Arhitektura
Uredi s pogledom u kojima bi svatko poželio raditi

Ako radite uredski posao, većinu svog vremena provodite upravo tamo, u uredu. Kako bi radnicima bilo što ugodnije raditi, uredi moraju biti prije svega funkcionalno osmišljeni, ali i ukusno uređeni. Evo primjera vrlo moderno uređenog poslovnog prostora.
Radi se o prostoru koji se nalazi u poslovno stambenoj zgradi koji je stajao napušten dugi niz godina, a arhitekti iz Neformalne organizacije Kata Marunica, Goran Rukavina i Marin Zidarević podarili su mu novi sjaj.

Uredi, odnosno cjelokupni poslovni prostor, prostire se na tri etaže. Dvostrano je orijentiran, a za svaku etažu postoji mogućnost odvojenog ulaza što povećava mogućnost fleksibilnog korištenja. Svaka etaža ima sanitarni čvor, čajnu kuhinju te su međusobno povezane liftom.
Investitor je prije svega prepoznao potencijal prostora koji se nalazi okružen raznim javnim sadržajima, među ostalim i parkom. Iz toga je razloga u uređenju prostora nit vodilja bila priroda.

U uređenju interijera korištene su neutralne boje i prirodni materijali. Drvo i crna boja zidova tako su dobitna kombinacija, a poseban pečat dale su vrlo zanimljive svjetiljke.

Umjesto zidova i malih prozora koji bi prostor vizualno smanjili, postavljene su staklene stijene. Na ovaj način je okoliš parka neposredno ušao u ambijent prostora i tako pružio vrlo ugodno radno okruženje.

Autor: NFO d.o.o.
Projektni tim: Kata Marunica, Goran Rukavina, Marin Zidarević
Kvadratura: 659 m2
Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
