Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Inovativni arhitekti jačaju svijest o kvaliteti stanovanja

4Uha zaista slučaju što im klijenti govore

Svjedoci smo gradnje koja ne poznaje pravila, koja ne vrednuje hortikulturu već betonažu. I baš zbog pretjerane gradnje bez zelenila, jača svijest da je o važnosti kvalitete stanovanja. Nju u svojim projektima njeguju inovativni arhitekti 4uHa.

Stambeni objekti, poslovni objekti, javni objekti, interijeri. Sve to već 10 godina uspješno rade arhitekti 4uHa.

Slušaju s četiri uha

‘4uHa je u osnovi kratica za urbanizam, hortikultura, arhitektura,  a broj četiri je adresa na kojoj je registrirana firma, kućni broj, ali što je znakovito kod 4uHa jest da nam klijenti često govore da ih slušamo s četiri uha’, kaže Mislav Bašić, vlasnik i glavni projektant.

4uga-dom-na-kvadrat

U timu od 20-ak ljudi, isprepliće se mladost i iskustvo, kreativnost i inženjerska preciznost, duhovitost i ozbiljnost. Prepoznatljivi su po tome što u njihovim projektima ne prevladava jedan stil.

‘Svaki projekt je rezultat želja investitora, mogućnosti koje pruža sam prostor, čestica, prostorni planovi i mi smo ti koji sve to spoje i daju dio  sebe, i dosta imamo tu slobode pa svatko od nas zaista na svakom projektu može dio nekakvih naših želja, stilova ostvarit’, kaže Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima u 4uHa.

Posao se raširio

Na početku su se profilirali u uređenju interijera, ali onda su išli prema sve većim mjerilima pa sada rade i projekte poslovnih zgrada. Kada uzmu projekt, odrade arhitektonski dio, interijere i eksterijere – od početka do kraja. U posljednje vrijeme projektiraju sve više objekata na hrvatskim otocima.

‘Jako puno energije dajemo baš tome da se svaka čestica koja je namijenjena turizmu oplemeni što više moguće. Investitori koji nam dolaze su to prepoznali i žele napravit nešto drugačije. Shvatili su da neće svaka kuća koja je kopirana iz jedne čestice na drugu prodavat turizam na onaj način na koji bi to nešto što je posebno’, dodaje Martina.

‘I samo nam nemojte reći da se nešto ne može, jer ćemo upravo to napraviti”, krilatica je koja najbolje opisuje ove inovativne arhitekte.

Negativne početne prognoze

‘To je na neki način moto firme. Firma je baš stvorena na stvarima za koje su nam rekli, u tome nećeš uspjeti. Konkretno, digitalno oglašavanje za arhitekte su 4uHa prvo pokrenula u Hrvatskoj i od 100 mišljenja, pogotovo iz struke, su nam rekli, 99 mišljenja je bilo to ti neće uspjet, zašto to radiš, zašto bacaš novce u marketing, to se tako ne radi’, kaže Mislav.

4uha-dom-na-kvadrat

4uHa gledaju izvan kutije i baš zato su im posebno dragi projekti kakve još nisu radili i za koje smatraju da su iznad njihovih trenutnih mogućnosti.

‘Svim snagama se bacimo na istraživanje, svim silama skupljamo informacije sa svih strana. I posebno ćemo bit fokusirani na nešto što je novo i poseban će nam izazov bit’, dodaje.

Poslovni model za budućnost

Tako je bilo i s projektom Rudeš housing. Investitor iz Nizozemske zbog pandemije nije mogao sudjelovati u projektu pa su 4uHa preuzela i marketing i prodaju stanova krajnjim kupcima.

‘Jako jako interesantna priča, jako zanimljiv poslovni model za neku budućnost i nama posebno drag projekt’, naglašava.

4uha-dom-na-kvadrat

‘Cijela procedura je bila toliko specifična i predstavlja naš način rada, taj individualni pristup. Ali i taj opušteni pristup gdje zapravo možemo improvizirati, dati neke nove ideje u procesu i tako smo došli do rezultata gdje su svi stanari zapravo u kontaktu s nama bili, s nama zapravo prilagođavali sebi stanove od rane faze i naravno vrhunski investitori koji nisu slijedili svaki bruto kvadrat koji se prodaje nego kvalitetu života i kvalitetu stanovanja budućih stanara’, kaže Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima

Upravo je briga za druge i slušanje drugih,tajna uspjeha ovog tima.

4uha-dom-na-kvadrat

‘Kad je tim sastavljen od ljudi koji su bolji od, i pametniji sposobniji od samog voditelja tima, samog vlasnika ureda, onda je taj tim predodređen za rast. Najčešće okupljam ljude oko sebe koje vidim da su u nekim segmentima bolji od mene’, kaže Mislav.

Vrhunski posao- vrhunska zabava

Vrhunski posao se može napraviti samo uz dobru zabavu, znači ako se nećemo dobro zabavit, ako se nećemo dobro opustiti, onda tim neće biti uspješan i posao neće biti dobro napravljen.

Bilo da projektiraju obiteljske kuće, luksuzne stanove, ordinacije, barove, hotele ili zgrade, 4uHa uvijek će prvo dobro saslušati i čuti želje investitora. Kreativnim procesom i predanim radom pretvorit će ih u originalne projekte koji će se isticati u masi.

Arhitektura i dizajn

Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići

Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

crkve kao životni prostori

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.

Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Renesansna crkva pretvorena u topli dom

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi

Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.

Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?

Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.

Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.

Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.

Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska

Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.

U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.

Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!

Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.

Crkve s novom svrhom

U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.

Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.

naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

obnova kulturne baštine

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.

Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

obnova kulturne baštine

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela

Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.

Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

obnova kulturne baštine

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju

Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.

“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje

Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”

Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova

U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice