Povežimo se
challenge konferencija

Arhitektura i dizajn

Arhitektura kao drugi izbor

Iva Pauzar otvorila je svoj arhitektonski ured, a bavi se i uređenjem interijera i produkt dizajnom.

To nije bila ljubav oduvijek. Još od fakulteta za Ivu Pauzar arhitektura je bila ljubav i mržnja, vrtlog emocija. A sve je moglo završiti i puno drugačije.

Odabir arhitekture

‘Zapravo, trebala sam studirati molekularnu biologiju i moja sestra koja je uvijek njegovala moju kreativnu stranu je rekla zašto ti ne bi otišla na arhitekturu. Moja tranzicija iz biologije u arhitekturu trajala je doslovce tjedan dana dok sam našla nekoga tko će me naučiti crtanje kod kog ću krenuti na instrukcije i sve ostalo je povijest’, kaže Iva Pauzar, arhitektica.

Arhitektonski ured

Iva danas ne žali radi svog odabira. Dapače, voli svoj posao i izuzetno ju veseli. Nakon fakulteta učila je i radila kod iskusnijih kolega, no njezina kreativnost time nije bila zadovoljena, pa se odvažila i osamostalila. Prije tri godine otvorila je arhitektonski ured.

Produkt dizajn

‘Core business je arhitektura , ja jesam arhitekt, ali i onda gledamo tu neku tehničku stranu, ali ja bi više rekla da je to neki multidisciplinaran  art ured u kojem ako dođeš sa nekom idejom da je nekoj našoj bliskoj branši da bi mi to mogli riješiti tako da ono mala katica za sve kreativne probleme’, kaže.

Osim arhitekturom, ured se bavi i uređenjem interijera i produkt dizajnom. Jednako je posvećena svakom segmentu i svaki joj je na svoj nači izazovan i kreativan, pa ne bi mogla izabrati koji ju najbolje obilježava. Ali svaki ima njezin pečat.

Povratak čovjeka prirodi

‘ Volim reći intuitivan zato jer dosta intuitivno pristupam svakom projektu i projektiranju. Ako ne mogu  krenuti sa strane kako razmišlja klijent ili neki subject koji mi je zadao taj problem onda krenem od sebe., kako bi ja htjela stvoriti neki osjećaj I neku atmosferu I onda uvijek krenem od neke materijalnosti, od nekih tonova, sjena I nekeko se uvijek vraćam prirodi’, kaže.

Kada opisuje svoj rad, Iva često koristi izraze taktilno, neutralno, prirodno. To su joj odrednice I vodilje pri kreativnom stvaranju. Smatra  da je povratak čovjeka prirodi vrlo bitan, pa je I logično da svatko od nas želi imati kutak u kojem će se osjećati udobno I prirodno. Zanimalo nas je kakve prostore Iva najčešće uređuje.

Nagrađivani za svoj rad

‘Projekti unutar rezidencijalnog ili hospitality sektora, ali su se pojavili određeni projekti kao office ili tako nešto što moram priznati da i je jedan od mojih najdražih projekata upravo uredski prostor koji sam radila’, kaže.

Iva osobno, ali i njezin mladi arhitektonski studio već su nagrađivani za svoj rad. No, to joj, kaže, nije naročito važno.

‘Mislim da najveća nagrada koju mogu dobiti je kad netko uđe u prostor koji sam radila toj određenoj osobi ili grupi ljudi da su oni jako zadovoljni’, tvrdi.

Vođenje intuicijom i uspjeh

Tako planira i u budućnosti. No, planova uvijek ima.

‘Trenutni cilj možda je vanjsko tržište i htjela bi možda malo više zaploviti u te vode hospitalitya, napraviti neki zaokret u komercijanom prostoru koji mi predstavlja neki novi dašak nekog novog vjetra’, kaže Iva.

Uspjeh se ne događa preko noći, svjesna je naša sugovornica, niti takav pristup zagovara.

Dobar tim

Iva ne zaboravlja pohvaliti I istaknuti važnost svog tima.

‘ Moj ured je disciplinaran iz tog principa zato što imam jako puno kolaboracija i to za mene jako puno znači i za rast cijelog ureda jer je to neko novo znanje koja ja dobivam’, kaže.

Iva je odahnula na kraju našeg razgovora. Za kraj malo smo se opustili i našalili, pozdravili obitelj, prijatelje i znance.

‘ I da ne zaboravim mog prijatelja Marka Mihaljevića, poznatog fotografa i pozdrav svima u studiju i režiji i to je to’, kaže.

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

Festival DA2

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice