Arhitektura
Simboli arhitekture – Eiffelov toranj
Jedna od najprepoznatljivijih svjetskih građevina bez sumnje je Eiffelov toranj u Parizu. Sagrađen povodom Svjetske izložbe 1889. godine, toranj je danas najposjećeniji spomenik na svijetu (u kategoriji spomenika za koje se plaća ulaz).
Nazvan po inžinjeru Gustave Eiffelu, toranj se propinje 324 metara u visinu što ga čini najvišom zgradom u Parizu. Rešetkasta struktura izrađena je od kovanog željeza te ima tri nivoa, a dok je na prva dva moguće popeti se liftom ili stepenicama, do treće platforme može se doći isključivo liftom. Do prvog nivoa vodi nešto više od 300 stepenica, a otprilike je toliko stuba potrebno prijeći i od prve do druge razine.
Gradnja Eiffelovog tornja započela je 1887. godine, a ideja je bila izgraditi monumentalni ulazni svod za Svjetsku izložbu 1889. godine koja je trebala proslaviti stotu obljetnicu Francuske revolucije. Prema riječima samog Gustave Eiffela, toranj nije simbolizirao isključivo moderno građevinarstvo već i industrijski te znanstveni napredak koji je akcentirao drugu polovicu 19. stoljeća.
Simbol kojeg nisu svi voljeli
Iako je danas Eiffelov toranj simbol Francuske, ali i jedan od najupečatljivijih svjetskih arhitektonskih ikona, njegova je gradnja svojevremeno izazvala poprilične kontroverze. Grupa od 300 prominentnih umjetnika toga vremena, predvođena arhitektom Charlesom Garnierom, pobunila se protiv gradnje tornja jer su smatrali da će nagrditi netaknutu ljepotu grada te zasjeniti Notre Dame, Louvre, Slavoluk pobjede i mnoge druge znamenitosti. Po završetku radova na tornju, dio umjetnika je promijenio svoje mišljenje, dok drugi nisu bili razuvjereni. Pisac Guy de Maupassant, jedan od članova spomenute grupe, navodno je svakodnevno ručao u restoranu smještenom u Eiffelovom tornju. Na pitanje novinara zašto je tomu tako, Maupassant je jednostavno odgovorio kako je to jedino mjesto u gradu s kojeg se toranj ne vidi.
Eiffelov toranj izgrađen je od 18 038 komada kovanog željeza i nevjerojatnih dva i pol milijuna zakovica. Na gradilištu su se slagale komponente, no naknadnih radova poput bušenja i modeliranja nije bilo. Ukoliko pojedini dio nije odgovarao slao se natrag u tvornicu na dodatnu obradu.
Toranj je na svojoj lokaciji trebao ostati do 1909. godine, nakon čega bi prešao u vlasništvo grada Pariza koji ga je namjeravao demontirati. Ipak, odlučeno je da toranj ostane na svome mjestu na kojemu će služiti kao odašiljač.
Toranj ima dva restorana – “Le 58 tour Eiffel” na prvom katu i ekskluzivni restoran “Le Jules Verne” koji se nalazi na drugom katu. Uz gastronomsku ponudu, toranj sadrži i maleni poštanski ured iz kojega je moguće poslati pismo ili razglednicu.
U studenom 2002. godine Eiffelov toranj primio je svog 200-milijuntog posjetitelja.
Održan je milanski Salone del Mobile. Kako taj sajam postavlja trendove u arhitekturi i dizajnu interijera, donosimo vam kratak pregled noviteta.
Više od 262.000 posjetitelja iznenadilo je čak i organizatore ovogodišnjeg šezdesetog po redu Salone del Mobile u Milanu.
Više od dvije tisuće brendova, među njima 600 mladih dizajnera predstavilo je svoje proizvode. Salone, koji je nakon tri godine prvi puta održan ponovno uživo, pokazao je da je najvažnija svjetska izložba za nov kvalitetan namještaj.
Održivost najvažnija tema
Održivost je i ove godine bila jedna od najvažnijih tema, pa čak i na razini organizacije i vodstva događaja. Ove su godine na redu bile kuhinje i kupaonice. Kuhinje su tako najčešće dio otvorenog prostora, kako bismo se što više družili i dijelili.
Tehnologija je sve više dio našeg života, pa tako ulazi i u kupaonice. One su, uz to, orijentirane zeleno, pa se sve više traže načini kako uštedjeti na vodi i koristiti materijale koji se mogu reciklirati o koji su održivi.
Ovo su sve informacije koje su stale u kratki pregled milanskog sajma. Detaljnu analizu ostavljamo za iduće tjedne. Otkrit ćemo vam samo jednu važnu informaciju. Čini se da se sve vraća u normalu jer idući Salone del Mobile najavljuje se za travanj 2023. što mu je uobičajeni termin održavanja.
Arhitektura
Studentski dom u Osijeku osnažuje lokalno gospodarstvo
Evo što je od hrvatskih proizvođača ugrađeno u novi studentski paviljon
Na ovako velikim projektima kao što je studentski dom u Osijeku važno je angažirati i lokalne proizvođače jer se time smanjuje otisak CO2, a ujedno i osnažuje lokalno gospodarstvo. Evo što je hrvatsko ugrađeno u novi studentski paviljon.
Današnje moderno uređenje podrazumijeva jednostavne linije i sakrivanje onog što ne trebamo vidjeti. Kad je riječ o vratima, poželjno je da sakriveni budu okovi. Sva vrata u novom osječkom studentskom paviljonu proizvedena su u Hrvatskoj.
Jednostavne moderne linije
‘To su uglavnom bila vrata koja su vrlo jednostavnih linija, moderna, kao i cijeli dizajn cijelog objekta. Radilo se o lakiranom medijapanu sa zvučnom izolacijom sa krilima koja su poravnata sa maskama iznad krila, tako da to jako moderno izgleda, zgleda kao krilo do stropa’, kaže Ana Jelić, Lignor d.o.o.
Jednostavan dizajn vrata nije bilo teško oblikovati, ali zato je zahtjevna bila količina koja se trebala proizvesti.
‘Kompletno za cijeli dom sva vrata su morala biti certificirana, dakle, od svih dobavljača svaki proizvod, svaki materijal koji smo ugrađivali u vrata, od kojih su izrađivana, a bilo je potrebno dostaviti i atestnu dokumentaciju, tako da to baš nije bilo jednostavno, u krajnjoj liniji to je nekakav protokol, s naše strane i to je zahtjev investitora’, dodaje.
Sve ovisi o željama i potrebama
Tvrtka Lignor iz Pleternice specijalizirana je za unutarnja vrata po mjeri. Uglavnom opremaju luksuznije i javne objekte.
‘Kod nas možete dobiti lakirani medijapan, možete dobiti specijalne folije koje su otporne na udarce, na vatru i slično i možete dobiti furnir koji je konkretno naš slavonski furnir od slavonskog hrasta’, kaže.
Sve ovisi o željama i potrebama, pa tako u vrata može biti ugrađena i najmodernija tehnologija pomoću koje se vrata otvaraju, na primjerice, senzor. Osim vrata, hrvatski je proizvođač dijelom opremao i kupaonice ovog studentskog doma.
Održiva gradnja jedan od osnovnih zahtjeva
‘Radili smo sanitarne pregradnje kabine, one su se uglavnom radile od vlagootpornih materijala, a to je u ovom slučaju bio max compact’, kaže Ana.
Održiva gradnja u današnje je vrijeme jedan od osnovnih zahtjeva, a da bi se on ispunio, poželjno je angažirati lokalne proizvođače jer kraći transport do gradilišta znači i manji otisak CO2.
Izrađuju namještaj po mjeri
‘Prije svega mislimo zapravo i vjerujemo u to da svaki ovaj natječaj koji se radi, kojeg projektiramo da bi trebalo što više domaće industrije i domaće proizvodnje pokrenuti na njima i da je to zapravo poanta razvoja i razvitka koje ovakvi projekti donose. Osim podizanja studentskog standarda možemo podići i neku gospodarsku situaciju neposrednoj okolini ukoliko je, normalno, projekt dovoljno velik i ukoliko je dovoljno zahtjevan’, tvrdi Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.
A dobro je znati da Lignor u svojoj ponudi ima proizvode od lakiranog medijapana, furniranog i masivnog drveta, te da izrađuju sav namještaj po mjeri.
You must be logged in to post a comment Login