Arhitektura i dizajn
Deset najslavnijih svjetskih kupola
Poluloptasta struktura koja tvori vrh krova naziva se kupola. Kupolasti krovovi krase neke od najpoznatijih svjetskih crkvi i muzeja, čime pridonose ljepoti i velečanstvenosti zgrade. Otkrijte deset najpoznatijih svjetskih kupola.

10. Reichstag
Zgrada njemačkog parlamenta Reichstag završena je 1894. godine, a dizajnirao ju je arhitekt Paul Wallot čiji je cilj bio da objekt vizualno oponaša renesansne palače. Godine 1933. Reichstag je ozbiljno stradao u požaru za koji su okrivljeni nizozemski komunisti. Nacistička stranka taj događaj je iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Njemačke. U narednim godinama zgrada je više puta obnavljana, a jedan od dodataka bila je i nova staklena kupola koju je 1993. dizajnirao britanski arhitekt Norman Foster. Iz kupole koja simbolizira ujedinjenje Njemačke, pruža se spektakularan pogled na Berlin od 360°.

9. Zgrada kongresa Sjedinjenih Američkih Država
Zgrada američkog kongresa nalazi se na vrhu Capitol Hilla u Washington DC-u. Usprkos činjenici kako zgrada nije bila potpuno završena, prvo zasjedanje kongresa održalo se 17.studenog 1800. godine. Prvu kupolu sagradio je Charles Bulfinch i to 1923. godine, no zbog ekspanzije kongresne zgrade sredinom 19. stoljeća, morala se sagraditi nova kupola. Staru konstrukciju 1855. zamijenila je tako kupola od ljevanog željeza u obliku takozvane “svadbene torte”. Za novu strukturu visoku 88 i promjera 29 metara, odgovoran je arhitekt Thomas U. Walter. Osam godina nakon izgradnje, na vrh kupole postavljena je brončana skulptura naziva “Statue of Freedom”.

8. Firentinska katedrala
Izgradnja Cattedrale di Santa Maria del Fiore počela je davne 1296., a zbog zahtjevne izvedbe kupole, završena je tek 1436. godine. Od tada je jedna od najljepših simbola Firence, a u sebi obuhvaća gotičke i renesansne elemente. Bazilika je također jedna od najvećih talijanskih crkvi, a do modernog doba ciglena kupola slovila je kao najveća na svijetu.

7. Panteon
Rimski Panteon sagrađen je 126. godine kao hram rimskih bogova, dok je od 7. stoljeća služio kao rimokatolička crkva. Vrh Panteona ukrašen je betonskom kupolom koja ima središnji otvor, takozvani okulus. Gotovo dvije tisuće godine nakon što je izgrađena, slavna kupola i dalje je najveća kupola na svijetu od neojačanog betona.

6. Imam džamija u Isfahanu
Imam džmija u iranskom gradu Isfahanu smatra se jednim od remek-djela perzijske arhitekture. Njena ljepota leži u fasadi obloženoj mozaik pločicama u sedam boja i kaligrafskim natpisima. Tirkizna kupola refektira sunčevu svjetlost i vidljiva je s nekoliko kilometara udaljenosti.

5. Kupola na stijeni
Poznata i pod nazivima Hram nad stijenom i Zlatna kupola, Kupola na stijeni je jedna od najstarijih muslimanskih građevina, ali i najljepših hramova. Vanjski dio kupole prekriven je oplatom i olovom, a zatim i pozlaćen, dok je unutrašnjost dekorirana mozaikom, mramorom i fajansom. U sredini džamije, točno ispod kupole, nalazi se živa stijena koja je okružena kolandom stupova s korintskim kapitelima. Prema predaji, živa stijena smatra se mjestom Abrahamove žrtve, ali i Muhamedova uzašašća.

4. Bazilika sv. Petra
Bazilika sv. Petra u Vatikanu smatra se najpoznatijom i najznačajnijom kršćanskom crkvom. Izgrađena je 1626. godine u stilu klasične renesanse i baroka. Prema tradiciji, crkva je podignuta na mjestu mučeništva i groba jednog od dvanaest apostola, svetog Petra. Visina od poda bazilike do vrha križa koji se nalazi na vrhu kupole, iznosi 136,5 metara. Kupolu nose četiri pilastra nosača i smatra se najvišom kupolom na svijetu.

3. Katedrala sv. Vasilija u Moskvi
Moskovska katedrala nije najveća, ali je svakako jedna od najšarenijih na svijetu. Slavna po svojim prekasnim ornamentima i bojama, katedrala ima devet bakrenih kupola lukovičastog oblika. Takav oblik kupola Rusi su počeli koristiti još u 12. stoljeću kako bi konstrukcija lakše podnijela velike količine snijega karakteristične za to područje. Crkvu je sagradio Ivan Grozni u drugoj polovici 16. stoljeća, kako bi obilježio osvajanje tatarskih utvrda Astrakhan i Kazan. Dizajn zgrade nema velikih analogija s tradicionalnom ruskom arhitekturom.

2. Aja Sofija
Poznata i pod nazivom Crkva svete Mudrosti, Aja Sofija nesumnjivo je jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća u povijesti čovječanstva. Ova prekrasna građevina sagrađena je u samo pet godina i to u periodu od 532. do 537. godine. Aja Sofija je izvorno bila katedrala, nakon otomanske okupacije sredinom 15. stoljeća postaje džamiija, a od 1935. godine prenamjenjena je u muzej. Dobra osvjetljenost prostora postignuta je s 40 malenih prozora koji se nalaze u sklopu kupole, čime cijeli interijer dobiva mističnu atmosferu. Osim toga, implementacijom prozora dobiva se dojam kako kupola lebdi iznad crkve, a istovremeno se i rasteretila težina konstrukcije. Promjer masivne kupole iznosi 31 metar čime je svojevremeno prekrivala najveći zatvoreni prostor na svijetu.

1. Taj Mahal
Najpoznatiju grobnicu na svijetu izgradio je Džahan Šah 1653. godine u spomen na svoju najdražu i nikad prežaljenu ženu Mumtaz Mahal. Veličanstvena zgrada nalazi se u indijskom gradu Agra, a njen najspektakularniji dio je 35 metara visoka kupola koja natkriva grobnicu. Gornji dio kupole ukrašen je dezenom lotusovog cvijeta, a na samom vrhu smjestio se brončani kopljeni vršak s motivom mjeseca. Taj Mahal u sebi objedinjuje elemente perzijske, indijske, islamske i turske arhitekture, a 1983. godine postaje UNESCO-ov spomenik Svjetske baštine.











Arhitekti i arhitektonski projekti
Mislav Salitrežić: Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Od dječjih snova do projektiranja stadiona

Nogometni klub Osijek u novoj je sezoni dobio najmoderniji stadion u Hrvatskoj – Opus Arenu.
Projekt vrijedan višegodišnjeg truda i planiranja projekt je mladog arhitekta Mislava Salitrežić, koji se prisjeća kako je od dječjih igara s Lego kockicama došao do dizajniranja jednog od najimpresivnijih sportskih objekata u regiji.

Od Lego kockica do stadiona u Osijeku
Mislav Salitrežić odmalena je pokazivao sklonost prema građenju i oblikovanju prostora. Odrastao je uz oca građevinskog inženjera, a ljubav prema arhitekturi razvijala se postupno.
“Uvijek sam govorio da ću biti ono što je tata. Nisam znao razliku između arhitekta i građevinca, ali kada sam shvatio da arhitekt odlučuje o izgledu građevina koje oblikuju gradove, sve mi je postalo jasno.”
Iako su mu u djetinjstvu snovi lutali od pilota do inženjera, odluka o arhitekturi pala je rano. Danas ne može zamisliti da radi bilo što drugo.

Od prvog nacrta do stadiona, koji su bili prvi projekti koje si radio?
Put prema velikim projektima započeo je – malim koracima.
“Prvi zadatak bio mi je nacrtati WC u robnoj kući IKEA. Pomislio sam, netko će to pregledati, ali rekli su mi – moraš to sam riješiti.”
Izazov za izazovom, iskustvo se brzo gomilalo. Rad na industrijskim i trgovačkim objektima proširio je vidike, ali arhitektura je uvijek ostala cilj.
“S vremenom smo se u firmi pokušali više usmjeriti na arhitekturu. To je dug proces, ali s vremenom se otvaraju prave prilike.”
Najveća prilika došla je u obliku projektiranja osječkog stadiona – zadatak koji je preoblikovao njegovu karijeru.

Kako je nastala Opus Arena?
Projekt stadiona trajao je čak pet godina. Prvotna ideja bila je gradnja manjeg stadiona s jednom tribinom, no kako su rasle ambicije, rastao je i projekt.
“U početku je bilo puno sastanaka i uvjeravanja. Investitori su željeli nešto skromnije, ali ubrzo se javila ideja da Osijek zaslužuje pravi nogometni stadion. I onda – krenuli smo.”
Opus Arena prvi je nogometni stadion u Hrvatskoj izgrađen u posljednjih 50 godina. Smješten uz rijeku Dravu, u srcu Slavonije, danas je ponos grada i regije.

Inspiracija iza dizajna
Za dizajn ovakvog objekta, trebalo je puno istraživanja. Salitrežić i njegov tim proučili su stotine sličnih stadiona u Europi i svijetu.
“Čitali smo i komentare navijača – što im smeta, što vole, kakva iskustva žele na stadionu. Svaka sitnica može utjecati na percepciju arhitekture.”
Opus Arena ima engleski tip stadiona, što znači da su tribine blizu travnjaka, bez atletskih staza. To omogućuje bolju atmosferu i intenzivniji doživljaj utakmica.
“Htjeli smo da stadion ne izgleda masivno i teško, već lagano i moderno. Zato dominira bijela boja, a prozirna fasada reflektira zalazak sunca, stvarajući posebne efekte.”

Što te inspiriralo, zašto uopće Arena izgleda tako kako izgleda?
“Ne mogu sad reći da sam povukao jedan potez rukom kao što je Sydney opera ili Eiffelov toranj, uvijek kažu da se vrhunska arhitektura može nacrtat potez jednom rukom. Ovdje smo puno truda, puno je stvari, puno varijabli da bi se dobio konačni proizvod jer specifičnost kod stadiona i zašto mi je to drag projekt, jer on je dijelom infrastruktura
Inspiracija je više došla iz puno sitnih varijabli koje utječu na kako će nešto izgledat, gdje se nalazi, kakve su boje u tom prostoru, to zelenilo, nismo htjeli nešto tamno, nego da bude nešto svijetlo ili lagano. Zato je njegova primarna boja je bijela, bijeli stupovi, bijeli krov, bijela fasadna, polu providna ovojnica koja se u sumrak reflektira zalazak sunca pa se tu pojavljuju
neke nove boje.

Osjećaj kada vidiš vlastiti stadion
Nakon godina planiranja i rada, došao je trenutak kada je stadion postao stvarnost.
“Dok ne vidimo prvi bager, mi arhitekti ne vjerujemo da će se nešto zaista izgraditi.”
Kada je Opus Arena konačno završena, osjećaj je bio neponovljiv.

Što je sljedeće?
Nakon Opus Arene, Salitrežić nije imao puno odmora. Prvo je uslijedio projekt obiteljske kuće, a zatim logistički distributivni centar.
No, sada radi na još jednom stadionu – rekonstrukciji Kranjčevićeve u Zagrebu.
“Lakše je sada kada imamo iskustvo. No, osjećam još veću odgovornost – ipak je to Zagreb, drugačije okruženje.”
Osječka tvrtka Sirrah projekt, u kojoj Salitrežić danas djeluje, preuzela je izradu glavnog i izvedbenog projekta rekonstrukcije NK Zagreb stadiona u Kranjčevićevoj.
Kada je riječ o budućim projektima, ne voli pričati o snovima – radije ih naziva planovima.
“Netko može reći da su to snovi, ali ako ih postaviš kao cilj, možda im se i približiš.”, zaključio je Mislav Salitrežić.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Rekonstrukcija motela Sljeme – Vitićevo djelo postaje Rivia Arts and Culture Hotel
Kultno Vitićevo djelo motel Sljeme postaje Rivia Arts and Culture Hotel!

Motel Sljeme, arhitektonsko remek-djelo Ivana Vitića iz 1965. godine, konačno dobiva novu priliku. Nakon godina propadanja, započela je njegova rekonstrukcija i transformacija u hotel Rivia Arts and Culture Hotel, što je najavljeno na press konferenciji u Rijeci.
Rekonstrukcija motela Sljeme, projekt iza kojeg stoji Hrvatska gospodarska komora, nije samo obnova nekadašnjeg omiljenog okupljališta – cilj je stvoriti svojevrsni showroom hrvatskih proizvoda, spoj arhitekture, dizajna i turizma.
“Želimo pokazati sve ono najbolje što imamo – od građevine, tehničkih rješenja do gastronomije i pića. Pritom želimo potaknuti nove investicije u turizmu,” izjavio je Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.
Rekonstrukcija Vitićevog motela Sljeme uz suvremene elemente
Prije deset godina izrađen je konzervatorski elaborat, koji je definirao smjernice za obnovu. Ključni cilj je očuvanje autentičnosti Vitićeve arhitekture, ali uz interpolaciju novih elemenata potrebnih za hotelski standard od četiri zvjezdice.
“Vitićev originalni projekt nikada nije dovršen. Na temelju njegovih skica i istraživanja sada rekonstruiramo dio objekta koji je ostao samo u ideji,” objašnjava arhitekt Maroje Mrduljaš.
Osim eksterijera, poseban izazov predstavlja i interijer, koji više ne postoji u izvornom obliku. Cilj je rekreirati duh 60-ih godina, koristeći restaurirani namještaj, umjetničke radove i originalne reference iz tog razdoblja.
“Važno je uspostaviti dijalog između starog i novog – da novo ne nadjača staro, već da ga nadopuni,” dodaje Mrduljaš.

Arhitektura, kultura i turizam u istom projektu
Idejno rješenje hotela potpisuje arhitektonski ured Mataija x Sipina x Turato, a projekt je poseban jer spaja različite discipline – arhitekturu, dizajn, kulturu i turizam.
“Ovo nije samo arhitektonski projekt – ovdje se rekonstruiraju emocije i energija 60-ih. Skupljamo originalni namještaj, istražujemo Vitićeve ideje i balansiramo odnos starog i novog,” kaže dr. sc. Idis Turato.
Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturnu obnovu i očuvanje ključnih elemenata, poput kultnog čeličnog stubišta koje će se pažljivo restaurirati.
“Suočeni smo s izazovom rekonstrukcije vizije arhitekta kojeg više nema. Proučavamo njegove druge projekte, tragove i ambicije kako bismo ih oživjeli u ovom prostoru,” dodaje Mrduljaš.

Što donosi novi hotel?
Rivia Arts and Culture Hotel imat će 57 smještajnih jedinica, uključujući šest izdvojenih apartmana. Uz modernu infrastrukturu, poseban naglasak stavljen je na umjetnost, kulturu i održivi turizam.
“Iako možda neće značajno povećati broj turističkih kapaciteta, ovaj hotel će promijeniti strukturu ponude Kvarnera i Hrvatske. Cilj je stvoriti održivi turizam spojen s umjetnošću i kulturom,” izjavio je Radoš.
Kada se očekuje otvaranje?
Radovi su već započeli i planirano je da traju 18 mjeseci, što znači da se otvaranje očekuje u jesen 2026. godine.
Ovim projektom ne obnavlja se samo jedan hotel – vraća se život kultnom Vitićevom djelu i redefinira pristup turizmu kroz arhitekturu, dizajn i baštinu.
You must be logged in to post a comment Login