Arhitektura i dizajn
Kreativna rješenja za uređenje interijera
Maštate li o tome da svoj životni prostor uredite baš po svojoj mjeri, u idejama za uređenje interijera mogao bi vam pomoći Mario Goleš , zahvaljujući kojem je jedna obitelj dobila svoj stan iz snova.
Od početka do kraja sve je teklo kako su zamislili
Renoviranje stana dugotrajan je i mukotrpan posao koji uključuje puno rada, prašine i skupe zahvate za koje se nikada ne zna kada će se i kako točno završiti. Tek tu i tamo neki sretnik možda ispriča priču o tome kako je sve išlo kao po loju.
U te sretnike spada četveročlana obitelj iz zagrebačkog Središća koja zahvaljujući sposobnostima dizajnera interijera Marija Goleša i vještim rukama stolara, na useljenje u svoj novi potpuno adaptirani stan nije morala čekati predugo.
Cijela priča trajala je skoro godinu dana, a Mario priznaje da su na ovom projektu imali dosta sreće jer je oko sebe imao odličan tim ljudi koji je svoj posao radio kako spada pa nisu imali probleme s rokovima.
Sve je rađeno po mjeri
Uređenje životnog prostora projekt je koji zahtjeva puno ulaganja, a namještaj mora odgovoriti na brojne zahtjeve. Želimo li da nam bude vizualno prihvatljiv, udoban i funkcionalan najčešće ćemo se odlučiti za nešto što će biti potrebno izraditi po mjeri. Ovaj stan poseban je upravo po tome što je apsolutno sve u njemu rađeno baš tako.
U stanu je rađena rekonstrukcija prostora gdje se prostor dnevnog boravka trebao spojiti s prostorom kuhinje i blagovaonice kako bi se dobio što otvoreniji prostor prvenstveno zbog svjetla. U tome su bili uspješni.
Savršeno iskorišten prostor
U 84 metara četvornih postoje dva sanitarna čvora, dvije spavaće sobe i dnevni boravak povezan s kuhinjom u kojoj pak nailazimo na vrlo posebne kuhinjske elemente.
Ormarići u kuhinji posebni su po letvicama koje su dane na izradu na zahtjev investitora, klijenta. Inače je ovakva “operacija” dosta komplicirana jer je izrada vrlo skupa te nije lako pronaći stolarske radnje koje su željne uhvatiti se u koštac s time. No, oni su imali sreće i uspjeli su realizirati svoje zamisli u djelo.
Kupaonica kao najveći izazov
Sreće je bilo i pri adaptaciji kupaonice u kojoj je u relativno skučenom prostoru bilo potrebno pronaći više mjesta za sve elemente koje je naručitelj u njoj želio imati. Izvođači su posebnu pozornost morali posvetiti prostoru u koji će smjestiti bijelu tehniku.
Kupaonica je bila poseban izazov iz razloga jer na relativno malu kvadraturu u koju je trebalo stati sve što inače ide u jednu kupaonicu, svi sanitarni elementi, malo veća tuš kabina, bilo je potrebno još staviti i perilicu rublja.
Cilj je bio da sve bude funkcionalno, te da veš mašina ne remeti prostor same kupaonice dok se obavljaju sve aktivnosti koje su uobičajene u takvom prostoru. Na uštrb toga izrađena je jedna niša u zidu pored tuš kabine u koju su smjestili i perilicu i sušilicu jednu iznad druge.
Ostavimo li da perilica i sušilica nesmetano obavljaju dužnosti koje njihovi vlasnici očekuju od njih, garderobni ormar sa suprotne strane, ispričat će nam neku svoju posebnu priču.
Funkcionalno i dekorativno u isto vrijeme
Karakteristična ladica razbila je monotoniju te osim dekorativne uloge ima i funkcionalnu. Ovdje se nalazi i manja komoda koja služi za priručne stvari u ulaznom prostoru, ali zbog svog zanimljivog izgleda također ima i dekorativnu funkciju.
Pogledamo li fotografije koje su snimljene prije adaptacije stana, teško bismo povjerovali da je to isti prostor. Ovaj prozračni, minimalistički uređen stan prije samo godinu dana nije davao nikakve znakove da bi se mogao pretvoriti u ovo što je danas, no očito da uz malo truda, volje i mašte ništa nije nemoguće.
Urbanizam
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja
Gradovi su mnogo više od zgrada, ulica i trgova. Oni su živi sustavi u kojima se svakodnevno susreću različiti ljudi, interesi i identiteti. U njima radimo, družimo se, stvaramo pripadnost i oblikujemo društvene odnose. No grad nije samo kulisa našeg života – on aktivno sudjeluje u njegovu oblikovanju.
Upravo tim odnosom između prostora i društva bavi se urbana sociologija – disciplina koja grad promatra kao složen društveni fenomen.
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
Što proučava urbana sociologija?
Urbana sociologija grad analizira kao kompleksan sustav koji istodobno ima fizičke i socijalne karakteristike. Fizički, grad čine kvartovi, susjedstva, centar i periferija. Socijalno, riječ je o izrazito heterogenoj zajednici u kojoj koegzistiraju različiti identiteti – kulturni, ekonomski, obrazovni i generacijski.
Grad je, možda više nego bilo koje drugo mjesto, prostor susreta različitosti. Upravo ta raznolikost čini ga zanimljivim predmetom istraživanja.
„Grad proučavamo kao fenomen koji ima i socijalne i fizičke karakteristike, a koje su u međusobnoj interakciji“, ističe se u objašnjenju pristupa. Bez razumijevanja te dvosmjernosti – prostora koji oblikuje društvo i društva koje oblikuje prostor – nije moguće razumjeti kako grad funkcionira.
Grad kao izvor novih vrijednosti
Gradovi nisu samo mjesta koncentracije stanovništva, nego i žarišta inovacija. U njima nastaju nove ideje, kulturne vrijednosti i društveni obrasci koji se često prenose izvan urbanih granica.
Urbanost podrazumijeva dinamiku. Grad afirmira određene vrijednosti, ali istovremeno i sam generira nove društvene obrasce. Zbog svoje gustoće i raznolikosti, on postaje prostor u kojem se promjene najbrže uočavaju – i najbrže šire.
U tom smislu, urbana sociologija ne promatra grad samo kao fizički entitet, već kao proces.
Kvartovi i identitet grada
Osjećaj pripadnosti u velikim gradovima ne razvija se jednako kao u manjim sredinama. Veze među stanovnicima slabije su, socijalna kontrola je manja, a individualna sloboda veća. Upravo to mnogima predstavlja privlačnost urbanog života.
No identitet grada ne nastaje apstraktno. On se gradi kroz kvartove i susjedstva.
„Formiraju se kvartovski i susjedski identiteti koji zajedno čine mozaik urbanog identiteta grada.“
Kvart kao fizički oblikovan prostor utječe na način života, ali i obrnuto – stanovnici svojim navikama i vrijednostima oblikuju njegov karakter.
Prostor i ponašanje – dvosmjeran odnos
Početkom 20. stoljeća, unutar tzv. Čikaške škole, razvija se ideja prostornog determinizma – uvjerenje da pravilno planiran prostor može izravno mijenjati ljudsko ponašanje.
Danas se takav jednostrani pogled smatra pojednostavljenim. Iako je jasno da prostor može poticati ili obeshrabrivati određena ponašanja, jednako je važno razumjeti da ljudi aktivno oblikuju prostor prema svojim potrebama, ciljevima i vrijednostima.
Urbana sociologija danas taj odnos promatra kao dvosmjernu interakciju: društvo djeluje na prostor, a prostor povratno djeluje na društvo.
Javna mjesta kao prostor demokracije
Gradovi su socijalno heterogeni – u njima žive bogati i siromašni, obrazovani i neobrazovani, različite generacije i kulture. No gdje se svi oni susreću?
Ulica, trg i javni prostor.
Javni prostor jedino je mjesto gdje različitost grada postaje vidljiva. Ondje se ostvaruju interakcije, izražavaju identiteti i artikuliraju društveni zahtjevi. Upravo zato borba za javni prostor često znači i borbu za veću demokratizaciju urbanog života.
Bez kvalitetnih javnih prostora grad gubi svoju društvenu funkciju.
Zašto je urbana sociologija danas važnija nego ikad?
Danas se gotovo svi ključni društveni procesi odvijaju u gradovima. U njima se koncentriraju moć, interesi i društvene napetosti, ali i rješenja.
Zbog toga urbana sociologija ima sve važniju ulogu – ne samo u razumijevanju grada, nego i u njegovu planiranju. Ona pomaže sagledati kako urbanističke odluke utječu na kvalitetu života, kako se oblikuju identiteti i kako prostor može poticati inkluzivnost ili produbljivati podjele.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Grad nije samo prostor u kojem živimo. On je prostor u kojem se društvo najjasnije vidi, prepoznaje i mijenja. A upravo taj proces – susret prostora i ljudi – temelj je razumijevanja svakog suvremenog grada.
Arhitektura i dizajn
Marcel Breuer: Ikona modernog dizajna i revolucija u svijetu stolica
Kako su Wassily i Cesca stolice zauvijek promijenile lice modernog dizajna.
Marcel Breuer (1902–1981) bio je ugledni mađarski arhitekt i dizajner, jedan od najutjecajnijih vizionara modernog dizajna 20. stoljeća i ključna figura Bauhaus pokreta. Njegov rad obilježio je radikalan odmak od tradicionalnog poimanja namještaja, uvodeći industrijske materijale, čiste linije i funkcionalnost kao temelj suvremene estetike.
