Arhitektura i dizajn
Arhitekti koji su projektirali studentski paviljon koji sjedi i autobusni kolodvor koji lebdi
Projektirali su mnoge škole, vrtiće, studentske domove. Bilo je i drugih hvalevrijednih projekata Vedrana Pedišića i Ericka Velascoa Farrera, hrvatsko-meksičkog dvojca koji u zadnje vrijeme oduševljava hrvatsku javnost. Ovi arhitekti krajem prošle godine, prvi su puta dijelili pozornicu sa svjetski poznatim arhitektima i cijelom svijetu predstavili svoj rad na Danima Orisa.
Arhitekti Vedran Pedišić i Erick Velasco Farrera nedavno su završili projekt studentske kantine i paviljona u Zadru. „Riječ je o jednostavnom, osnovnom pristupu arhitekturi u kojem smo bazu ostavili slobodnu, u potpunosti ostakljenu i onda smo na njezinu vrhu osmislili studentske spavaonice. Odlučili smo se za bijeli kampus, bijelu arhitekturu, vrlo jednostavnu, koja se može povezati s lokacijom, sa Zadrom, odnosno Dalmacijom“, kazao nam je Farrera.
Može se reći da su njihovi projekti konstrukcijski vrlo zahtjevni. Jer, kako i sami kažu, zadarski studentski paviljon sjedi, a novi autobusni kolodvor u Slavonskom Brodu lebdi.
„Slavonski Brod je nešto sasvim drugo, tu kuća možda više sliči na avionsko krilo, to je kuća koja ima veliki raspon, to je kuća od 15 metara, možemo reći do prvog stupa koja ima pilote koji povezuju, na neki način taj konstruktivni sistem koji je zakopan, a razlog za to je zapravo upravo ta lokacija, lokacija koja je izrazito mala, koja je sužena, koja zapravo ne dopušta nikakve drugačije mogućnosti“, istaknuo je u razgovoru za Dom na kvadrat Vedran Pedišić.
Kako pokrenuti obnovu nakon potresa u Zagrebu?
U Zagrebu je od potresa stradalo mnogo škola, vrtića, zgrada pa smo ih pitali kako pokrenuti obnovu. “Kad bi se pojačao interes, kad bi kuća koja je u nizu, u bloku, visine dva kata, a pokraj nje su četverokatnice dobila mogućnost da dođe na četiri kata, dobila mogućnost da dobije, ukoliko na neki način, podržano, naravno, od strane struke, može zadržati tu vanjsku opnu, ali s druge strane da konstruktivni sistem, da ta dva, možemo reći, nadodana kata, za koje ima mogućnost, s obzirom na lokaciju, može napraviti dodatan sadržaj”, objasnio je arhitekt Pedišić.
Jer dodatan sadržaj donosi investicije. A tada ne bi trebao biti problem okupiti različite struke i krenuti naprijed. Potresi, čak i oni puno jači od zagrebačkog, pogađaju i druge dijelove svijeta. Mexico City je, primjerice, 2017. pogodio potres magnitude 7.1. „Ono što je zanimljivo je da, godinu dana kasnije, najmanje polovica ljudi koja je izgubila svoje kuće ili zgrade, odnosno domove, dobili su novac i krenuli su graditi. Vlada je reagirala brzo i pročitao sam da je 17.000 škola obnovljeno“, istaknuo je meksički arhitekt Erick Velasco Farrera.
Ytong sustav korišten je pri gradnji studentskog doma koji sjedi
U nekima od njih, poput zadarskog studentskog doma i kantine korišten je YTONG sustav gradnje na vanjskim zidovima. Time se dobila lagana i postojana konstrukcija, jedinstvena i trajna fasada, te su postignuta visokoenergetska učinkovita svojstva.
Tvrtka Ytong, kao član internacionalnog koncerna Xella, nudi cjeloviti sustav gradnje koji se može primijeniti na različitim pozicijama u visokogradnji, od jednostavnih zahvata u interijeru do kompleksnih građevina. Osim vrhunskih građevinskih proizvoda, na raspolaganju je također i Ytong tehnički tim koji nudi podršku u svim fazama gradnje.
Arhitektura i dizajn
Što vaš ured govori o vašoj firmi? Storytelling kao alat u dizajnu poslovnog prostora
Arhitekti Robert i Martina Križnjak te investitorica Ana Babić o tome kako prostor postaje medij komunikacije — i zašto loše posložen tlocrt poništava svaku dizajnersku priču
U svijetu uređenja interijera više nije dovoljno samo lijepo urediti prostor. Sve se češće govori o storytellingu — pristupu u kojem prostor ne služi samo funkciji, već prenosi identitet, emociju i poruku. Storytelling u dizajnu interijera pretvara ured u snažan alat komunikacije. Zvuči apstraktno? U praksi to znači razliku između ureda koji je ‘samo ured’ i ureda koji od trenutka ulaska komunicira tko ste, čime se bavite i kako radite.
Svaki interijer, bilo stambeni ili poslovni, počinje od istog pitanja — kome je namijenjen i kako će se koristiti. No dok je u obiteljskom domu fokus na navikama i željama ukućana, u poslovnim prostorima zadatak je znatno složeniji. Mag. ing. arh. Robert Križnjak objašnjava razliku.
„Kod projektiranja ureda je drugačije jer u uredima treba prikazati taj brend. Da li je to mladenačka firma, da li su to odvjetnici, da li je to mlada IT firma ili modna industrija — različiti su kriteriji za svaki od tih prostora.”
Robert Križnjak, mag. ing. arh.
Priča počinje od brand booka, ne od boje zidova
Mag. ing. arh. Martina Križnjak opisuje kako storytelling u dizajnu ureda funkcionira u praksi. Proces ne počinje odabirom materijala ili boja, već upoznavanjem tvrtke — njezine knjige standarda (brand booka), logotipa, boja, načina komunikacije.
„Pričanje priče u dizajnu ureda nije samo puko bojanje zidova. To je promišljeni proces u kojem mi kao projektanti moramo zadovoljiti funkcionalnost, pa proučiti brand book — boje, logotip, način na koji tvrtka komunicira. I što je taj koncept, ta priča jača — to je projekt bolji.”
Martina Križnjak, mag. ing. arh
U praksi to znači da odvjetnički ured gradi priču o ozbiljnosti i povjerenju kroz tamnije materijale i klasične elemente, dok ured modne industrije koristi razigranost, vesele boje i elemente prenesene iz vlastitih trgovina. Križnjak navodi primjer firme u kojoj su intervju vodili — modne tvrtke čiji ured zapravo vizualno nastavlja priču njihovih trgovina.
„Ti prostori su toliko fotogenični i ugodni da oni mogu u digitalni svijet prenijeti svoju poruku firme — kako funkcioniraju kao firma unutar firme i kako se odnose prema svojim klijentima.”
Martina Križnjak, mag. ing. arh
Ako je tlocrt loš, ni priča ne funkcionira
No Martina Križnjak posebno naglašava jednu stvar koja se u razgovorima o dizajnu lako previdi — da nikakav storytelling ne može popraviti loše posloženu funkcionalnost.
„Ako vi loše napravite taj dio, svakodnevna komunikacija unutar zaposlenika neće biti dobra i oni neće biti zadovoljni, što znači da ni storytelling ustvari nije dobro postavljen ako nismo dobro posložili taj prvi dio.”
Martina Križnjak, mag. ing. arh.
Zato se proces uvijek odvija u fazama — prvo se definira tlocrt i raspored zona, a tek nakon toga dolazi dizajn koji gradi priču. U konkretnom uredu u kojem je vođen razgovor to znači da recepcija služi kao prvi reprezentativan dojam, zatim slijede dvorane za sastanke koje su multifunkcionalne, a u tamnijem dijelu prostora iskorišteno je zelenilo kako bi zaposlenicima pružilo osjećaj ugodnosti.
Dizajn koji se osjeća u produktivnosti
Da kvaliteta prostora nije samo pitanje dojma, potvrđuje i investitorica Ana Babić, koja u dobro osmišljenom uredu prepoznaje konkretne posljedice za svakodnevni rad.
„Ako imamo dobru ergonomiju, dobru akustiku, to može pomoći da se lakše koncentriramo, manji je faktor pogreške. Ako je sam ured lijep, ako su ta estetika i harmonija na mjestu — to pokazuje da vodimo brigu o svojim zaposlenicima i kakva je kultura naše kompanije.”
Ana Babić, investitorica
Babić naglašava da dizajn nije primarni faktor produktivnosti, ali da je njegov neizravan utjecaj jak — dobri radni uvjeti i ugodna atmosfera donose dodatnu vrijednost koja se osjeća u zadovoljstvu zaposlenika.
Na kraju, storytelling u dizajnu interijera nije prolazni trend ni marketinški trik. To je način na koji prostor govori o brendu, ljudima i vrijednostima koje tvrtka želi živjeti. A kada je ta priča dobro ispričana, prostor se ne samo vidi — nego i osjeća.
Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Arhitektura i dizajn
Posjetili smo izložbu natječajnih radova za Osnovnu školu Dubrava – centar
Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do petka, 24. travnja 2026., u radnom vremenu Centra kulture Dubrava, od ponedjeljka do petka između 10 i 20 sati
U Centru kulture Dubrava otvorena je izložba natječajnih radova za izradu idejnog rješenja Osnovne škole Dubrava – centar. Otvorenje je održano u srijedu, 15. travnja 2026. godine, u 18 sati, a izložba publici donosi pregled nagrađenih prijedloga nastalih u sklopu javnog, općeg i anonimnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja koji su raspisali Grad Zagreb i Društvo arhitekata Zagreba. Na natječaj je u propisanom roku pristiglo ukupno 37 radova.
Izložba okuplja autore nagrađenih rješenja koji su ponudili različite vizije buduće škole i njezina uklapanja u prostor Dubrave. Prvu nagradu osvojio je rad pod šifrom 19, čiji su autori Mateo Liović, Kata Marunica, Mirta Mesić, Nenad Ravnić i Filip Vidović, uz suradnike Mariiju Nikolaienko i Marina Piršića.
Drugu nagradu osvojili su Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Petar Laus, uz suradnike Saru Tomić, Milicu Doderović i Dušana Ivanovića.
Treća nagrada pripala je autorskom timu Tin Nekoksa, Hana Perić i Vanja Rister. Četvrtu nagradu osvojio je Burton Hamfelt sa suradnicima Marysijom Oplatek, Majom Zubak, Sucrom Wangom i Noyanom Azbunom, dok je peta nagrada dodijeljena timu koji čine Stefan Đorđević, Dalia Dukanac i Milan Karaklić.
Riječ je o natječaju važnom za razvoj Dubrave jer se njime tražilo najbolje arhitektonsko-urbanističko idejno rješenje za novu suvremenu osnovnu školu s pripadajućom dvoranom, namijenjenu za 448 učenika u 16 razrednih odjela te 40 polaznika u dvije odgojno-obrazovne skupine predškolskog programa.
Svi zainteresirani izložbu mogu razgledati do petka, 24. travnja 2026., u radnom vremenu Centra kulture Dubrava, od ponedjeljka do petka između 10 i 20 sati.
You must be logged in to post a comment Login