Arhitektura
Glavni projektant Pelješkog mosta:’ Hvala Hrvatskoj na privilegiji što ste mi dali’
Glavni projektant Pelješkog mosta je slovenski inženjer građevine Marjan Pipenbaher
Glavni projektant Pelješkog mosta je slovenski inženjer građevine Marjan Pipenbaher. Inspiraciju za to kako će izgledati most koji je već dulje vrijeme glavna zvijezda hrvatskih medija, dobio je na samoj lokaciji u zori. U izgradnji mosta koji spaja sjever i jug Hrvatske utrošeno je 70.000 kubika betona i 65.000 tona čelika.
‘Puno sam razmišljao o konceptu ovog mosta jer on nije prepotentan u tom prostoru, on je linearan’, objasnio je slovenski inženjer i dodao kako je gradnja mosta bila vrlo zahtjevna, ne samo u arhitekturnom, nego i u konstrukcijskom smislu. Svrstava ga među pet najvećih mostova izgrađenih u 21.stoljeću.
U nedavnom razgovoru za Dom na kvadrat pojasnio je kako je dobra priprema bila jako važna, a brzini gradnje sigurno je pridonijelo i to da nije bilo promjena glavnog projekta u konstrukciji, dimenzijama, rasponima. Ne treba zaboraviti ni agilne izvođače za koje je imao samo riječi hvale.
‘Kinezi su došli jako dobro pripremljeni. Samo ako pogledate ove plovne kranove, sve to je nosivost 1000 tona, mi smo to računali da će to biti možda izvođač iz Europe koji će doći s plovnim kranovima od 500 tona. Razmišljali smo da ćemo možda pilote morati raditi u dva segmenta, no Kinezi su predložili da rade u jednom komadu“, istaknuo je projektant i tu nije stao s pohvalama upućenima kineskim radnicima.
Kinezi su imali bržu metodu
Naime, projekt je predviđao montažu konstrukcije od dva po dva pilona zajedno, ali Kinezi su imali bržu metodu. ‘Oni su imali šet parova, znači dvanaest para o derrick kranu, znači, oni su radili zajedno i tu se stvar jako ubrzala’, naglasio je Pipenbaher.
Prisjetio se i najupečatljiviji izazova kojeg pamti tijekom izgradnje Pelješkog mosta; 130-metarski pilon koji se spušta na svoje mjesto te se uz razgovor o Pelješkom mostu prisjetio riječi našeg poznatog pisca i pjesnika.
‘Mostovi su uvijek tamo gdje su potrebni’
‘Meni mostovi imaju funkciju. Andrić je jako lijepo napisao, uvijek su tamo gdje su najviše potrebni, od njih nema ničeg zla, svetiji su nego hramovi i stvarno je tako. Meni je bilo jako veliko zadovoljstvo i rekao bih hvala Hrvatskoj da mi je bila dana ta privilegija postaviti jedan, nadam se, prelijepi most u taj prelijepi prostor’, istaknuo je Marjan Pipenbaher.
Arhitektura
Svjetlo u službi arhitekture
Odabir rasvjete za interijere, ali i eksterijere, mnogo je kompleksnije od samog odabira rasvjetnog tijela. Različita temperatura boje svjetla dat će različitu atmosferu u prostoru, a ovisno o postavljanju, svjetlost može prostoriju učiniti većom ili manjom. Naša sugovornica naučila je gledati svjetlo u Londonu, gdje je dobila titulu dizajnerice rasvjete.
Light dizajner trebao bi biti uključen od samog početka
Ana Perković je dizajnerica rasvjete ili light dizajnerica. Ne, ona ne dizajnira rasvjetna tijela već oblikuje svjetlo u prostoru. Njen je zadatak iznijeti ideju arhitekta u najboljem mogućem svjetlu.
“Naša struka, struka light dizajna je isključivo vezana uz arhitekturu i ona prati taj cijeli proces dizajna arhitekture i idealno je da light dizajner kao jedan od sudionika tog procesa bude uključen u njega već u idejnoj, tj. najranijoj fazi dizajna”, govori Ana.
Dizajner svjetla sposoban je vizualizirati nepostojeći prostor i oblikovati u njemu svjetlo, a pri tom zadovoljiti potrebe čovjeka i osvijetliti arhitekturu.
Cilj je istaknuti arhitekturu na najbolji mogući način
“Arhitekt ima svoju viziju što želi istaknuti u prostoru. Mi smo u službi arhitekta, mi moramo svjetlom istaknuti arhitekturu, odnosno tu arhitekturu iznijeti na najbolji mogući način van, a da pri tom ne ugrožavamo funkciju prostora i da ne učinimo ništa nauštrb toga da se unutra korisnik osjeća loše”, objašnjava.
Najvažniji je koncept
O rasvjeti uglavnom razmišljamo u tri smjera – ambijentalna, radna i usmjerena, no Ana nas uči da je najvažniji koncept te kroz njega odrediti difuznu i usmjerenu rasvjetu.
Riječ je o nekakvoj općoj rasvjeti koja je jednolična i koja zapravo daje u prostoru dovoljnu rasvijetljenost da u njemu možete obavljati zadatke, to je difuzna rasvjeta.
Zatim slijedi usmjerena rasvjeta, odnosno rasvjeta koja je usmjerena točno za određeni zadatak, recimo referira se na svjetlo koje je vezano za radne prostore.
Svjetlina izvora svjetlosti mjeri se u lumenima, dok se temperatura boje definira u kelvinima. Što je viša temperatura boje, boja je hladnija.
Hladnije ili toplije temperature?
“Ono što je u domovima uvriježeno jest to da se koristi ta jedna topla rasvjeta. Ako pričamo samo o rasvjeti naših domova, onda je to neka temperatura od 2700 do 3000 kelvina”, govori Ana.
Hladnije temperature potiču radnu okolinu i koncentraciju, pa su prigodne za radne prostorije ili površine.
Što želimo postići?
Kod odabira rasvjetnih tijela, važno je dobiti detaljne karakteristike proizvoda i kakvo svjetlo će ono dati vašem prostoru.
Horizontalna rasvjeta fokusirana je na plohu ili radnu ploču, dok vertikalna rasvjeta daje drugu percepciju prostora.
“Kada mi radimo koncept rasvjete, onda gledamo kako će se svjetlo distribuirati u prostoru, što će biti istaknuto, gdje ga treba biti, gdje ga ne treba biti i onda tek na osnovu toga idemo specificirat rasvjetna tijela. Tu onda dolazi i ta estetska komponenta kod dekorativnih rasvjetnih tijela, primjerice, viseće svjetiljke iznad jedaćeg stola ili u dnevnom boravku”, zaključuje.
Za najbolje oblikovanje rasvjete, dizajner bi trebao biti uključen od samog početka projekta. No, ako imate gotov prostor bez dovoljno rasvjete, dizajner će vam rado pomoći unijeti svjetlost u interijer.
Arhitektura
Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?
Zadnje tri godine projektiraju se zgrade po kriteriju gotovo nulte energije, a očekuje se da će se do kraja 2027. projektirati zgrade nulte energije. Na tu je temu u Zagrebu održan stručni skup s ciljem edukacije te promicanja znanosti i inovacija.
Brojne novosti u vezi energetske učinkovitosti
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja arhitektonskog fakulteta, održali su cjelodnevni stručni skup pod nazivom Zero Emission Buildings.
Zoran Veršić, profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, i prodekan za poslovanje, kazao je da je cilj svih skupova koji su do sad organizirali taj da se ukaže na novosti i novine koje se tiču energetske učinkovitosti u zgradarstvu, održivosti, primjene novih materijala, suradnje znanosti, gospodarstva, inicijative i upoznavanje s time stručne, a i šire javnosti.
Stručni skup nastavak je rada na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu.
Nacionalni plan za oporavak i otpornost
Na skupu je sudjelovalo mnoštvo predavača među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. Jedna od tema bila je i strategija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
“Mi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financiramo kompletan iznos izrade strategije. Za sada je 19 gradova i općina na potresnim područjima dobilo taj novac. Oni moraju donijeti svoje strategije do kraja ove godine. Međutim, to je samo pilot projekt. I dalje ćemo mi financirati izradu tih strategija i naravno, one će se kontinuirano donositi za sve ostale, ovo je samo rok za one koje su dobili sto posto financiranja”, kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za programe EU.
Rokovi se moraju poštivati
U slučaju da gradovi i općine ne donesu strategije u propisanom roku, za to se neće imati razumijevanja.
U tom slučaju morat će vratiti novac, odnosno neće im biti isplaćen novac za to. Kada je programiran Nacionalni plan oporavka i otpornosti, određen je niz indikatora koji se moraju ispoštovati i koji su Republici Hrvatskoj uvjet za isplatu novca. Kada ti indikatori budu ispunjeni, tada se dobiva ostatak novca.
Zeleni projekti
Fokus predavanja Uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe europske unije bio je na pravilu „Ne čini značajnu štetu“.
“Pravilo koje nam služi da dokažemo da je određena investicija zelena jest da ne ugrožava okolišne ciljeve, a da značajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poticanju kružnog gospodarenja, bio raznolikosti i tako dalje”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe Europske unije.
U praksi to znači da dobivanjem potpore iz EU iz određenih fondova, glavni projektant ispunjava određene obrasce kojima dokazuje da je njegov projekt zelen. Pri čemu mora dokazati energetske uštede, a izvođači se držati pravila za odvoz otpada te gradnju bez otrovnih tvari.
Zadatak je na sudionicima u gradnji, a za investitore je to jedna informacija kada odabiru investiciju u što će investirati svoj novac da ga zapravo investiraju u zelene projekte.
Pravila kojih se trebaju pridržavati
Važno je reći da je mnogo pravila koja se odnose na način izvođenja radova i skladištenje otpada u hrvatskim propisima postoje već neko vrijeme.
“Ono što je najbitnije je da mi na razini svake naše komponente kad obnavljamo zgrade moramo postići trideset posto uštede primarne energije, a za svaku zgradu smo stavili pedeset posto toplinske, a da to nije nerealno vidi se iz našeg poziva za više stambene zgrade gdje su ti ciljevi premašeni gotovo dvostruko. Tamo gdje smo tražili trideset posto dobili smo šezdeset posto ušteda, gdje smo tražili pedeset, prosjek je sedamdeset. Ti ciljevi se mogu dostići pametnim projektiranjem”, kazala je Irena Križ Šelendić.
Kod pametnog projektiranja, ne smijemo propustiti priču o zgradama bez emisija CO2. Mnogi su izrazili svoje sumnje da je Hrvatska spremna usvojiti sve što je potrebno kako bi postigla te standarde.
Očekuju se novi ciljevi kojima treba težiti
“nZeb standard 2012. bio je zadan kao nešto što će doći, odnosno kao obavezna primjena od 2019. odnosno 2020. godine. Sad smo u 2023. godini, gradimo, projektiramo zgrade po kriteriju zgrada gotovo nulte energije. Ovo je najava ciljeva koji će se morati u dogledno vrijeme ostvarivati kad dosegnemo to, a onda će vrlo vjerojatno postojati opet neki novi ciljevi kojima će se težiti”, objašnjava Zoran Veršić.
Sudionici konferencije potvrđuju spremnost svih dionika u procesu gradnje na nove proizvode i materijale koji će utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, a u tom kontekstu ZEB uistinu ne bi trebao predstavljati problem.