Povežimo se

Arhitektura

London predstavio novosti iz svijeta arhitekture i dizajna

Arhitekti 4uha ekskuzivno o najbitinijim novitetima

Krajem svibnja se u Londonu održao sajam na kojem su predstavljeni noviteti iz svijeta arhitekture i dizajna. Novosti su ekskluzivno za Dom na kvadrat donijeli arhitekti 4uHa.

Londonski kvart Clerkenwell na tri je dana postao centar vodećih dizajnerskih i arhitektonskih trendova. U njegovu veličinu i originalnost osobno su se uvjerili arhitekti 4uHa.

‘Sajam na kojem smo bili u Londonu zove se Clerkenwell Design Week. To je sajam koji se proteže cijelim jednim dijelom, kvartom Londona i jedan od poznatijih sajmova koji u Londonu organiziraju tijekom godine’, govori nam Martina Kinkela, projektantica/voditeljica tima, 4uHa.

Clerkenwell-Design -Week-dom-na-kvadrat

Svaka ćelija pretvorena u izložbeni prostor

U sklopu kvarta nalazi se i zatvor koji je danas prenamijenjen.

‘Zapravo je meni možda najinteresantnije tamo bio dio gdje je stari zatvor, pretvoren u salon rasvjete i namještaja. I zapravo svaka ćelija je dobila jednog dobavljača tj. proizvođača gdje je on mogao svojom rasvjetom opremiti svoju ćeliju. Tako da je dosta bilo interesantno jer je zapravo potpuno novi vidik prezentacije rasvjete jer su prostori su, interijerski maksimalno taktilni. Sve je zapravo u toj opeci, ali opet do izražaja dolazi samo rasvjeta jer su jako mračni prostori zatvorski’, objašnjava Ivan Zloušić, projektant/voditelj tima, 4uHa.

Možemo reći da je upravo ponovno korištenje starih materijala jedan od jačih naglasaka na sajmu.

Namještaj od starih CD-a

‘Tako da recimo jedna od stvari koja nas se baš dojmila je da otpad znaju koristit u svrhe dizajna. Baš konkretno smo vidjeli jednog umjetnika koji proizvodi namještaj od starih CD-ova. I to baš jedan jako specifičan terazzo izađe iz toga’, kaže Martina.

U Londonu imaju puno drugačiji pristup sajmovima, nego primjerice, mi u srednjoj Europi. ‘Oni se puno više trude prodati taj do doživljaj kroz tulume, partyje, koktel partije, glazbu i tako dalje, tako da vi ustvari njihov proizvod ispratite kao doživljaj’, tvrdi Mislav.

Clerkenwell-Design -Week-dom-na-kvadrat

Tako da je to jako široka priča sve skupa. Od sistema fasade, od showrooma gdje se, gdje se doslovce montira fasada, znači di oni posjetiteljima daju mogućnost da sami montiraju fasadu, da sami buše fasadu, šarafe, montiraju i na taj način vide kako njihov proizvod u praksi funkcionira.

Industrijski stil još uvijek in

Kad govorimo o stilovima uređenja, čini se da kod njih još vlada industrijski stil.

‘Imaju jako puno industrijske baštine i nju ne kriju na način da ju kompletno preurede. Baš konkretno u izložbenim salonima nisu do kraja sakrivali ciglu, nego je baš puste onako otvorenu kakva je i onda u nju unesu, nešto posebno, nešto drugačije, to bi bilo zgodno da se kod nas malo češće implementira’; nadovezuje se Martina.

Clerkenwell-Design -Week-dom-na-kvadrat

‘Tamo su stilovi slični kao kod nas. Osim tog klasičnog engleskog stila oni su, idu ka europskom stilu, pogotovo tog nekog modernog tako da industrijski im nije strani. Nama je interesantan taj nekakav dio, iako je industrijski stil jako širok pojam, to je kako tko zamišlja tvornicu, tako se to i materijalizira’, dodaje Ivan.

Bitno drugačija tržišta

Treba reći da London ima 12 milijuna stanovnika što je tri puta više od cijele Hrvatske.  

‘Neka stvari koje u Hrvatskoj objektivno ne možete  plasirati jer nema tržište za takav proizvod, u Londonu, tj. u UK-u, Engleskoj to postoji. Taj dio me se posebno dojmio, namještaj koji bi vrlo vrlo teško mogao proći na hrvatskom tržištu, u Londonu prolazi’, siguran je Mislav.

U svakom slučaju, vrijedno iskustvo za naše arhitekte ukoliko se misle okušati na tom tržištu, a što se nas tiče, ostaje nada da ćemo uskoro i kod nas vidjeti slične dizajnerske događaje.

Arhitektura

Arhitektonski ured koji donosi nove trendove u svijet arhitekture

Gradilišta su ga fascinirala još dok je bio dijete. Kaže, držao sam se za ogradu i maštao da sam druge strane. Dječačke snove je ostvario. I više od toga. Danas gradi, stvara i predstavlja nove trendove. On je arhitekt Dario Šišak. 

Sve je krenulo još dok je bio dijete

Još kao mali govorio je da će biti zidar. Omiljeni predmet u školi bio mu je sat tehničke kulture. Već je tada počeo crtati svoju kuću iz snova.

A od svoje kućice iz snova nikada nije odustao. I kao da ga je sve u životu vodilo k tome. Prvo je upisao srednju građevinsku školu, a potom arhitektonski fakultet. Već uz studij, počeo je raditi u jednom uredu i stjecati znanja. Tamo je upoznao cijelu materiju, detalje, proces od početka do kraja.

Ambicije su samo rasle

Željan praktičnog znanja, odlučio je da neće ostati samo na izradi projekata. Želio je vidjeti i kako ono što osmisli funkcionira u stvarnosti, te je počeo izvoditi radove u Veda art studiju.

Danas živi svoj san. Samozatajno stvara u vlastitom arhitektonskom uredu u kojem radi kako kaže, posao iz snova, jer o njemu priča s toliko ljubavi i poštovanja.

Što znači biti pravi arhitekt?

“Ne mora biti zvijezda, ne mora biti eksponiran, jer kuća tj. produkt rada našeg rada je ono što je bitan i to je nešto što ostaje iza nas. Zato ja arhitekte, neka se nitko ne uvrijedi, smatram jednim od najbitnijih zanimanja koje možete imati. To je jedno jako odgovorno zanimanje jer mi krojimo kako će netko živjeti”, zaključuje.

Dario svakom svom projektu pristupa kao novom. Za njega je svaki novi projekt izazov, a glavni mu je cilj da krajnji korisnik bude zadovoljan i dobije idealno rješenje.

Izazov mu je uvijek ići korak naprijed. Učiti, nadograđivati se i rasti kroz svaki projekt. Voli eksperimentirati i biti inovativan.

Zidne kuće su i dalje hrvatska tradicija

Dosta ljudi dolazilo mu je s upitima da bi htjeli bi montažnu kuću, ali tradicija kod nas je ipak zidana kuća i CLT je nekako popunio tu rupu između klasične montažne drvene kuće i zidane, betonske.

CLT je križno lamelirano drvo. Nazivaju ga i beton budućnosti. Iako su ljudi u početku dvojili oko gradnje od ovog materijala, danas je njegova upotreba sve veća.

Najdraži projekt mu je…

Na pitanje koji mu je projekt najdraži, Dario Šišak odgovara da mu je najdraži onaj zadnji jer u svakom projektu podiže ljestvicu izazova i svaki novi projekt ga povuče naprijed.

Za kraj, moramo vam otkriti da je Daria bilo izuzetno teško nagovoriti na javni istup. Ovaj mladi arhitekt, koji iza sebe ima brojna priznanja kaže da u cijeloj priči on nije bitan.

“Projekti bi trebali pričati sami za sebe. Ja ne bih trebao ništa govoriti. Uvijek mi je želja da ljudi znaju za naše građevine, da uživaju u njima, ali da ne moraju znati tko ju je napravio” skromno zaključuje.

Nastavite čitati

Arhitektura

Fingers house, kuća sa prekrasnim pogledom

U sljedećim minutama pogledajte neobičnu suvremena kuću Fingershouse. Jedna kuća, zapravo su dvije neovisne stambene jedinice, a kako i naziv kaže, čine prste jedne ruke. Na Velikom brdu iznad Makarske, između planine Biokovo s jedne strane, i mora na drugoj strani, ova se kuća savršeno stopila s prirodom.

Savršen spoj prirode i modernog

Pogled na ovo prekrasno zdanje ostavlja bez riječi. Arhitektonsko rješenje uspješno je pomirilo moderan koncept projekta i krajolik, te iskoristilo najbolje od njega.

Koncept projekta bio je u tome da se sjeverna strana prema Biogradu kompletno zatvori kako bi bila introvertna, a da prostor prema jugu, odnosno prema moru bude jako ekstrovertan i otvoren sa velikim elementima kubusa koji pružaju prekrasan pogledu prema Hvaru, Braču i Pelješcu.

Zahtjevan teren bio je pravi izazov

S obzirom na vrlo zahtjevan teren gdje je objekt trebalo sagraditi i želje naručitelja koje je trebalo poštovati, bilo je potrebno osmisliti koncept koji će sve to i ostvariti.  

Sistem je bio da se stvore dvije stambene jedinice budući da su bila dva investitora. Iako ostavlja jedinstveni dojam, zapravo je riječ o dvjema građevinama koje pružaju prostor za uživanje i privatnost. Svaka od dvije jedinice ima i svoj bazen i terasu ispred prostora kuće.

Naš sugovornik voli reći da arhitekti režiraju prostor. Pri tome, naglašava da obiteljska kuća ima jednu filozofiju, a kuće za odmor sasvim drugu. Najvažnije je imati natkriveni vanjski prostor kako biste se zaštitili od bure i vjetra, a preporuča se napraviti i nadstrešnicu za zaštitu od sunca.

Bijela fasada najbolji je odabir za ovakvu vrstu kuće

Cijeli projekt nepravljen je u skladu s prirodom i podnebljem u kojem se nalazi. Upravo zato, kuća je bijela jer ona najbolje prima na sebe sjene i boje koje ju okružuju.

Bijela boja je ujedno karakteristika mediterana jer se suprotstavlja plavom moru, zelenim borovima, ali i sivim planinama i žutom suncu.

Važna je interakcija eksterijera i interijera

Dok se vanjski izgled kuće pokušavao što bolje uklopiti sa okolinom, unutrašnji dio trebao je biti nastavak te priče.

Koncept interijera se temelji na ozračju arhitekture kuće koja ima sve elemente mediteranske kuće, no interpretirane na suvremeni način. Autorice interijera, arhitektice Sunčica Mastelić Ivić i Ana Miše osmislile su interijer koji je definiran bjelinom minimalizma, jasnim obrisima te kadrovima punim mora i neba. Koloritetu i kadriranju eksterijera se pridružuje ono interijersko – u obliku sirovih slikarskih platna, velikih obojenih površina i točkasto izraženih jarkih boja.

A da bi ugođaj bio potpun, stihovi Georgea Michaela odzvanjali su kućom, no u gluho doba noći na repertoaru bi se mogla pronaći i dalmatinska klapa, zaključuju arhitektice.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice