Arhitektura i dizajn
Deset najskupljih zgrada na svijetu
Koja je zgrada najviša već je odavno stvar prestiža, no koja zgrada je najluksuznija?

1. Hotel Marina Bay Sands
Na prvom mjestu liste najskupljih zgrada na svijetu, smjestio se luksuzni neboder “Marina Bay Sands” u Singapuru. Hotel je koštao vrtoglavih 8 milijardi američkih dolara, a među brojnim sadržajima valja izdvojiti ogromni kasino, muzej, dvije kino dvorane, 2 561 hotelskih soba, klizalište, 7 restorana, shopping-centar…

Spektakularni kompleks dizajnirao je studio Moshe Safdie Architects, a službeno otvorenje održano je u lipnju 2010. godine. Osim impresivnim sadržajem, “Marina Bay Sands” goste privlači i neobičnim dizajnom inspiriranim slaganjem kuće od karata. Tri hotelska tornja spojena su platformom “Skypark” koja se nalazi na visini od 200 metara.

2. Emirates Palace hotel
Ujedinjeni Arapski Emirati poznati su po moći i raskoši, a hotel “Emirates Palace” u Abu Dhabiju nije iznimka. Svoja vrata otvorio je krajem 2005. godine, a u izgradnji koja je trajala tri godine sudjelovalo je preko 20 tisuća radnika. Hotel se proteže na 850 tisuća četvornih metara, sadrži garažu za 2 500 vozila, vlastitu marinu i uzletište za helikoptere. Hotel broji 302 sobe i 92 apartmana, dok se na zadnjem katu nalazi 6 kraljevskih apartmana koji su rezervirani samo za VIP goste.

Rekreativci mogu uživati u brojnim sportskim sadržajima među kojima su dva bazena, nekoliko terena za kriket, tenis i nogomet, fitness i spa centar. Okolicu krasi privatna pješčana plaža duga 1.3 kilometra i 85 hektara zelenih površina. Hotel je dizajnirao arhitekt John Elliott RIBA, a troškovi gradnje procjenjuju se na 3,9 milijardi britanskih funti.

3. The Cosmopolitan of Las Vegas hotel
Osim po kocki i dobrom provodu, Las Vegas je svjetski poznat i po svojim ekstravagantnim hotelima. Jedan takav je i “Cosmopolitan of Las Vegas”, koji je sagrađen na nekadašnjem parkiralištu Jockey Kluba.

Otvoren u prosincu 2010., hotel u prijestolnici zabave nudi gotovo 3 tisuće soba, restorane, wellness centar i teretanu, kao i kazalište s 1800 sjedala. Na čelu dizajnerskog tima našla se grupacija Friedmutter, a projekt je koštao 3,9 milijarde dolara. The Cosmopolitan je drugi po redu hotel u Las Vegasu koji ima podzemnu garažu.

4. Hotel Wynn Las Vegas
Na četvrtom mjestu najskupljih zgrada na svijetu smjestio se Wynn Las Vegas (poznat i pod nazivom “The Wynn”) s 2,7 milijarde dolara troškova izgradnje. Hotel se proteže na 45 katova i sadrži 2 716 soba, a kao i većina drugih hotela u Las Vegasu, sadrži i ogromnu kockarnicu. No glavna atrakcija “Wynn Las Vegasa” je trgovina luksuznih automobila.

Trgovina je smještena u blizini parkirališta za goste kompleksa, koji na putu do svog automobila mogu razgledati najnovije modele Maseratija i Ferrarija. U sklopu hotela/kasina nalazi se i dućan Ferrarija koji nudi automobilsku opremu, elektroniku i suvenire, a sadrži i golf igralište. “The Wynn” je otvoren krajem travnja 2005. godine.

5. Hotel Venetian Macao
Kasino/hotel nalazi se na Cotai Stripu u Macau, specijalnoj administrativnoj oblasti Narodne Republike Kine. Vlasnik ove impozantne strukture od 40 katova je korporacija Las Vegas Sands. Projekt koji je koštao 2,4 milijarde dolara, rezultirao je najvećim hotelom u Aziji. “Venetian Macao” je također šesta najveća zgrada na svijetu, a ujedno ima i najveći kasino na svijetu. Hotel dizajnom nalikuje originalnom Venetianu u Las Vegasu.

“Venetian Macao” broji 3 tisuće hotelskih soba, dok kasino ima 3 400 automata, 800 stolova za kockanje i dvoranu za zabavu i sportske spektakle od 15 tisuća sjedala. Kasino je podijeljen na četiri tematska dijela: Zlatnu ribicu, Crvenog zmaja, Carsku kuću i Feniksa.

6. Obiteljska kuća Antilia
Nakon hotela i kasina, dolazimo i do jedne obiteljske kuće. Šesto mjesto pripalo je Antiliji – najskupljoj i ujedno najvećoj obiteljskoj kući ikada izgrađenoj. Ovaj spektakularan dom nalazi se u Mumbaiju u Indiji, a izgrađen je za poslovnog magnata Mukesha Ambanija i njegovu obitelj. Antilia je produkt suradnje između arhitektonskih firmi Hirsch Bender Associates i Perkins+Will. Radovi su trajali 3 godine, a rezultat možete vidjeti i sami – pravi neboder koji po luksuzu nimalo ne zaostaje od hotela koji su zauzeli prvih pet mjesta naše liste.

Zdanje ima 27 katova, dok unutrašnjost skriva sadržaje poput teretane, plesne dvorane, bazena, spa centra, kino dvorane… U garažu stane nevjerojatnih 160 automobila, a za održavanje imanja brine se čak 600 zaposlenika. U prizemlju Antilie nalazi se 6 liftova, dok krov ima 3 heliodroma, pa čak i jedinicu za kontrolu zračnog prometa. Iako troškovi gradnje Antilie nisu točno poznati, procjenjuje se da iznose blizu 2 milijarde dolara.

7. Hotel/kasino Palazzo
(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

8. Poslovni neboder Tapei 101
(Tapei, Taiwan) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

9. Hotel/kasino Bellagio
(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,6 milijardi dolara

10. Najviši neboder na svijetu – Burj Khalifa
(Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati) – cijena projekta procjenjuje se na 1,5 milijardi dolara




































































Arhitektura i dizajn
Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?
Možete li zamisliti svoj život u ovakvoj “zgradi”?

U kineskom gradu Hangzhouu, u poslovnoj zoni Qianjiang Century City, izgrađena je zgrada koja pomiče granice tradicionalnog stanovanja.
Naizgled fascinantno arhitektonsko ostvarenje, Regent International postao je simbol urbanističke krajnosti – gdje se funkcionalnost i gustoća susreću s pitanjem kvalitete života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Regent International kao model vertikalnog grada
Regent International prvotno je zamišljen kao luksuzni hotel s pet zvjezdica, no s vremenom je preoblikovan u golemi stambeni kompleks. Danas u njemu živi više od 20.000 ljudi, a kapacitet doseže i do 30.000 stanovnika. Riječ je o više od 5.000 stambenih jedinica raspoređenih unutar masivne strukture visoke gotovo 200 metara.
Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom
Zgrada je projektirana kao samodostatna urbana jedinica – u njoj se nalaze trgovine, restorani, teretane, bazeni, saloni ljepote, medicinske usluge i školske ustanove. Stanari doslovno mogu živjeti bez izlaska iz objekta. I dok mnogi cijene praktičnost ovog koncepta, osobito zbog niskih troškova najma, život u stanovima bez prozora i prirodnog svjetla otvara brojna pitanja o životnim standardima.
Dizajn koji podržava funkciju, ali ne i iskustvo
Zgrada je organizirana u S-krivulji, čime se povezuju različiti krakovi i funkcionalne jedinice. Arhitektura omogućuje da se kroz zgradu kreće bez potrebe za izlaskom na otvoreno, a unutarnji sustavi uključuju napredne tehnologije pametnog upravljanja, sigurnosti i distribucije usluga.
Ipak, ono što Regent International pruža u funkcionalnosti, oduzima u doživljaju prostora. Interijeri su jednolični, bez puno prirodne svjetlosti, često sterilni, s hodnicima koji podsjećaju na hodnike bolnica ili stambenih jedinica iz znanstveno-fantastičnih filmova. Stanovanje u ovakvom prostoru može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, osjećaj izolacije i gubitak povezanosti s vanjskim svijetom.
Urbanistički eksperiment koji dijeli mišljenja
Za jedne je Regent International primjer pametnog rješenja za urbanu prenapučenost i manjak dostupnih stanova. Za druge, riječ je o distopijskoj viziji budućnosti, gdje se arhitektura podređuje učinkovitosti, a zanemaruje se ljudska potreba za prostorom, zrakom i pogledom.
Ovaj koncept “grada u zgradi” svakako postavlja važna pitanja o granicama između praktičnosti i kvalitete života. Je li dovoljno imati sve usluge nadohvat ruke ako istovremeno živimo u prostoru bez prirodnog svjetla, tišine i osobnog identiteta?
Inspiracija ili upozorenje?
S obzirom na sve veći pritisak na urbane sredine, pitanje kompaktnog, održivog i dostupnog stanovanja postaje izuzetno važno. No rješenja koja zanemaruju emocionalni i psihološki aspekt života mogu brzo prijeći granicu između inovacije i neljudskosti.
Zato se postavlja ključno pitanje: možemo li u urbanističkim strategijama razvijati funkcionalne stambene komplekse koji neće izgubiti ono najvažnije – osjećaj doma?
Arhitekti i arhitektonski projekti
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Arhitektura, greškom
– Goga, zašto arhitektura?
„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”
Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.


Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda
– Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?
„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“
Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

– Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?
„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu
– Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?
„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“
Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić
Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“
Posao kao terapija i poziv
– Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?
„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“
– Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?
„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“
Adaptacija iznutra
– Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?
„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“
Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.
You must be logged in to post a comment Login