Arhitektura i dizajn
Inovativni arhitekti jačaju svijest o kvaliteti stanovanja
4Uha zaista slučaju što im klijenti govore
Stambeni objekti, poslovni objekti, javni objekti, interijeri. Sve to već 10 godina uspješno rade arhitekti 4uHa.
Slušaju s četiri uha
‘4uHa je u osnovi kratica za urbanizam, hortikultura, arhitektura, a broj četiri je adresa na kojoj je registrirana firma, kućni broj, ali što je znakovito kod 4uHa jest da nam klijenti često govore da ih slušamo s četiri uha’, kaže Mislav Bašić, vlasnik i glavni projektant.
U timu od 20-ak ljudi, isprepliće se mladost i iskustvo, kreativnost i inženjerska preciznost, duhovitost i ozbiljnost. Prepoznatljivi su po tome što u njihovim projektima ne prevladava jedan stil.
‘Svaki projekt je rezultat želja investitora, mogućnosti koje pruža sam prostor, čestica, prostorni planovi i mi smo ti koji sve to spoje i daju dio sebe, i dosta imamo tu slobode pa svatko od nas zaista na svakom projektu može dio nekakvih naših želja, stilova ostvarit’, kaže Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima u 4uHa.
Posao se raširio
Na početku su se profilirali u uređenju interijera, ali onda su išli prema sve većim mjerilima pa sada rade i projekte poslovnih zgrada. Kada uzmu projekt, odrade arhitektonski dio, interijere i eksterijere – od početka do kraja. U posljednje vrijeme projektiraju sve više objekata na hrvatskim otocima.
‘Jako puno energije dajemo baš tome da se svaka čestica koja je namijenjena turizmu oplemeni što više moguće. Investitori koji nam dolaze su to prepoznali i žele napravit nešto drugačije. Shvatili su da neće svaka kuća koja je kopirana iz jedne čestice na drugu prodavat turizam na onaj način na koji bi to nešto što je posebno’, dodaje Martina.
‘I samo nam nemojte reći da se nešto ne može, jer ćemo upravo to napraviti”, krilatica je koja najbolje opisuje ove inovativne arhitekte.
Negativne početne prognoze
‘To je na neki način moto firme. Firma je baš stvorena na stvarima za koje su nam rekli, u tome nećeš uspjeti. Konkretno, digitalno oglašavanje za arhitekte su 4uHa prvo pokrenula u Hrvatskoj i od 100 mišljenja, pogotovo iz struke, su nam rekli, 99 mišljenja je bilo to ti neće uspjet, zašto to radiš, zašto bacaš novce u marketing, to se tako ne radi’, kaže Mislav.
4uHa gledaju izvan kutije i baš zato su im posebno dragi projekti kakve još nisu radili i za koje smatraju da su iznad njihovih trenutnih mogućnosti.
‘Svim snagama se bacimo na istraživanje, svim silama skupljamo informacije sa svih strana. I posebno ćemo bit fokusirani na nešto što je novo i poseban će nam izazov bit’, dodaje.
Poslovni model za budućnost
Tako je bilo i s projektom Rudeš housing. Investitor iz Nizozemske zbog pandemije nije mogao sudjelovati u projektu pa su 4uHa preuzela i marketing i prodaju stanova krajnjim kupcima.
‘Jako jako interesantna priča, jako zanimljiv poslovni model za neku budućnost i nama posebno drag projekt’, naglašava.
‘Cijela procedura je bila toliko specifična i predstavlja naš način rada, taj individualni pristup. Ali i taj opušteni pristup gdje zapravo možemo improvizirati, dati neke nove ideje u procesu i tako smo došli do rezultata gdje su svi stanari zapravo u kontaktu s nama bili, s nama zapravo prilagođavali sebi stanove od rane faze i naravno vrhunski investitori koji nisu slijedili svaki bruto kvadrat koji se prodaje nego kvalitetu života i kvalitetu stanovanja budućih stanara’, kaže Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima
Upravo je briga za druge i slušanje drugih,tajna uspjeha ovog tima.
‘Kad je tim sastavljen od ljudi koji su bolji od, i pametniji sposobniji od samog voditelja tima, samog vlasnika ureda, onda je taj tim predodređen za rast. Najčešće okupljam ljude oko sebe koje vidim da su u nekim segmentima bolji od mene’, kaže Mislav.
Vrhunski posao- vrhunska zabava
Vrhunski posao se može napraviti samo uz dobru zabavu, znači ako se nećemo dobro zabavit, ako se nećemo dobro opustiti, onda tim neće biti uspješan i posao neće biti dobro napravljen.
Bilo da projektiraju obiteljske kuće, luksuzne stanove, ordinacije, barove, hotele ili zgrade, 4uHa uvijek će prvo dobro saslušati i čuti želje investitora. Kreativnim procesom i predanim radom pretvorit će ih u originalne projekte koji će se isticati u masi.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
