Arhitektura i dizajn
Kreativna rješenja za uređenje interijera
Maštate li o tome da svoj životni prostor uredite baš po svojoj mjeri, u idejama za uređenje interijera mogao bi vam pomoći Mario Goleš , zahvaljujući kojem je jedna obitelj dobila svoj stan iz snova.
Od početka do kraja sve je teklo kako su zamislili
Renoviranje stana dugotrajan je i mukotrpan posao koji uključuje puno rada, prašine i skupe zahvate za koje se nikada ne zna kada će se i kako točno završiti. Tek tu i tamo neki sretnik možda ispriča priču o tome kako je sve išlo kao po loju.
U te sretnike spada četveročlana obitelj iz zagrebačkog Središća koja zahvaljujući sposobnostima dizajnera interijera Marija Goleša i vještim rukama stolara, na useljenje u svoj novi potpuno adaptirani stan nije morala čekati predugo.
Cijela priča trajala je skoro godinu dana, a Mario priznaje da su na ovom projektu imali dosta sreće jer je oko sebe imao odličan tim ljudi koji je svoj posao radio kako spada pa nisu imali probleme s rokovima.
Sve je rađeno po mjeri
Uređenje životnog prostora projekt je koji zahtjeva puno ulaganja, a namještaj mora odgovoriti na brojne zahtjeve. Želimo li da nam bude vizualno prihvatljiv, udoban i funkcionalan najčešće ćemo se odlučiti za nešto što će biti potrebno izraditi po mjeri. Ovaj stan poseban je upravo po tome što je apsolutno sve u njemu rađeno baš tako.
U stanu je rađena rekonstrukcija prostora gdje se prostor dnevnog boravka trebao spojiti s prostorom kuhinje i blagovaonice kako bi se dobio što otvoreniji prostor prvenstveno zbog svjetla. U tome su bili uspješni.
Savršeno iskorišten prostor
U 84 metara četvornih postoje dva sanitarna čvora, dvije spavaće sobe i dnevni boravak povezan s kuhinjom u kojoj pak nailazimo na vrlo posebne kuhinjske elemente.
Ormarići u kuhinji posebni su po letvicama koje su dane na izradu na zahtjev investitora, klijenta. Inače je ovakva “operacija” dosta komplicirana jer je izrada vrlo skupa te nije lako pronaći stolarske radnje koje su željne uhvatiti se u koštac s time. No, oni su imali sreće i uspjeli su realizirati svoje zamisli u djelo.
Kupaonica kao najveći izazov
Sreće je bilo i pri adaptaciji kupaonice u kojoj je u relativno skučenom prostoru bilo potrebno pronaći više mjesta za sve elemente koje je naručitelj u njoj želio imati. Izvođači su posebnu pozornost morali posvetiti prostoru u koji će smjestiti bijelu tehniku.
Kupaonica je bila poseban izazov iz razloga jer na relativno malu kvadraturu u koju je trebalo stati sve što inače ide u jednu kupaonicu, svi sanitarni elementi, malo veća tuš kabina, bilo je potrebno još staviti i perilicu rublja.
Cilj je bio da sve bude funkcionalno, te da veš mašina ne remeti prostor same kupaonice dok se obavljaju sve aktivnosti koje su uobičajene u takvom prostoru. Na uštrb toga izrađena je jedna niša u zidu pored tuš kabine u koju su smjestili i perilicu i sušilicu jednu iznad druge.
Ostavimo li da perilica i sušilica nesmetano obavljaju dužnosti koje njihovi vlasnici očekuju od njih, garderobni ormar sa suprotne strane, ispričat će nam neku svoju posebnu priču.
Funkcionalno i dekorativno u isto vrijeme
Karakteristična ladica razbila je monotoniju te osim dekorativne uloge ima i funkcionalnu. Ovdje se nalazi i manja komoda koja služi za priručne stvari u ulaznom prostoru, ali zbog svog zanimljivog izgleda također ima i dekorativnu funkciju.
Pogledamo li fotografije koje su snimljene prije adaptacije stana, teško bismo povjerovali da je to isti prostor. Ovaj prozračni, minimalistički uređen stan prije samo godinu dana nije davao nikakve znakove da bi se mogao pretvoriti u ovo što je danas, no očito da uz malo truda, volje i mašte ništa nije nemoguće.
Arhitektura i dizajn
Revitalizacija starih zgrada kao temelj održivog i priuštivog stanovanja
U Zagrebu je održana konferencija posvećena revitalizaciji i energetskoj obnovi starih zgrada u središtu grada, s posebnim naglaskom na izazove obnove povijesne gradnje.
Stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva predstavili su moguće modele financiranja, regulatorne okvire i primjere dobre prakse iz europskih gradova poput Londona i Beča, ističući koliko je važno uskladiti očuvanje kulturne baštine s današnjim energetskim zahtjevima.
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
S obzirom na to da starije zgrade čine velik dio zagrebačkog gradskog tkiva, rasprava se usmjerila na pitanje kako provesti obnovu koja će istodobno poboljšati kvalitetu stanovanja, smanjiti potrošnju energije i očuvati identitet povijesnih pročelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Revitalizacija starih zgrada kao odgovor na energetsko siromaštvo
Nikolina Brnjac istaknula je da se čak 85 posto zgrada u Europskoj uniji nalazi u fondu izgrađenom prije 2000. godine, dok je njih 75 posto energetski neučinkovito. Upravo zato, naglasila je, revitalizacija starih zgrada mora biti ključan alat u borbi protiv energetskog siromaštva.
Porast cijena energenata, dodatno pogoršan geopolitičkim okolnostima, doveo je do situacije u kojoj oko 10 posto građana EU ne može priuštiti osnovne potrebe poput grijanja, hlađenja ili kuhanja. U tom kontekstu, energetska obnova zgrada izravno utječe i na priuštivost stanovanja.
Kroz nacionalni plan stambene politike u Hrvatskoj već su osigurana sredstva za energetsku obnovu oko 65 tisuća stambenih jedinica do 2030. godine, s ukupnim ulaganjima od približno 500 milijuna eura. Cilj je smanjiti troškove energije, ali i dugoročno povećati vrijednost postojećeg fonda zgrada.
Sudionici konferencije složili su se da energetska obnova ne smije narušiti vizualni identitet povijesnih zgrada. Obnova mora donijeti mjerljive energetske uštede i poboljšati svakodnevno iskustvo stanovanja.
Revitalizacija starih zgrada kao urbana strategija
Arhitektica Doris Wirth naglasila je kako je ključno pronaći ravnotežu između modernizacije i očuvanja onoga što su prethodne generacije ostavile. Iskustva iz Austrije, posebice Beča i Graza, pokazuju da su ti gradovi po strukturi i kulturnom nasljeđu vrlo slični Zagrebu.
Poseban naglasak stavljen je na tzv. „svjetionik-projekte“ – obnovu zaštićenih zgrada koje mogu poslužiti kao uzor kako se revitalizacija starih zgrada može provesti kvalitetno i dugoročno održivo. Kulturna baština, ne odnosi se samo na monumentalne zgrade i muzeje, već i na brojne stambene kuće u Donjem i Gornjem gradu koje čine identitet Zagreba.
Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje financiranje. Anđelka Toto Ormuž upozorila je na velik raskorak između ambicija energetske obnove i raspoloživih financijskih sredstava. Procjene pokazuju da će u Europi godišnje nedostajati oko 150 milijardi eura za obnovu zgrada, a sličan omjer izazova postoji i u Hrvatskoj.
Što možemo naučiti iz Londona i Beča
Iskustva drugih europskih gradova ukazuju na to da revitalizacija može biti kontinuiran proces, osobito kada postoji snažan regulatorni okvir. Arhitekt Ivan Jovanović (Atelier Ten) objasnio je kako u Londonu obnova zgrada u velikoj mjeri dolazi iz privatnog sektora, zbog čega proces nikada zapravo ne staje. Posljednjih godina, dodatni poticaj dolazi i kroz regulative povezane s klimatskim ciljevima.
S druge strane, arhitekt Marko Dabrović (3LHD) upozorio je na dugogodišnji problem nedostatka urbanističkog planiranja u Hrvatskoj. Nakon završetka planskog razvoja krajem 1970-ih, grad se širio kroz individualnu izgradnju, dok su kasniji migracijski pritisci dodatno opteretili sustav.
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Ipak, Zagreb ima i svoje prednosti – napuštene industrijske zone poput Gredelja, Badela, Velesajma ili Klaonice predstavljaju velik potencijal. Treba imati na umu da se radi o projektima čiji razvoj traje desetljećima. Ključno je, istaknuto je, započeti proces danas kako bi se dugoročni rezultati uopće mogli ostvariti.
