Arhitektura i dizajn
Modularne kuće koje udovoljavaju svim zahtjevima
Pomoću projekta modularnih kuća vlasnici biraju vanjske i unutarnje elemente te
imaju mogućnost nadogradnje u budućnosti.
Arhitekti su oduvijek okupirani temom kuća iz kataloga, odnosno, stvaranju univerzalanog principa po kojem bi ljudi mogli birati predgotovljene elemente i tako stvarati svoju jedinstvenu kuću koja apsolutno udovoljava svim njihovim zahtjevima. Arhitektica Alenka Delić ovu je ideju realizirala kroz projekt Modularnih kuća.
Projekt modularnih kuća
‘Radi se o predgotovljenim elementima koji se montiraju na samoj parceli, ali je ideja da čovjek iz kataloga elemenata, odosno prostorija bira one prostorije koje njemu trebaju i količinu prostorija koje mu trebaju’, kaže Alenka Delić vlasnica pasivne kuće.
Od modula imate mogućnost slagati si kuću u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.
‘Ideja je da postoji jedna os, to je komunikacija ili kičma cijelog budućeg objekta na koji vi onda izaberete treba mi vjetrobrani prostor, kupaonica, garderoba, s druge strane nadodajemo kuhinju’, kaže.
Nadogradnja s obzirom na potrebe
Ovaj sustav gradnje donosi rješenje u kojem početni izgled kuće i odabir njezinih elemenata nije nužno i završni. Zbog načina na koji se željeni elementi slažu ostavlja se mogućnost nadogradnje bilo kada u budućnosti s obzirom na potrebe.
‘Nije isto da li vi dajete jedan prostor starijem bračnom paru koji vjerojatno neće imati djecu ili je to jedan mlađi par koji su tek krenuli u zajednički život i koji će sigurno zasnovati kroz neko vrijeme obitelj i njihove potrebe će se mijenjati. To je jedan sistem gdje oni za početak imaju svoj stambeni prostor, ali imaju i rješenje kako i na koji način taj prostor nadograditi kroz vrijeme’, kaže.
Biranje i odluka o detaljima kuće
Osim unutarnjih elemenata, budući vlasnici biraju i one vanjske, te na taj nači odlučuju o apsolutno svakom detalju kuće.
‘Korisnik iz kataloga bira hoće li ravan krov, jednostrešni krov… pročelje isto može birati iz kataloga, koju vrstu obloge želi, energetski razred, veličinu otvora, način otvaranja prozora’, kaže.
A kada kuća, odnosno, odabrani moduli stignu na gradilište već smo na korak do našeg budućeg doma.
‘ Ideja predgotovljene kuće je da se predgotovljeni elementi dovoze direktno na gradilište. Dakle vama dolaze stijene, fasadne sa ugrađenom stolarijom i sve se to montira u relativno kratkom vremenu’, kaže.
Gradnja modularne kuće
Početak gradnje modularne kuće ili one klasične, od opeke je isti. Naprave se temelji i tu nema bitne razlike, no s obzirom da je kod modularnih kuća riječ o suhoj i predgotovljenoj gradnji vrijeme izgradnje je značajno kraće.
‘Vi ste za 2 tjedna gotovi. Taj predgotovljeni element, ovo je samo dio makete, ali to je u stvari sendvič u kojem vi već imate prostore za instalacije, sve je predgotovljeno sve je suho tu nema štemanja. Velika prednost je ta da kad je kuća montirana vi praktički možete useliti u kuću zato što tu nema sušenja, nema građevinske vlage’, tvrdi.
Privremeno ili trajno rješenje
Kod nas još ipak postoje sumnje i ljudi su skloniji tradicionalnim načinima gradnje. Beton i cilga, po mišljenu mnogih, čvrstu su i trajno rješenje. Bez obziran na prednosti koje nudi predgotovljeni tip suhe gradnje shvaćen je kao privremeno rješenje.
‘U biti se radi da je to trajno rješenje. Svaki taj modul, a ideja je bazirana na jednom projektu koji je realan projekt, to je projekt koji sam ja radila za sina koji je započeo sa samostalnim životom i zasnovao svoju obitelj tako da je to istestirano na realnoj obitelji, na realnoj parceli’, kaže.
Sigurni smo da ćemo ovaj zanimljiv koncept promišljanja i izgradnje vlastite kuće u budućnosti viđati sve ćešće.
Arhitektura i dizajn
Nacionalni plan obnove zgrada: Ciljevi, izazovi i financiranje energetske obnove do 2050.
Kako Hrvatska planira energetsku tranziciju do 2050. godine
Europska direktiva o energetskim svojstvima zgrada postavlja jasan i ambiciozan cilj – fond zgrada s nultim emisijama do 2050. godine. Kako bi se tom cilju prilagodila i Hrvatska, u Zagrebu je održan 8. otvoreni dijalog partnera, posvećen razmjeni znanja i suradnji na temu energetske učinkovitosti i buduće obnove zgrada.
U središtu rasprave našao se nacionalni plan obnove zgrada. Nacionalni plan novi je strateški dokument koji sve države članice Europske unije moraju donijeti do sljedeće godine i uputiti Europskoj komisiji.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Nacionalni plan obnove zgrada kao strateški okvir do 2050.
Glavna tema 8. otvorenog dijaloga bilo je predstavljanje prvog nacrta nacionalnog plana obnove zgrada do 2050. godine. Riječ je o dokumentu koji će odrediti smjer energetske obnove postojećeg fonda zgrada, ali i način na koji će Hrvatska postići ciljeve dekarbonizacije.
Kako je istaknula Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, cilj dijaloga bio je okupiti sve relevantne dionike – od akademske zajednice i energetskih certifikatora do projektanata, izvođača, proizvođača građevinskih materijala i predstavnika lokalne samouprave – kako bi se zajednički raspravili prvi rezultati analiza i definirali daljnji koraci provedbe plana.
Nedostatak podataka o energetskim svojstvima zgrada
Jedan od ključnih izazova u izradi nacionalnog plana obnove zgrada odnosi se na nedovoljnu količinu preciznih podataka o stvarnom stanju postojećeg fonda. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, energetskim certifikatima trenutačno je obuhvaćeno svega oko 9 % ukupnog fonda zgrada u Hrvatskoj.
Iako je to ograničenje, postoje pouzdani podaci o zgradama prema razdobljima izgradnje i tipovima konstrukcije. Ti se podaci koriste za izradu modela buduće potrošnje energije i procjenu mogućih scenarija kojima se ciljevi nacionalnog plana obnove zgrada mogu ostvariti.
Ambiciozni ciljevi do 2030. i naglasak na stambeni fond
Ciljevi su definirani po etapama, a razdoblje do 2030. godine posebno je važno. Plan predviđa godišnju uštedu od 2 % ukupne primarne energije u zgradama, pri čemu se najveći dio očekuje u stambenom sektoru.
Stambene zgrade zauzimaju najveći dio ukupne površine i imaju najveću potrošnju energije. Prema planu, do 2030. godine potrebno je smanjiti primarnu energiju u stambenim zgradama za 16 %, pri čemu bi čak 55 % tog smanjenja trebalo doći iz obnove zgrada s najlošijim energetskim svojstvima.
To uključuje zgrade s neučinkovitom ovojnicom i visokom potrošnjom energije, u kojima je nužno kombinirati smanjenje energetskih potreba s uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije.
Provedba plana ovisi o stručnjacima i građanima
Uspjeh nacionalnog plana obnove zgrada ne ovisi isključivo o zakonodavnom okviru, već i o stručnim kapacitetima u području energetike i graditeljstva. Jednako važnu ulogu imaju i vlasnici zgrada te sami građani, kojima je potrebno jasno objasniti kako započeti proces energetske obnove i koje dugoročne koristi ona donosi.
Bez aktivnog uključivanja svih sudionika – od projektanata do krajnjih korisnika – ostvarenje ciljeva plana bit će otežano.
Bespovratna sredstva za energetsku obnovu javnih zgrada
Na dijalogu je najavljen i novi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine planira tijekom prosinca objaviti poziv vrijedan 106 milijuna eura, financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija.
Sredstva će se koristiti za izradu projektne dokumentacije te integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu energetsku obnovu. Posebna novost odnosi se na kružnu obnovu napuštenih zgrada, koje će se ponovno staviti u funkciju za društvene djelatnosti.
Dugoročan proces prema dekarbonizaciji zgrada
U sklopu 8. otvorenog dijaloga partnera potpisana je i Povelja o dekarbonizaciji zgrada, kojoj su se pridružili novi potpisnici. Zaključeno je da je put prema potpunoj dekarbonizaciji složen i dugotrajan, ali nužan za smanjenje potrošnje energije, otpornost na klimatske promjene i poboljšanje kvalitete života.
U tom kontekstu, nacionalni plan obnove zgrada predstavlja temeljni alat za koordinaciju politika, struke i prakse na putu prema energetski učinkovitijem i održivijem fondu zgrada u Hrvatskoj.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