10 najpoznatijih komada namještaja u povijesti dizajna
Najpoznatiji je po svojim revolucionarnim stolicama i namještaju koji su redefinirali odnos između forme, funkcije i tehnologije — osobito kroz legendarne Wassily i Cesca stolice. Ovi bezvremenski dizajni nisu samo promijenili način na koji se namještaj proizvodi i koristi, već su postali simbol modernizma, utjecavši na generacije dizajnera i arhitekata diljem svijeta. Njegova djela i danas ostaju nezaobilazan dio suvremenih interijera, muzeja i dizajnerske povijesti.
7 dizajnerskih sofa i fotelja koje obožavaju arhitekti i stilisti interijera
Bauhaus, ideja i početak revolucije
Breuer je svoje profesionalno putovanje započeo u legendarnom Bauhausu u Njemačkoj — školi koja je spojila umjetnost i industrijski dizajn. Filozofija Bauhausa, koja zagovara praktičnost, funkcionalnost i minimalizam, duboko je oblikovala njegov pristup dizajnu. U Bauhausu je počeo eksperimentirati s neobičnim materijalima za namještaj — osobito tubularnim čelikom — inspiriran konstrukcijom bicikla. Čelik je u to vrijeme bio radikalna inovacija u dizajnu namještaja: lagan, izdržljiv i vizualno „prozračan“, što je omogućilo elegantne i minimalističke forme.
Wassily ili B3 — prva ikona
Godine 1925. Breuer je dizajnirao svoje prvo veliko djelo — stolicu poznatu kao Model B3, danas slavnu Wassily stolicu. Inspirirana Bauhaus estetikom i industrijskim materijalima, stolica se smatra jednim od simbola modernog dizajna. Iako u početku nije nosila to ime, kasnije je nazvana po slikaru Vasiliju Kandinskom, koji je bio jedan od prvih vlasnika i veliki zagovornik ovog revolucionarnog dizajna. Ova stolica predstavlja revoluciju jer koristi savijene čelične cijevi koje nose sjedalo i naslon bez tradicionalnih zglobova ili ukrasa — rezultat minimalističkog i funkcionalnog pristupa. Breuer je stolicu zamišljao kao „dematerijaliziran“ objekt: laganu, prozračnu, ali stabilnu i udobnu.
Cesca – spoj topline i moderne
Nakon Wassilyja, Breuer je nastavio istraživati nove koncepte — a Cesca stolica iz 1928. postala je još jedan klasik dizajna. Nazvana prema njegovoj kćeri Francesci, ova stolica kombinira drvo i čelik te koristi tzv. konzolnu konstrukciju bez stražnjih nogu, što joj daje dodatnu fleksibilnost i udobnost. Cesca stolica danas je priznata kao jedan od najvažnijih komada modernog namještaja i ostaje popularna u suvremenim interijerima diljem svijeta.
Suradnja s Knollom i naslijeđe
Iako Breuer nikada nije izravno radio za Knoll, imao je veliki utjecaj na povijest te kompanije. Bio je mentor Florence Knoll tijekom njezina rada u uredu Waltera Gropiusa 1930-ih, a njegovi koncepti i pristupi inspirirali su mnoge druge dizajnere u Knollovoj postavi. Naknadno je svoju kolekciju namještaja prodao talijanskoj tvrtki Gavina SpA, a ta kolekcija bila je jedan od razloga zašto je Knoll 1968. preuzeo Gavinu — uključujući i Breuerove klasike poput Wassily, Cesca i Laccio stolova.
Bezvremenska snaga jednostavnosti
Breuerove stolice nisu tek funkcionalni komadi namještaja, već snažni simboli modernističke estetike i novog načina razmišljanja o dizajnu. One pokazuju kako se umjetnost i funkcija mogu spojiti bez kompromisa, kroz jasnoću forme, čiste linije i odbacivanje suvišnih ukrasa. Breuer je vjerovao da dizajn mora biti iskren prema materijalu i svrsi, a upravo je ta filozofija rezultirala namještajem koji djeluje lagano, suvremeno i bezvremenski.
Njegova inovativna upotreba čeličnih cijevi otvorila je vrata masovnoj proizvodnji namještaja, bez gubitka kvalitete ili estetske vrijednosti. Time je dizajn postao dostupniji, ali nimalo banalniji — naprotiv, dobio je novu razinu elegancije i funkcionalnosti. Breuerovi komadi brzo su pronašli svoje mjesto ne samo u privatnim interijerima, već i u muzejima, uredima i javnim prostorima diljem svijeta, postavši trajni simbol moderne elegancije i dizajnerske izvrsnosti.
Moderna klasika – kako prepoznati i primijeniti bezvremenski stil u svom domu
