Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Deset najskupljih zgrada na svijetu

Koja je zgrada najviša već je odavno stvar prestiža, no koja zgrada je najluksuznija?

1. Hotel Marina Bay Sands

Na prvom mjestu liste najskupljih zgrada na svijetu, smjestio se luksuzni neboder “Marina Bay Sands” u Singapuru. Hotel je koštao vrtoglavih 8 milijardi američkih dolara, a među brojnim sadržajima valja izdvojiti ogromni kasino, muzej, dvije kino dvorane, 2 561 hotelskih soba, klizalište, 7 restorana, shopping-centar…

 

Hotel Marina Bay Sands Dom2

 

Spektakularni kompleks dizajnirao je studio Moshe Safdie Architects, a službeno otvorenje održano je u lipnju 2010. godine. Osim impresivnim sadržajem, “Marina Bay Sands” goste privlači i neobičnim dizajnom inspiriranim slaganjem kuće od karata. Tri hotelska tornja spojena su platformom “Skypark” koja se nalazi na visini od 200 metara.

 

Hotel Marina Bay Sands Dom2

 

 

2. Emirates Palace hotel

Ujedinjeni Arapski Emirati poznati su po moći i raskoši, a hotel “Emirates Palace” u Abu Dhabiju nije iznimka. Svoja vrata otvorio je krajem 2005. godine, a u izgradnji koja je trajala tri godine sudjelovalo je preko 20 tisuća radnika. Hotel se proteže na 850 tisuća četvornih metara, sadrži garažu za 2 500 vozila, vlastitu marinu i uzletište za helikoptere. Hotel broji 302 sobe i 92 apartmana, dok se na zadnjem katu nalazi 6 kraljevskih apartmana koji su rezervirani samo za VIP goste.

 

Emirates Palace hotel Dom2

 

Rekreativci mogu uživati u brojnim sportskim sadržajima među kojima su dva bazena, nekoliko terena za kriket, tenis i nogomet, fitness i spa centar. Okolicu krasi privatna pješčana plaža duga 1.3 kilometra i 85 hektara zelenih površina. Hotel je dizajnirao arhitekt John Elliott RIBA, a troškovi gradnje procjenjuju se na 3,9 milijardi britanskih funti.

 

Emirates Palace hotel Dom2

 

 

3. The Cosmopolitan of Las Vegas hotel

Osim po kocki i dobrom provodu, Las Vegas je svjetski poznat i po svojim ekstravagantnim hotelima. Jedan takav je i “Cosmopolitan of Las Vegas”, koji je sagrađen na nekadašnjem parkiralištu Jockey Kluba.

 

The Cosmopolitan of Las Vegas hotel Dom2

 

Otvoren u prosincu 2010., hotel u prijestolnici zabave nudi gotovo 3 tisuće soba, restorane, wellness centar i teretanu, kao i kazalište s 1800 sjedala. Na čelu dizajnerskog tima našla se grupacija Friedmutter, a projekt je koštao 3,9 milijarde dolara. The Cosmopolitan je drugi po redu hotel u Las Vegasu koji ima podzemnu garažu.

 

The Cosmopolitan of Las Vegas hotel Dom2

 

 

4. Hotel Wynn Las Vegas

Na četvrtom mjestu najskupljih zgrada na svijetu smjestio se Wynn Las Vegas (poznat i pod nazivom “The Wynn”) s 2,7 milijarde dolara troškova izgradnje. Hotel se proteže na 45 katova i sadrži 2 716 soba, a kao i većina drugih hotela u Las Vegasu, sadrži i ogromnu kockarnicu. No glavna atrakcija “Wynn Las Vegasa” je trgovina luksuznih automobila.

 

Hotel Wynn Las Vegas Dom2

 

Trgovina je smještena u blizini parkirališta za goste kompleksa, koji na putu do svog automobila mogu razgledati najnovije modele Maseratija i Ferrarija. U sklopu hotela/kasina nalazi se i dućan Ferrarija koji nudi automobilsku opremu, elektroniku i suvenire, a sadrži i golf igralište. “The Wynn” je otvoren krajem travnja 2005. godine.

 

Hotel Wynn Las Vegas Dom2

 

 

 

5. Hotel Venetian Macao

Kasino/hotel nalazi se na Cotai Stripu u Macau, specijalnoj administrativnoj oblasti Narodne Republike Kine. Vlasnik ove impozantne strukture od 40 katova je korporacija Las Vegas Sands. Projekt koji je koštao 2,4 milijarde dolara, rezultirao je najvećim hotelom u Aziji. “Venetian Macao” je također šesta najveća zgrada na svijetu, a ujedno ima i najveći kasino na svijetu. Hotel dizajnom nalikuje originalnom Venetianu u Las Vegasu.

 

Hotel Venetian Macao

 

“Venetian Macao” broji 3 tisuće hotelskih soba, dok kasino ima 3 400 automata, 800 stolova za kockanje i dvoranu za zabavu i sportske spektakle od 15 tisuća sjedala. Kasino je podijeljen na četiri tematska dijela: Zlatnu ribicu, Crvenog zmaja, Carsku kuću i Feniksa.

 

Hotel Venetian Macao Dom2

 

 

6. Obiteljska kuća Antilia

Nakon hotela i kasina, dolazimo i do jedne obiteljske kuće. Šesto mjesto pripalo je Antiliji – najskupljoj i ujedno najvećoj obiteljskoj kući ikada izgrađenoj. Ovaj spektakularan dom nalazi se u Mumbaiju u Indiji, a izgrađen je za poslovnog magnata Mukesha Ambanija i njegovu obitelj. Antilia je produkt suradnje između arhitektonskih firmi Hirsch Bender Associates i Perkins+Will. Radovi su trajali 3 godine, a rezultat možete vidjeti i sami – pravi neboder koji po luksuzu nimalo ne zaostaje od hotela koji su zauzeli prvih pet mjesta naše liste.

 

Obiteljska kuća Antilia Dom2

 

Zdanje ima 27 katova, dok unutrašnjost skriva sadržaje poput teretane, plesne dvorane, bazena, spa centra, kino dvorane… U garažu stane nevjerojatnih 160 automobila, a za održavanje imanja brine se čak 600 zaposlenika. U prizemlju Antilie nalazi se 6 liftova, dok krov ima 3 heliodroma, pa čak i jedinicu za kontrolu zračnog prometa. Iako troškovi gradnje Antilie nisu točno poznati, procjenjuje se da iznose blizu 2 milijarde dolara.

 

Obiteljska kuća Antilia Dom2

 

 

7. Hotel/kasino Palazzo

(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

 

Hotel/kasino Palazzo Dom2

 

 

8. Poslovni neboder Tapei 101

(Tapei, Taiwan) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

 

Poslovni neboder Tapei 101 Dom2

 

 

9. Hotel/kasino Bellagio

(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,6 milijardi dolara

 

Hotel/kasino Bellagio Dom2

 

 

10. Najviši neboder na svijetu – Burj Khalifa

(Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati) – cijena projekta procjenjuje se na 1,5 milijardi dolara

 

Najviši neboder na svijetu - Burj Khalifa Dom2

 

 

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura i dizajn

Grad u zgradi – funkcionalno rješenje ili distopijska svakodnevica?

Možete li zamisliti svoj život u ovakvoj “zgradi”?

U kineskom gradu Hangzhouu, u poslovnoj zoni Qianjiang Century City, izgrađena je zgrada koja pomiče granice tradicionalnog stanovanja.

