih sajmova koji u Londonu organiziraju tijekom godine’, govori nam Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima, 4uHa.
Svaka ćelija pretvorena u izložbeni prostor
U sklopu kvarta nalazi se i zatvor koji je danas prenamijenjen.
‘Zapravo je meni možda najinteresantnije tamo bio dio gdje je stari zatvor, pretvoren u salon rasvjete i namještaja. I zapravo svaka ćelija je dobila jednog dobavljača tj. proizvođača gdje je on mogao svojom rasvjetom opremiti svoju ćeliju. Tako da je dosta bilo interesantno jer je zapravo potpuno novi vidik prezentacije rasvjete jer su prostori su, interijerski maksimalno taktilni. Sve je zapravo u toj opeci, ali opet do izražaja dolazi samo rasvjeta jer su jako mračni prostori zatvorski’, objašnjava Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima, 4uHa.
Možemo reći da je upravo ponovno korištenje starih materijala jedan od jačih naglasaka na sajmu.
Namještaj od starih CD-a
‘Tako da recimo jedna od stvari koja nas se baš dojmila je da otpad znaju koristit u svrhe dizajna. Baš konkretno smo vidjeli jednog umjetnika koji proizvodi namještaj od starih CD-ova. I to baš jedan jako specifičan terazzo izađe iz toga’, kaže Martina.
U Londonu imaju puno drugačiji pristup sajmovima, nego primjerice, mi u srednjoj Europi. ‘Oni se puno više trude prodati taj do doživljaj kroz tulume, partyje, koktel partije, glazbu i tako dalje, tako da vi ustvari njihov proizvod ispratite kao doživljaj’, tvrdi Mislav.
Tako da je to jako široka priča sve skupa. Od sistema fasade, od showrooma gdje se, gdje se doslovce montira fasada, znači di oni posjetiteljima daju mogućnost da sami montiraju fasadu, da sami buše fasadu, šarafe, montiraju i na taj način vide kako njihov proizvod u praksi funkcionira.
Industrijski stil još uvijek in
Kad govorimo o stilovima uređenja, čini se da kod njih još vlada industrijski stil.
‘Imaju jako puno industrijske baštine i nju ne kriju na način da ju kompletno preurede. Baš konkretno u izložbenim salonima nisu do kraja sakrivali ciglu, nego je baš puste onako otvorenu kakva je i onda u nju unesu, nešto posebno, nešto drugačije, to bi bilo zgodno da se kod nas malo češće implementira’; nadovezuje se Martina.
‘Tamo su stilovi slični kao kod nas. Osim tog klasičnog engleskog stila oni su, idu ka europskom stilu, pogotovo tog nekog modernog tako da industrijski im nije strani. Nama je interesantan taj nekakav dio, iako je industrijski stil jako širok pojam, to je kako tko zamišlja tvornicu, tako se to i materijalizira’, dodaje Ivan.
Bitno drugačija tržišta
Treba reći da London ima 12 milijuna stanovnika što je tri puta više od cijele Hrvatske.
‘Neka stvari koje u Hrvatskoj objektivno ne možete plasirati jer nema tržište za takav proizvod, u Londonu, tj. u UK-u, Engleskoj to postoji. Taj dio me se posebno dojmio, namještaj koji bi vrlo vrlo teško mogao proći na hrvatskom tržištu, u Londonu prolazi’, siguran je Mislav.
U svakom slučaju, vrijedno iskustvo za naše arhitekte ukoliko se misle okušati na tom tržištu, a što se nas tiče, ostaje nada da ćemo uskoro i kod nas vidjeti slične dizajnerske događaje.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