Revitalizacija kao ulaganje u kvalitetu života
Na kraju konferencije, Snježana Turalija naglasila je važnost razmjene iskustava između europskih gradova te potrebu da se centar Zagreba ponovno aktivira. Uz energetsku obnovu, istaknuta je i važnost ugradnje dizala, poboljšanja pristupačnosti te korištenja obnovljivih izvora energije na postojećim zgradama.
Zaključno je poručeno da revitalizacija starih zgrada nije isključivo tehničko ili financijsko pitanje. Riječ je o dugoročnoj urbanoj strategiji koja izravno utječe na kvalitetu života građana, otpornost gradova na klimatske promjene i očuvanje njihove povijesne prepoznatljivosti.
Stilovi u arhitekturi
Novi život starih štala: barndominium kao održivo rješenje stanovanja
Barndominium je arhitektonski i životni koncept koji posljednjih godina privlači sve veću pažnju, osobito u ruralnim i polururalnim područjima. Naziv dolazi od engleskih riječi barn (štala) i condominium (stambeni prostor), a u najširem smislu označava prenamjenu nekadašnjih gospodarskih objekata, najčešće štala, u moderne i funkcionalne domove. Iako je pojam nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, sama ideja nije nova – ona se temelji na ponovnom korištenju postojećih građevina i njihovoj prilagodbi suvremenim potrebama stanovanja.
Snaga otvorenog volumena
Izvorne štale karakteriziraju jednostavna konstrukcija, veliki rasponi i otvoreni volumeni. Upravo te prostorne kvalitete čine ih iznimno pogodnima za suvremene arhitektonske intervencije. Umjesto klasične podjele prostora, adaptirani objekti često zadržavaju osjećaj jedinstvenog volumena, s vidljivim nosivim elementima, visokim stropovima i pažljivo kontroliranim prodorima dnevnog svjetla. Intervencije su u pravilu suzdržane, s naglaskom na čitanje izvorne strukture, dok se novi elementi uvode jasno i nenametljivo.
Kad baština postane suvremena
U europskom kontekstu, prenamjena štala i gospodarskih objekata već je dugo prisutna praksa, iako se ne povezuje nužno s pojmom barndominium. U brojnim projektima diljem kontinenta vidljiva je težnja očuvanju izvorne materijalnosti – kamena, drva, opeke – uz diskretno uvođenje suvremenih tehnologija i standarda stanovanja. Takvi projekti često balansiraju između očuvanja karaktera zgrade i stvaranja funkcionalnog, suvremenog interijera, bez potrebe za radikalnim formalnim zahvatima.
Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila
Obnova koja čuva identitet
Hrvatski ruralni prostor nudi velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal za slične arhitektonske transformacije. Napuštene ili zapuštene štale, rasute po krajolicima različitih regija, predstavljaju vrijedan prostorni resurs. Njihova obnova ne znači samo stvaranje novih stambenih prostora, već i očuvanje lokalnog identiteta te kontinuiteta gradnje. Uspješne adaptacije često proizlaze iz pažljivog čitanja konteksta – odnosa prema krajoliku, postojećem naselju i tradiciji gradnje – pri čemu arhitektura ne dominira, već se prirodno uklapa u okruženje.
Obnova stare kuće ili kleti – donosimo tri savršena primjera takve obnove
Ključni izazovi takvih projekata leže u tehničkoj i regulativnoj sferi, ali i u arhitektonskoj odgovornosti prema postojećem objektu. Pitanja energetske učinkovitosti, statike i suvremenih instalacija zahtijevaju precizna rješenja, dok estetski izazov ostaje pronaći mjeru između očuvanja i transformacije. Najuspješniji projekti upravo su oni koji ne pokušavaju prikriti prošlost objekta, već je jasno i promišljeno integriraju u novi način korištenja.
Topli minimalizam u obiteljskoj kući – sve je projektirano unaprijed i ništa nije slučajno
Barndominium, shvaćen kao arhitektonska strategija prenamjene štala u stambene prostore, otvara prostor za dijalog između starog i novog. U hrvatskom kontekstu, takav pristup mogao bi postati relevantan odgovor na pitanje održive gradnje, revitalizacije ruralnih područja i suvremenog odnosa prema graditeljskoj baštini. Umjesto novih intervencija na praznom terenu, fokus se sve više pomiče prema reinterpretaciji postojećeg – a upravo u tome leži arhitektonska vrijednost ovakvih projekata.