Naizgled fascinantno arhitektonsko ostvarenje, Regent International postao je simbol urbanističke krajnosti – gdje se funkcionalnost i gustoća susreću s pitanjem kvalitete života.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Regent International kao model vertikalnog grada

Regent International prvotno je zamišljen kao luksuzni hotel s pet zvjezdica, no s vremenom je preoblikovan u golemi stambeni kompleks. Danas u njemu živi više od 20.000 ljudi, a kapacitet doseže i do 30.000 stanovnika. Riječ je o više od 5.000 stambenih jedinica raspoređenih unutar masivne strukture visoke gotovo 200 metara.

Hotel Materra – mjesto gdje se luksuz i elegancija susreću s prirodom

Zgrada je projektirana kao samodostatna urbana jedinica – u njoj se nalaze trgovine, restorani, teretane, bazeni, saloni ljepote, medicinske usluge i školske ustanove. Stanari doslovno mogu živjeti bez izlaska iz objekta. I dok mnogi cijene praktičnost ovog koncepta, osobito zbog niskih troškova najma, život u stanovima bez prozora i prirodnog svjetla otvara brojna pitanja o životnim standardima.

Dizajn koji podržava funkciju, ali ne i iskustvo

Zgrada je organizirana u S-krivulji, čime se povezuju različiti krakovi i funkcionalne jedinice. Arhitektura omogućuje da se kroz zgradu kreće bez potrebe za izlaskom na otvoreno, a unutarnji sustavi uključuju napredne tehnologije pametnog upravljanja, sigurnosti i distribucije usluga.

Ipak, ono što Regent International pruža u funkcionalnosti, oduzima u doživljaju prostora. Interijeri su jednolični, bez puno prirodne svjetlosti, često sterilni, s hodnicima koji podsjećaju na hodnike bolnica ili stambenih jedinica iz znanstveno-fantastičnih filmova. Stanovanje u ovakvom prostoru može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje, osjećaj izolacije i gubitak povezanosti s vanjskim svijetom.

Urbanistički eksperiment koji dijeli mišljenja

Za jedne je Regent International primjer pametnog rješenja za urbanu prenapučenost i manjak dostupnih stanova. Za druge, riječ je o distopijskoj viziji budućnosti, gdje se arhitektura podređuje učinkovitosti, a zanemaruje se ljudska potreba za prostorom, zrakom i pogledom.

Ovaj koncept “grada u zgradi” svakako postavlja važna pitanja o granicama između praktičnosti i kvalitete života. Je li dovoljno imati sve usluge nadohvat ruke ako istovremeno živimo u prostoru bez prirodnog svjetla, tišine i osobnog identiteta?

Inspiracija ili upozorenje?

S obzirom na sve veći pritisak na urbane sredine, pitanje kompaktnog, održivog i dostupnog stanovanja postaje izuzetno važno. No rješenja koja zanemaruju emocionalni i psihološki aspekt života mogu brzo prijeći granicu između inovacije i neljudskosti.

Zato se postavlja ključno pitanje: možemo li u urbanističkim strategijama razvijati funkcionalne stambene komplekse koji neće izgubiti ono najvažnije – osjećaj doma?

Nastavite čitati

Arhitekti i arhitektonski projekti

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Arhitektura kao poziv, a ne posao

Ako redovito pratite Dom na kvadrat, vjerujemo da ste već primijetili našu arhitekticu Gordanu Đerić. Prepoznatljiva po svojim fenomenalnim rješenjima, ali i po specifičnom načinu govora, Gordana Đerić već godinama oblikuje prostore – i živote – na autentičan način. A zašto baš arhitektura? I otkud njezin osebujan glas? Danas donosimo njezinu priču.

Gordana Đerić

Arhitektura, greškom

Goga, zašto arhitektura?

„Arhitektura je greškom. Sad bi se to nazvalo najbrži prst. Htjela sam upisati arheologiju, ali prvi prijemni bio je na arhitekturi. Položila sam prijemni – i ostala. Život je odlučio za mene.”

