Arhitektura i dizajn
London predstavio novosti iz svijeta arhitekture i dizajna
Arhitekti 4uha ekskuzivno o najbitinijim novitetima
Krajem svibnja se u Londonu održao sajam na kojem su predstavljeni noviteti iz svijeta arhitekture i dizajna. Novosti su ekskluzivno za Dom na kvadrat donijeli arhitekti 4uHa.
Londonski kvart Clerkenwell na tri je dana postao centar vodećih dizajnerskih i arhitektonskih trendova. U njegovu veličinu i originalnost osobno su se uvjerili arhitekti 4uHa.
‘Sajam na kojem smo bili u Londonu zove se Clerkenwell Design Week. To je sajam koji se proteže cijelim jednim dijelom, kvartom Londona i jedan od poznatijih sajmova koji u Londonu organiziraju tijekom godine’, govori nam Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima, 4uHa.
Svaka ćelija pretvorena u izložbeni prostor
U sklopu kvarta nalazi se i zatvor koji je danas prenamijenjen.
‘Zapravo je meni možda najinteresantnije tamo bio dio gdje je stari zatvor, pretvoren u salon rasvjete i namještaja. I zapravo svaka ćelija je dobila jednog dobavljača tj. proizvođača gdje je on mogao svojom rasvjetom opremiti svoju ćeliju. Tako da je dosta bilo interesantno jer je zapravo potpuno novi vidik prezentacije rasvjete jer su prostori su, interijerski maksimalno taktilni. Sve je zapravo u toj opeci, ali opet do izražaja dolazi samo rasvjeta jer su jako mračni prostori zatvorski’, objašnjava Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima, 4uHa.
Možemo reći da je upravo ponovno korištenje starih materijala jedan od jačih naglasaka na sajmu.
Namještaj od starih CD-a
‘Tako da recimo jedna od stvari koja nas se baš dojmila je da otpad znaju koristit u svrhe dizajna. Baš konkretno smo vidjeli jednog umjetnika koji proizvodi namještaj od starih CD-ova. I to baš jedan jako specifičan terazzo izađe iz toga’, kaže Martina.
U Londonu imaju puno drugačiji pristup sajmovima, nego primjerice, mi u srednjoj Europi. ‘Oni se puno više trude prodati taj do doživljaj kroz tulume, partyje, koktel partije, glazbu i tako dalje, tako da vi ustvari njihov proizvod ispratite kao doživljaj’, tvrdi Mislav.
Tako da je to jako široka priča sve skupa. Od sistema fasade, od showrooma gdje se, gdje se doslovce montira fasada, znači di oni posjetiteljima daju mogućnost da sami montiraju fasadu, da sami buše fasadu, šarafe, montiraju i na taj način vide kako njihov proizvod u praksi funkcionira.
Industrijski stil još uvijek in
Kad govorimo o stilovima uređenja, čini se da kod njih još vlada industrijski stil.
‘Imaju jako puno industrijske baštine i nju ne kriju na način da ju kompletno preurede. Baš konkretno u izložbenim salonima nisu do kraja sakrivali ciglu, nego je baš puste onako otvorenu kakva je i onda u nju unesu, nešto posebno, nešto drugačije, to bi bilo zgodno da se kod nas malo češće implementira’; nadovezuje se Martina.
‘Tamo su stilovi slični kao kod nas. Osim tog klasičnog engleskog stila oni su, idu ka europskom stilu, pogotovo tog nekog modernog tako da industrijski im nije strani. Nama je interesantan taj nekakav dio, iako je industrijski stil jako širok pojam, to je kako tko zamišlja tvornicu, tako se to i materijalizira’, dodaje Ivan.
Bitno drugačija tržišta
Treba reći da London ima 12 milijuna stanovnika što je tri puta više od cijele Hrvatske.
‘Neka stvari koje u Hrvatskoj objektivno ne možete plasirati jer nema tržište za takav proizvod, u Londonu, tj. u UK-u, Engleskoj to postoji. Taj dio me se posebno dojmio, namještaj koji bi vrlo vrlo teško mogao proći na hrvatskom tržištu, u Londonu prolazi’, siguran je Mislav.
U svakom slučaju, vrijedno iskustvo za naše arhitekte ukoliko se misle okušati na tom tržištu, a što se nas tiče, ostaje nada da ćemo uskoro i kod nas vidjeti slične dizajnerske događaje.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
