Arhitektura i dizajn
Inovativni arhitekti jačaju svijest o kvaliteti stanovanja
4Uha zaista slučaju što im klijenti govore
Stambeni objekti, poslovni objekti, javni objekti, interijeri. Sve to već 10 godina uspješno rade arhitekti 4uHa.
Slušaju s četiri uha
‘4uHa je u osnovi kratica za urbanizam, hortikultura, arhitektura, a broj četiri je adresa na kojoj je registrirana firma, kućni broj, ali što je znakovito kod 4uHa jest da nam klijenti često govore da ih slušamo s četiri uha’, kaže Mislav Bašić, vlasnik i glavni projektant.
U timu od 20-ak ljudi, isprepliće se mladost i iskustvo, kreativnost i inženjerska preciznost, duhovitost i ozbiljnost. Prepoznatljivi su po tome što u njihovim projektima ne prevladava jedan stil.
‘Svaki projekt je rezultat želja investitora, mogućnosti koje pruža sam prostor, čestica, prostorni planovi i mi smo ti koji sve to spoje i daju dio sebe, i dosta imamo tu slobode pa svatko od nas zaista na svakom projektu može dio nekakvih naših želja, stilova ostvarit’, kaže Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima u 4uHa.
Posao se raširio
Na početku su se profilirali u uređenju interijera, ali onda su išli prema sve većim mjerilima pa sada rade i projekte poslovnih zgrada. Kada uzmu projekt, odrade arhitektonski dio, interijere i eksterijere – od početka do kraja. U posljednje vrijeme projektiraju sve više objekata na hrvatskim otocima.
‘Jako puno energije dajemo baš tome da se svaka čestica koja je namijenjena turizmu oplemeni što više moguće. Investitori koji nam dolaze su to prepoznali i žele napravit nešto drugačije. Shvatili su da neće svaka kuća koja je kopirana iz jedne čestice na drugu prodavat turizam na onaj način na koji bi to nešto što je posebno’, dodaje Martina.
‘I samo nam nemojte reći da se nešto ne može, jer ćemo upravo to napraviti”, krilatica je koja najbolje opisuje ove inovativne arhitekte.
Negativne početne prognoze
‘To je na neki način moto firme. Firma je baš stvorena na stvarima za koje su nam rekli, u tome nećeš uspjeti. Konkretno, digitalno oglašavanje za arhitekte su 4uHa prvo pokrenula u Hrvatskoj i od 100 mišljenja, pogotovo iz struke, su nam rekli, 99 mišljenja je bilo to ti neće uspjet, zašto to radiš, zašto bacaš novce u marketing, to se tako ne radi’, kaže Mislav.
4uHa gledaju izvan kutije i baš zato su im posebno dragi projekti kakve još nisu radili i za koje smatraju da su iznad njihovih trenutnih mogućnosti.
‘Svim snagama se bacimo na istraživanje, svim silama skupljamo informacije sa svih strana. I posebno ćemo bit fokusirani na nešto što je novo i poseban će nam izazov bit’, dodaje.
Poslovni model za budućnost
Tako je bilo i s projektom Rudeš housing. Investitor iz Nizozemske zbog pandemije nije mogao sudjelovati u projektu pa su 4uHa preuzela i marketing i prodaju stanova krajnjim kupcima.
‘Jako jako interesantna priča, jako zanimljiv poslovni model za neku budućnost i nama posebno drag projekt’, naglašava.
‘Cijela procedura je bila toliko specifična i predstavlja naš način rada, taj individualni pristup. Ali i taj opušteni pristup gdje zapravo možemo improvizirati, dati neke nove ideje u procesu i tako smo došli do rezultata gdje su svi stanari zapravo u kontaktu s nama bili, s nama zapravo prilagođavali sebi stanove od rane faze i naravno vrhunski investitori koji nisu slijedili svaki bruto kvadrat koji se prodaje nego kvalitetu života i kvalitetu stanovanja budućih stanara’, kaže Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima
Upravo je briga za druge i slušanje drugih,tajna uspjeha ovog tima.
‘Kad je tim sastavljen od ljudi koji su bolji od, i pametniji sposobniji od samog voditelja tima, samog vlasnika ureda, onda je taj tim predodređen za rast. Najčešće okupljam ljude oko sebe koje vidim da su u nekim segmentima bolji od mene’, kaže Mislav.
Vrhunski posao- vrhunska zabava
Vrhunski posao se može napraviti samo uz dobru zabavu, znači ako se nećemo dobro zabavit, ako se nećemo dobro opustiti, onda tim neće biti uspješan i posao neće biti dobro napravljen.
Bilo da projektiraju obiteljske kuće, luksuzne stanove, ordinacije, barove, hotele ili zgrade, 4uHa uvijek će prvo dobro saslušati i čuti želje investitora. Kreativnim procesom i predanim radom pretvorit će ih u originalne projekte koji će se isticati u masi.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
