Arhitektura
Firenca – neodoljiva privlačnost renesansne umjetnosti
U Firenci ne možete ne osjetiti uzvišenost hodajući kamenim ulicama kojima su prije nekoliko stoljeća kročili veliki Dante, Leonardo, Michelangelo, Boccaccio, Donatello, Galilei…
Čak i oni koje ne zanima povijest, s poviješću se moraju susresti posjete li Firencu. Svaki djelić toga grada bremenit je poviješću i priča svoju priču o velikim umjetnicima i utjecajnim plemićima, političkim intrigama i nesmiljenim borbama za moć i prestiž. Ovdje ćete čuti priču o uglednoj obitelji Medici, o tome kako su vladali u krvi, a istodobno podupirali umjetnike, kako su osnovali prve banke i kamatama uvećali svoj imetak.
U Firenci ćete svakako osjetiti uzvišenost hodajući kamenim ulicama kojima su prije nekoliko stoljeća kročili veliki Dante, Leonardo, Michelangelo, Donatello, Boccaccio, Galileo Galilei. Doživljaj kvari jedino to što je morate dijeliti sa stotinama drugih ljudi koji se poput vas tiskaju drevnim firentinskim uličicama, zastajkujući ispred svakoga važnog spomenika, fotografirajući i snimajući sve oko sebe. Jer, grad na obalama rijeke Arno godišnje privuče više od milijun turista, pa je središtem grada nemoguće proći a da se ne probijate kroza zbijene redove revnih turista.
Prepoznatljivom panoramom grada, koju ćete najbolje doživjeti popnete li se na Piazzale Michelangelo, dominira 153 metara duga katedrala Santa Maria del Fiore, koju Firentinci zovu Duomo, i njezina impresivna kupola. Gradnja katedrale počela je krajem 13. st. te je potrajala 170 godina. Projektirao ju je Arnolfo di Cambio, koji je gradio i druge važne firentinske građevine – crkvu Santa Croce i Palazzo Vecchio.
Rascvjetalo i bogato ukrašeno pročelje od bijelog, zelenog i ružičastog mramora potpuno je dovršena tek u 19. stoljeću. S kupolom, Giottovim tornjem i krstionicom, Duomo je remek-djelo renesansnoga graditeljstva. Kupolu je osmislio genijalni graditelj Brunelleschi, počevši je graditi 1420., a dovršio ju je 16 godina poslije. Kažu da je u kupolu, čiji je unutarnji promjer 41,5 m, ugrađeno 27.000 tona građevinskog materijala, od čega četiri milijuna cigli. Kako bi tako golemu konstrukciju održao bez vanjskih potpornja, Brunelleschi je izumio novu tehniku gradnje. Kupolu čini dvostruka ljuska: lakša, vanjska štiti unutarnju, a učvršćuje ih splet rebara. Unutrašnjost kupole krasi golema freska “Posljednjega suda” Giorgia Vasarija i Federica Zuccarija.
Ulaz u Duomo je besplatan, a za osam eura možete se i popeti na kupolu, dok će vas još šest eura stajati penjanje uza 414 stuba prelijepa Giottova tornja i pogled na Firencu “iz zraka”. Nasuprot Duomu je krstionica sv. Ivana, izgrađena između 11. i 12. st. Njezina troja vrata, a osobito istočna koja je Michelangelo nazvao “Rajskim vratima”, zadivit će vas svojom ljepotom.
Oko katedrale život buja. Turisti, prodavači suvenira, trgovine, restorančići, sladoledarnice, mali električni autobusi koji se lako probijaju kroz središte grada te kao nova turistička atrakcija kočije s upregnutim konjima – na radost gostiju i glasno negodovanje trgovaca kojima posao kvari smrad balege. Piazza della Signoria, nekad glavno političko središte nekadašnje Firentinske Republike, danas je okupljalište turista iz cijelog svijeta.
Na trgu se nalazi gradska vijećnica Palazzo Vecchio iz 13. st., palača građena od smećkastoga kamena u obliku tvrđave. Ispred nje je kip nadvojvode Cosima Medicija, Neptunova fontana te Loggia dei Lanzi, u kojoj su smještene mnoge skulpture, primjerice, “Otmica Sabinjanki”. Oni koji ne uspiju dočekati dugački red za kupnju ulaznice za Galleriju dell’Accademia, gdje se čuva original Michelangelova Davida, ispred palače Vecchio mogu razgledati njegovu vjernu kopiju.
Na trgu je i znamenita Galleria degli Uffizi, jedan od najstarijih i najpoznatijih muzeja na svijetu u kojemu se čuvaju najpoznatija djela talijanskih renesansnih umjetnika – Botticellijevo “Rođenje Venere”, ali i slike Giotta, Leonarda da Vincija, Michelangela, Rafaela, Tiziana, Caravaggia.
Iz Uffizija je Napoleon kao ratni plijen uzeo slavnu Mona Lisu te je držao u svojoj spavaćoj sobi sve dok nije smještena u Louvre. U zgradi muzeja trebali su biti uredi (uffizio) sudaca, no ubrzo su se ondje počela čuvati umjetnička blaga obitelji Medici. Iz Uffizija vodi Corridoio Vasariano, prolaz prema palači Pitti, drugoj rezidenciji Medicija. Ono što je Uffizi za slikarstvo, Nacionalni je muzej Il Bargello za skulpture. Muzej je smješten u zgradi iz 1255., jednoj od najstarijih zgrada u Firenci, a u njemu se čuvaju djela Brunelleschija, Michelangela, Cellinija, Donatella…
Poklonici velikoga pjesnika Dantea ne propuštaju posjetiti njegovu rodnu kuću i obližnju kapelicu u kojoj se divio svojoj Beatrice. Na malenom su trgu ispred Danteove kuće njegovi poklonici prepoznali Danteov lik u šarama kamene ulične ploče. Turiste ondje dočekuje i Danteov obožavatelj koji zna napamet cijelu “Božanstvenu komediju”. Okrenite bilo koju stranicu u knjizi, recite mu nekoliko prvih riječi i taj će ljubitelj Dantea odrecitirati cijelo poglavlje.
Od 11 firentinskih mostova najslikovitiji je i najstariji most Ponte Vecchio ili stari most, jedini koji je ostao pošteđen u nacističkom bombardiranju. Na mostu su u 14. stoljeću izgrađene, a poslije dograđivane, slikovite kućice u kojima su danas zlatarnice i draguljarnice.
Nakit koji se ondje izrađuje vrhunski je umjetnički i obrtnički oblikovan te je na velikoj cijeni. Navodno je baš na tome mostu nastao i pojam bankrota. U renesansno doba trgovcu koji bi zapao u dugove vojnici bi razbili klupu na kojoj je prodavao robu (bancorotto ili razbijena klupa). No, most privlači i zaljubljene, koji svoja imena i ljubavne zavjete zaključavaju lokotima na ogradama i sigurnosnim lancima uz cestu, a ključ bacaju u rijeku Arno. Na južnoj strani rijeke Arno naići ćete na palaču Pitti, izgrađenu u 15. stoljeću.
Tu veličanstvenu palaču podigla je obitelj Pitti, nastojeći se suprotstaviti obitelji Medici. No, oni su je kupili, proširili i pretvorili u svoju rezidenciju. Za svoje su uživanje uredili i prekrasne vrtove Boboli s drvoredima, skulpturama i fontanama. Palača ima 140 prostorija, pa su u njoj smješteni mnogi muzeji i galerije, među kojima i Muzej porculana, Muzej kočija, Muzej srebra i drugi.
Tu su još i crkva Santa Croce, u kojoj su grobnice Michelangela i Galilea, Giottove freske te stara škola za preradu kože, zatim bazilika Santa Maria Novella, poznata po kapelicama te gotičkim i ranorenesansnim freskama, bazilika San Lorenzo s kapelicom obitelji Medici, Donatellovom propovjedaonicom i Michelangelovim stubama… Ni nekoliko dana neće biti dovoljno za razgledavanje svih znamenitosti toga grada umjetnosti, a bilo bi dobro odvojiti i malo vremena za posjet pitomim toskanskim brežuljcima koji će vam otkriti zašto baš u Toskani mnoge poznate osobe kupuju vile za odmor.
Napisala: Mirela Drkulec Miletić
Održan je milanski Salone del Mobile. Kako taj sajam postavlja trendove u arhitekturi i dizajnu interijera, donosimo vam kratak pregled noviteta.
Više od 262.000 posjetitelja iznenadilo je čak i organizatore ovogodišnjeg šezdesetog po redu Salone del Mobile u Milanu.
Više od dvije tisuće brendova, među njima 600 mladih dizajnera predstavilo je svoje proizvode. Salone, koji je nakon tri godine prvi puta održan ponovno uživo, pokazao je da je najvažnija svjetska izložba za nov kvalitetan namještaj.
Održivost najvažnija tema
Održivost je i ove godine bila jedna od najvažnijih tema, pa čak i na razini organizacije i vodstva događaja. Ove su godine na redu bile kuhinje i kupaonice. Kuhinje su tako najčešće dio otvorenog prostora, kako bismo se što više družili i dijelili.
Tehnologija je sve više dio našeg života, pa tako ulazi i u kupaonice. One su, uz to, orijentirane zeleno, pa se sve više traže načini kako uštedjeti na vodi i koristiti materijale koji se mogu reciklirati o koji su održivi.
Ovo su sve informacije koje su stale u kratki pregled milanskog sajma. Detaljnu analizu ostavljamo za iduće tjedne. Otkrit ćemo vam samo jednu važnu informaciju. Čini se da se sve vraća u normalu jer idući Salone del Mobile najavljuje se za travanj 2023. što mu je uobičajeni termin održavanja.
Arhitektura
Studentski dom u Osijeku osnažuje lokalno gospodarstvo
Evo što je od hrvatskih proizvođača ugrađeno u novi studentski paviljon
Na ovako velikim projektima kao što je studentski dom u Osijeku važno je angažirati i lokalne proizvođače jer se time smanjuje otisak CO2, a ujedno i osnažuje lokalno gospodarstvo. Evo što je hrvatsko ugrađeno u novi studentski paviljon.
Današnje moderno uređenje podrazumijeva jednostavne linije i sakrivanje onog što ne trebamo vidjeti. Kad je riječ o vratima, poželjno je da sakriveni budu okovi. Sva vrata u novom osječkom studentskom paviljonu proizvedena su u Hrvatskoj.
Jednostavne moderne linije
‘To su uglavnom bila vrata koja su vrlo jednostavnih linija, moderna, kao i cijeli dizajn cijelog objekta. Radilo se o lakiranom medijapanu sa zvučnom izolacijom sa krilima koja su poravnata sa maskama iznad krila, tako da to jako moderno izgleda, zgleda kao krilo do stropa’, kaže Ana Jelić, Lignor d.o.o.
Jednostavan dizajn vrata nije bilo teško oblikovati, ali zato je zahtjevna bila količina koja se trebala proizvesti.
‘Kompletno za cijeli dom sva vrata su morala biti certificirana, dakle, od svih dobavljača svaki proizvod, svaki materijal koji smo ugrađivali u vrata, od kojih su izrađivana, a bilo je potrebno dostaviti i atestnu dokumentaciju, tako da to baš nije bilo jednostavno, u krajnjoj liniji to je nekakav protokol, s naše strane i to je zahtjev investitora’, dodaje.
Sve ovisi o željama i potrebama
Tvrtka Lignor iz Pleternice specijalizirana je za unutarnja vrata po mjeri. Uglavnom opremaju luksuznije i javne objekte.
‘Kod nas možete dobiti lakirani medijapan, možete dobiti specijalne folije koje su otporne na udarce, na vatru i slično i možete dobiti furnir koji je konkretno naš slavonski furnir od slavonskog hrasta’, kaže.
Sve ovisi o željama i potrebama, pa tako u vrata može biti ugrađena i najmodernija tehnologija pomoću koje se vrata otvaraju, na primjerice, senzor. Osim vrata, hrvatski je proizvođač dijelom opremao i kupaonice ovog studentskog doma.
Održiva gradnja jedan od osnovnih zahtjeva
‘Radili smo sanitarne pregradnje kabine, one su se uglavnom radile od vlagootpornih materijala, a to je u ovom slučaju bio max compact’, kaže Ana.
Održiva gradnja u današnje je vrijeme jedan od osnovnih zahtjeva, a da bi se on ispunio, poželjno je angažirati lokalne proizvođače jer kraći transport do gradilišta znači i manji otisak CO2.
Izrađuju namještaj po mjeri
‘Prije svega mislimo zapravo i vjerujemo u to da svaki ovaj natječaj koji se radi, kojeg projektiramo da bi trebalo što više domaće industrije i domaće proizvodnje pokrenuti na njima i da je to zapravo poanta razvoja i razvitka koje ovakvi projekti donose. Osim podizanja studentskog standarda možemo podići i neku gospodarsku situaciju neposrednoj okolini ukoliko je, normalno, projekt dovoljno velik i ukoliko je dovoljno zahtjevan’, tvrdi Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.
A dobro je znati da Lignor u svojoj ponudi ima proizvode od lakiranog medijapana, furniranog i masivnog drveta, te da izrađuju sav namještaj po mjeri.
You must be logged in to post a comment Login