Godina je bila 1982. kada je Gordana Đerić završila fakultet. Prvo zaposlenje dobiva u Šipadu, tadašnjoj tvornici kuhinja. Posao ju je vodio na sajmove u Pariz, Köln i druge gradove, a potom prelazi u sektor između tvornica, prototipova i biroa. Znanje i iskustvo iz tog razdoblja usmjerili su je prema interijerima, gdje je ostala do danas.

Gordana Đerić: Arhitektica, psihijatrica, psihologinja i susjeda

Zapravo se već jako dugo baviš interijerima i svi znamo tvoja rješenja koja su apsolutno fenomenalna i uvijek inovativna. Što je tvoj ključ rada?

„Ne volim copy-paste. Volim ljude s identitetom, originalna rješenja. Klijentima kažem – ja sam i arhitektica i psihijatrica i psihologinja i mađioničarka i susjeda. Kad dođem prvi put, kažem: ‘Dobar dan, ja sam Gordana, tko ste vi?’“

Đerić kroz šalu, ali i veliku ozbiljnost, naglašava važnost odnosa s ljudima. Za nju, arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život. „Za mene arhitektura nije elitizam. Po opredjeljenju sam socijalna utopistica. Svaki čovjek ima pravo na lijep, dostojanstven prostor.“

Kreativna rješenja u 55 kvadrata: Adaptacija stana za obitelj glazbenika

Što ti je najvažnije kada oblikuješ prostor?

„Funkcionalnost. Prije svega ideja. Ja imam izraz: tehnološki proces čovjeka koji živi u tom stanu. Svi mi imamo iste potrebe, ali različite prioritete. I zato trebam znati tko je osoba s druge strane – da bi prostor bio autentičan.“

Stan koji djeluje veći nego što zapravo je

Specijalnost: izmisliti toplu vodu, odnosno novu sobu

Čini mi se da kad god netko traži još jednu sobu, zove tebe. Je li to zaista tvoja specijalnost?

„Da! Ja to zovem egzistencijalna ćelijska arhitektura. Volim izmišljati nove sobe. Volim udovoljavati nepostojećim željama svojih klijenata. I volim ih nagovoriti na rješenja koja su dobra za njih.“

Peterosobni stan u 60 kvadrata: Genijalno rješenje Gordane Đerić

Danas je, priznaje, možda teže nego ikada jer su ideje svuda. „Ljudi dolaze s previše slika, previše mogućnosti. Nisu sigurni što bi, što im treba, a što im odgovara. A neka rješenja su za druge prostore, druge obitelji, druge načine života.“

Posao kao terapija i poziv

Goga, što se dogodilo s tvojim glasom?

„Imala sam tumor na mozgu. Prije pet godina. Radila sam i prije i nakon operacije. Moj posao mi je terapija. Ovaj glas – to je najmanje što mi se moglo dogoditi. Puno je posljedica bilo, ali sam ih izliječila radoholičarstvom. A i pitanje je – tko danas želi uopće čuti što imamo za reći?“

Da nisi arhitektica, bi li stvarno upisala arheologiju?

„Mislim da sam sve što me zanimalo nekako pomirila – arheologiju, psihologiju, mađioničarstvo. Jer kad nekome adaptiraš stan, kad uđeš u njegov prostor i dušu, kad ispunjavaš želje, to je to. I kad na kraju ostaneš u normalnim, dobrim odnosima – to je uspjeh.“

Adaptacija iznutra

Postoji li nešto što još nisi projektirala, a htjela bi?

„Htjela bih ponovno adaptirati sebe. Svoju nutrinu i svoju dušu. Jer nakon operacije, moj pogled na svijet je potpuno drugačiji. Ne mjerim više stanove ni po kvadratima ni po budžetu. Mjerim ih po sreći i zadovoljstvu ljudi koji u njima žive.“

Arhitektura Gordane Đerić ne prestaje na tlocrtu. Ona počinje s čovjekom. I nastavlja se kroz odnose, male pomake, i – kako sama kaže – prostor koji ne mora biti savršen, ali mora biti njihov.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice