Arhitektura
Kreativna rješenja za uređenje interijera
Maštate li o tome da svoj životni prostor uredite baš po svojoj mjeri, u idejama za uređenje interijera mogao bi vam pomoći Mario Goleš , zahvaljujući kojem je jedna obitelj dobila svoj stan iz snova.
Od početka do kraja sve je teklo kako su zamislili
Renoviranje stana dugotrajan je i mukotrpan posao koji uključuje puno rada, prašine i skupe zahvate za koje se nikada ne zna kada će se i kako točno završiti. Tek tu i tamo neki sretnik možda ispriča priču o tome kako je sve išlo kao po loju.
U te sretnike spada četveročlana obitelj iz zagrebačkog Središća koja zahvaljujući sposobnostima dizajnera interijera Marija Goleša i vještim rukama stolara, na useljenje u svoj novi potpuno adaptirani stan nije morala čekati predugo.
Cijela priča trajala je skoro godinu dana, a Mario priznaje da su na ovom projektu imali dosta sreće jer je oko sebe imao odličan tim ljudi koji je svoj posao radio kako spada pa nisu imali probleme s rokovima.
Sve je rađeno po mjeri
Uređenje životnog prostora projekt je koji zahtjeva puno ulaganja, a namještaj mora odgovoriti na brojne zahtjeve. Želimo li da nam bude vizualno prihvatljiv, udoban i funkcionalan najčešće ćemo se odlučiti za nešto što će biti potrebno izraditi po mjeri. Ovaj stan poseban je upravo po tome što je apsolutno sve u njemu rađeno baš tako.
U stanu je rađena rekonstrukcija prostora gdje se prostor dnevnog boravka trebao spojiti s prostorom kuhinje i blagovaonice kako bi se dobio što otvoreniji prostor prvenstveno zbog svjetla. U tome su bili uspješni.
Savršeno iskorišten prostor
U 84 metara četvornih postoje dva sanitarna čvora, dvije spavaće sobe i dnevni boravak povezan s kuhinjom u kojoj pak nailazimo na vrlo posebne kuhinjske elemente.
Ormarići u kuhinji posebni su po letvicama koje su dane na izradu na zahtjev investitora, klijenta. Inače je ovakva “operacija” dosta komplicirana jer je izrada vrlo skupa te nije lako pronaći stolarske radnje koje su željne uhvatiti se u koštac s time. No, oni su imali sreće i uspjeli su realizirati svoje zamisli u djelo.
Kupaonica kao najveći izazov
Sreće je bilo i pri adaptaciji kupaonice u kojoj je u relativno skučenom prostoru bilo potrebno pronaći više mjesta za sve elemente koje je naručitelj u njoj želio imati. Izvođači su posebnu pozornost morali posvetiti prostoru u koji će smjestiti bijelu tehniku.
Kupaonica je bila poseban izazov iz razloga jer na relativno malu kvadraturu u koju je trebalo stati sve što inače ide u jednu kupaonicu, svi sanitarni elementi, malo veća tuš kabina, bilo je potrebno još staviti i perilicu rublja.
Cilj je bio da sve bude funkcionalno, te da veš mašina ne remeti prostor same kupaonice dok se obavljaju sve aktivnosti koje su uobičajene u takvom prostoru. Na uštrb toga izrađena je jedna niša u zidu pored tuš kabine u koju su smjestili i perilicu i sušilicu jednu iznad druge.
Ostavimo li da perilica i sušilica nesmetano obavljaju dužnosti koje njihovi vlasnici očekuju od njih, garderobni ormar sa suprotne strane, ispričat će nam neku svoju posebnu priču.
Funkcionalno i dekorativno u isto vrijeme
Karakteristična ladica razbila je monotoniju te osim dekorativne uloge ima i funkcionalnu. Ovdje se nalazi i manja komoda koja služi za priručne stvari u ulaznom prostoru, ali zbog svog zanimljivog izgleda također ima i dekorativnu funkciju.
Pogledamo li fotografije koje su snimljene prije adaptacije stana, teško bismo povjerovali da je to isti prostor. Ovaj prozračni, minimalistički uređen stan prije samo godinu dana nije davao nikakve znakove da bi se mogao pretvoriti u ovo što je danas, no očito da uz malo truda, volje i mašte ništa nije nemoguće.
Arhitektura
Arhitektonski studio Križnjak: brat i sestra koji su ostvarili svoj mladenački san
Google je bio naš san, a pravi uspjeh su zadovoljni klijenti
Martina i Robert su brat i sestra koji potpisuju zanimljiva arhitektonska rješenja i dizajn interijera, a otkrili su nam kako su ostvari svoj mladenački san.
Brat i sestra Križnjak, tko je od vas dvoje strariji i tko je izabrao arhitekturu?
Robert: Ja sam stariji brat. Dakle, meni je arhitektura želja od malena. Cijeli život mi je bila želja koja se ostvarila 2004. kada sam osnovao firmu Arhitektonski studio Križnjak.
Za par mjeseci mi se pridružila Martina, koja je još bila studentica i tako smo krenuli.
Martina: Valjda sam gledala kako stariji brat za vrijeme faksa boja programe, radi makete i uz njega sam upoznala ustvari što je arhitektura. To mi se svidjelo i otišla sam njegovim stopama, oduvijek smo se dobro slagali i cilj je bio da zajedno radimo.
Kako brat i sestra funkcioniraju na poslu?
Robert: Kad smo otvorili ured, Martina i ja smo se nekako zajedno tu našli. Zadali smo si ciljeve i stvari koje nas zanimaju. Mislim da smo to nekako formirali da taj ured koji funkcionira na način kao što funkcioniramo dobro Martina i ja. Tako da i zajedno funkcioniramo svi u uredu dobro.
Robert: Zapravo sve poslove što radimo zajedno se konzultiramo i sa kolegama iz ureda. Mi baš sve radimo timski.
privatna kuća i zgrada, Arhitektonski studio Križnjak
Je l postoji razlika između muške i ženske arhitekture, odnosno kako se vas dvoje nadopunjavate?
Robert: Pa možda bolje da Martina kaže taj dio, ali ja mislim da zapravo ne postoji i da su to možda kod nas nekakva uvriježeni nekakva, pravila. Ne znam, da ljudi misle, ovo je muška arhitektura, ovo je ženska, ali baš ipak je sinergija nekakva.
Martina: Imali smo slučajnost jedanput, da su nam došli jedni investitori i rekli su joj super, vi ste odlična kombinacija. Ima i muškog i ženskog arhitektu. Muškog za gradilište, ženskog za biranje boja. Naravno, to tako ne funkcionira, tu se nismo baš složili jer ustvari žena na gradilištu je u arhitekturi normalna stvar. Nama je gradilište, ženama, isto izazov, ljepota našeg posla i mislim da to drugi moraju osvijestiti da ne postoji razlika između muške i ženske arhitekture.
tržnica Delnice, Arhitektonski studio Križnjak
Što je za vas značio projekt crkve sv. Luke Evanđeliste i kako se uopće pristupa jednom takvom projektu?
Robert: To smo radili zajedno sa kolegom Romanom Vukojom i za to smo dobili prvu nagradu na natječaju.
Robert: Ta crkva nam je draga sama po sebi jer to zaista jedan kompleksni projekt. Nakon realizacije smo za nju uspjeli dobiti i nagradu na svjetskom festivalu arhitekture u Barceloni, gdje je zapravo ušla u pet najljepših sakralnih objekata na svijetu. Kasnije je i u časopisu Arh Daily također ušla među tri najljepše crkve na svijetu.
Kod projektiranja crkve važno je naravno proučiti nekakve osnove, osnove vjerskog, znači gdje šta treba biti, gdje treba biti oltar, gdje treba biti ulaz sa koje strane i to sve i zapravo je bilo važno, pogotovo kod crkve u Travnom. Da se ona ne nameće okolnim zgradama koje su velike, sve neboderi.
To je relativno jedna skromna crkva, ali i tom jednostavnošću i igrom svjetlosti smo uspjeli dobiti nešto što su ljudi primijetili i što je s vremenom postalo jedan simbol Travnog i ljudi su je jako zavoljeli.
Vaših 20 godina obilježili su mnogi radovi, mnoge nagrade, što biste izdvojili i što te nagrade za vas znače?
Robert: Imamo par radova koji su nam možda ostali onako kao najdraži, jer su to bili prvi radovi. To je obiteljska kuća u Samoboru, to je bila dogradnja i rekonstrukcija te kuće i zapravo nam je možda i najdraža jer je to prva realizacija. Iako prva realizacija ona je odmah uspjela doći na zagrebački salon arhitekture i bila je zapravo jako primijećena. To je bila kombinacija staroga, kuće pod zaštitom i totalno nove, moderne interpolacije.
Robert: Dobili smo i na natječaju tržnicu u Delnicama, to bi trebalo biti sada u fazi realizacije, zatim smo dobili znači na Big See, znači nagrade u Ljubljani za najbolji interijer Zagreb Tower.
Martina: Pa u svakom slučaju poticaj je zato što je po potvrda struke za vaš rad. I to nam daje motivaciju za daljnje projekte. Osim nagrada, nama je ustvari najveći poticaj su nam naši zadovoljni investitori i klijenti. Znači, s jedne strane to je struka, a s druge strane imamo ono gdje su tu investitori i klijenti, kad su oni zadovoljni, to je isto s jedne strane nagrada za nas.
Vaš opus rada je zaista jako velik, ali postoji li nešto što više volite raditi?
Martina : Rekla bih da su možda meni osobno obiteljske kuće zato što tu se povežete s investitorima. Taj proces gradnje, mi moramo osluškivati vas kao investitora, znači vaše želje, stil života, način kako funkcionirate kao obitelj i sve vaše želje uklopiti u naš projekt.
obiteljska kuća u Maslenici
I u konačnici da investitori onda budu zadovoljni u toj kući koju su nam, zašto su nas angažirali da im isprojektiramo onako kako oni žele.
Prohodan stan koji ima kružni tok
Robert: Ja sam možda više za ove uredske prostore. Možda mi je to više sjelo taj dio, to opet ima nekakvu svoju drugu čar, znači ipak je tu komunikacija sa velikim kompanijama za koje radimo, da li mogu biti uredi ili zadnje vrijeme jako puno radimo lokale za strane firme koje dođu u Hrvatsku pa im privodimo konačnoj namijeni, pripremamo sve za dozvole i projektiramo. Tako da je to opet jedan drugačiji način projektiranja i to nas zaista veseli. I uvijek zapravo je zanimljivo bilo, možda ono smo se znali zezat Martina i ja uspjet ćemo kada ćemo raditi za Google. Ali na kraju već smo prošle godine smo dobili da smo radili za Google urede.
Greyp uredi
Kažete da je Google nešto što znači da ste uspjeli u životu, je li zaista Google zaista mislite da ste sad uspjeli ili ipak postoje i neke druge stvari koje su obilježile vaš uspjeh?
Martina: Ja ne bih rekla da je uspjeh samo Google, samo onako nešto što smo željeli dok smo bili mali. Sad smo to odradili i to je to, mene ustvari osobno veseli svaki projekt. Znači od malog stana što smo radili i možda za studente od 45 kvadrata, do obiteljskih kuća… Nedavno smo završili restoran u Jastrebarskom, radili smo interijere za farmaceutske tvrtke, revizorske tvrtke. Ustvari ta ljepota tog našeg posla je da vi ustvari upoznajete ljude, svaki posao zahtijeva nekakvu pripremu.
Znači, mi ne znamo možda kako funkcionira u detalje restoran ali zajedno sa šefom kuhinje se postavi to sve i ja mislim da je ustvari uspjeh to da vi na kraju imate zadovoljnog korisnika, odnosno klijenta.
Arhitektura
Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna
Ova vila oduzima dah!
U središnjoj Istri u predivnom okruženju nalazi se elegantna vila suvremenog izgleda koja se proteže na 433 kvadrata, a djelo je arhitektice Natali Zulijani Giambastiani ispred labinskog studija Artitura.
Villa 55
Kako se radilo o izduženoj parceli, arhitektica je Villu 55 morala posebno oblikovati prema tipologiji terena u što se savršeno uklopila ova kuća longitudinalnog oblika, koncentrirana pogledom prema zapadu i zelenilu.
Kuću krase konzole velikih raspona, kuća je u potpunosti izvedena od armiranog betona, a krase ju polunatkrivene terase sa svih strana. Oblik kuće dodatno je naglašen fasadom monokromatskih boja, kubus je taman dok je ostatak kuće bijele boje. Poseban geometrijski oblik je dodatno naglašen oblogom od bijelog kamena Plana.
Vila se proteže na tri etaže s površinom od čak 433 kvadratna metra. Krenimo od suterena u kojem se nalazi oaza za opuštanje, a uživati se može u jacuzziju, sauni i fitnes zoni, okruženi staklenim stijenama s pogledom na prirodu.
Uz prostor za opuštanje nalazi se konoba s enotekom.
Prizemlje je mjesto za druženje u dnevnim prostorijama; kuhinjom s blagovaonicom i dnevnim boravkom koji su vizualno odvojeni drvenom oblogom kamina i televizora.
Na katu se nalaze četiri spavaće sobe, od kojih svaka ima svoju kupaonicu, a toplina cijelog prostora naglašava hrastov parket.
Velikim staklenim stijenama kuća je povezana s vanjskim prostorom, a u prostranom dvorištu nalazi se bazen te prostor za grill s velikom terasom. Klizne stijene WICSLIDE 160 i WICSLIDE 65 savršeno su se uklopile u ovu zanimljivu vilu. WICSLIDE 65 klizni sustav elegantno kombinira velike dimenzije s izvrsnim toplinskim svojstvima.
Na rasvjetu se posebno pazilo kako bi se stvorila ugodna, opuštajuća atmosfera. Kod uređenja interijera odabir je pao na talijanski dizajn, a neki komadi su rađeni i po mjeri.
Tehnološki dio se nije zanemario prilikom izgradnje pa vilu krase obnovljivi izvori energije; dizalice topline i solarni paneli.
Autor fotografija: KORIDOR 27