Arhitektura i dizajn
Dobrobit i održivost definiraju arhitekturu sveučilišne zgrade u Valenciji
Prostori na usluzi životu

Sveučilišne rezidencije u potpunosti su se promijenile tijekom posljednjih nekoliko godina i danas se shvaćaju kao prostori za život i suživot, za razliku od tradicionalnih studijskih prostora koji su prevladavali u prošlom desetljeću.
Kako bi se materijalizirala ova arhitektonska transformacija, sve se češće u novim radovima uključuju zajednički prostori, kao i svijetle prostorije otvorene prema van, sustave poprečne ventilacije i prirodne materijale koji poboljšavaju koncentraciju i dobrobit učenika. To je glavna ideja koju je Mas Millet Arquitectos branio tijekom obnove Colegio Mayor Saomara u Valenciji .

Smješten u srcu grada ( Calle de Pizarro, 7 ) i s višestrukim pristupima i izravnim vezama sa sveučilišnim kampusima, ova rezidencija predstavlja dinamičan i uključiv dizajn orijentiran na zajednički suživot i dobrobit s kolekcijama PORCELANOSA Grupoe.
Moderna, svijetla i funkcionalna rezidencija
S omotnom strukturom koja se vrti oko donje središnje terase na kojoj su raspoređene sve prostorije (uredi, radne sobe, dnevni boravak, kuhinja, praonica i blagovaonica), interijer je opredijeljen za vitalističko uređenje kojim dominiraju zeleni, žuti, plavi i smeđi tonovi . Paleta je to boja koja oblikuje dvoranu i društvene prostore te poziva na aktivno učenje, ali i na opuštanje i uživanje u sveučilišnom životu.
U ovom nordijskom dizajnu interijera s mediteranskim notama, Manhattan keramičko drvo ( PAR-KER® ) odigralo je važnu ulogu, isto kao i pod škole, u čijoj su instalaciji korištena Butechova samonivelirajuća ljepila, spojevi i odstojnici . Ovaj pod pruža veću toplinu zajedničkim prostorijama, spavaćim sobama i glavnim kupaonicama, povećavajući sigurnost učenika zbog svoje otpornosti i sastava protiv vlage (niska poroznost i neklizajući karakter). Viseći namještaj Noken ( kolekcija Marne), kao i umivaonici iz iste kolekcije. “Sobe su dizajnirane za učenje, odmor i osobnu higijenu. U dizajnu je korišteno sve, ali zahvaljujući toplini materijala i rasporedu svjetla, osjeća se da ste u dobroj hotelskoj sobi”, pojašnjavaju iz Mas Millet Arquitectos.

Poboljšajte energetsku učinkovitost dizajnom
Odabir keramičkog parketa Manhattan omogućio je povećanje energetske učinkovitosti zgrade , što je glavni cilj koji je Mas Millet Arquitectos postavio kada su željeli preusmjeriti zgradu prema održivoj arhitekturi. “ Održivost je jedna od središnjih točaka projekta . Željeli smo obnoviti rezidenciju u cijelosti i učiniti je jednom od najboljih u Valenciji. Iz tog razloga odlučeno je transformirati interijer i eksterijer, ugraditi inteligentne sustave rasvjete ili kartice za pristup sobama”, objašnjavaju arhitekti.
Osim toga, njegova se fasada također prilagodila novom vremenu s ostakljenim dijelovima koji su integrirani u izvorni dizajn . “I prizemlje i prvi kat potpuno su otvoreni prema van, pozivajući sve koji prolaze da pogledaju život prikazujući najjavnije aktivnosti rezidencije”, pojašnjavaju u Mas Milletu.
Arhitektura i dizajn
Nekadašnje crkve kao životni prostori, teretane ili kafići
Otkrijte kako izgleda život u prenamijenjenim sakralnim objektima

U vremenu kada se traže kreativna i održiva rješenja za prenamjenu napuštenih prostora, nekadašnje crkve sve češće dobivaju novu funkciju – postaju domovi, teretane, knjižnice, pa čak i umjetničke galerije. Crkve kao životni prostor nisu za svakoga, ali svakako privlače one koji žele dom s karakterom, poviješću i nesvakidašnjim arhitektonskim doživljajem.
Visoki svodovi, vitraji, impresivne fasade i sakralna tišina transformiraju se u stambene jedinice koje odišu posebnošću. Ovi prostori često nude prozračnost, obilje svjetla i atmosferu koja se teško može replicirati u suvremenim zgradama.

Crkve kao životni prostori – inspiracija i izazovi
Prenamijeniti crkvu znači suočiti se s nizom izazova – od tehničkih do estetskih. Potrebno je pažljivo riješiti pitanje grijanja i termoizolacije, često kroz ugradnju podnog grijanja i energetski učinkovitih sustava. Istovremeno, važno je zadržati što više autentičnih elemenata: vitraja, svodova, kamena, drvenih konstrukcija.
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Upravo ta kombinacija starog i novog daje ovim prostorima jedinstvenu atmosferu. Oni više nisu samo mjesta bivše sakralne funkcije – oni su sada tople, prostrane oaze suvremenog života, koje poštuju povijest, ali nude udobnost današnjice.
Crkva u teretani, ili teretana u crkvi?
Prenamjena crkava u različite namjene nije novi trend, ali u posljednjih desetak godina postaje sve popularniji – pogotovo u urbanim sredinama gdje je sve manje prostora, a sve više interesa za očuvanje kulturne baštine.
Optimizacija životnog prostora u Nizozemskoj uobičajena je praksa. Crkve ćete pronaći posvuda, čak i u najmanjim selima. Ipak, mlađe generacije danas su većinom agnostičke. No crkve su i dalje tu – uglavnom neiskorištene.
Rješenje? Prenamjena. U hotele, teretane, pa čak i noćne klubove.
Fontevraud L’Hôtel, Anjou, Francuska
Kraljevska opatija Fontevraud, lokalitet pod zaštitom UNESCO-a, kroz povijest je imala brojne funkcije. Osnovana 1101. godine, stoljećima je bila središte poznate monaške zajednice. Godine 1804. Napoleon ju je pretvorio u jedan od najzloglasnijih zatvora u Francuskoj.
U 2013. godini, djelomično zahvaljujući ulaganju od 16 milijuna eura iz regije Pays de la Loire, opatija se ponovno transformirala – ovaj put u dizajnerski hotel s 54 sobe. Dizajneri Patrick Jouin i Sanjit Manku pažljivo su redizajnirali interijere samostana Saint-Lazare kako bi stvorili iznimno moderan hotelski prostor.
Povede li vas put u Belgiju, popijte pivu u crkvi!
Belgijski pivski bar Olivier Utrecht smješten je u nekadašnjoj skrivenoj crkvi Maria Minor, na adresi Achter Clarenburg. Mnogi elementi schuilkerka iz 1860. godine sačuvani su, poput oltara, svodova i orgulja, što ovo mjesto čini posebnim u Utrechtu.
Crkve s novom svrhom
U svijetu u kojem se sve više cijeni održivost i identitet prostora, prenamjena napuštenih crkava u funkcionalne prostore ima višestruku vrijednost. Ne samo da se time produžuje život građevinama koje bi možda propale, već se stvaraju prostori koji obogaćuju zajednicu – bilo kao domovi, teretane, knjižnice ili kulturni centri.
Bez obzira na namjenu, crkve u novom ruhu ostaju arhitektonski dragulji koji podsjećaju da svaki prostor – ako mu damo novu priliku – može ponovno živjeti.
naslovna fotografija: THE WALLSTREET JOURNAL
Arhitektura i dizajn
Obnova Zagreba nakon potresa: Suradnja s Austrijom kao put prema održivoj baštini
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture

Potres koji je 2020. pogodio Zagreb ostavio je iza sebe ozbiljna oštećenja, posebno na objektima koji čine temelj kulturnog identiteta grada. No, ta nesreća pokrenula je procese koji nadilaze pukotinu u zidu – otvorila je dijalog o važnosti obnove kulturne baštine, njezinoj održivosti, kontinuitetu i ulozi u budućnosti gradova.
Nedavno održani stručni skup okupio je hrvatske i austrijske stručnjake kako bi razmijenili iskustva i tehnologije u području obnove povijesne arhitekture. Beč i Zagreb – dvije europske metropole s bogatim arhitektonskim naslijeđem – suočavaju se sa sličnim izazovima, ali i različitim pristupima.

Obnova kulturne baštine: Hrvatska uči iz austrijskog modela
Austrija godinama ulaže u očuvanje svojih povijesnih zgrada kroz sustavne, planske procese. “U Austriji postoji velika tradicija redovite obnove, posebno kod zgrada koje pripadaju kulturnoj baštini”, istaknula je Snježana Turalija, suorganizatorica skupa. Dodaje kako Austrijanci raspolažu naprednim tehnologijama i proizvodima za brzu, učinkovitu i zelenu obnovu – pristup koji se želi prenijeti i u Hrvatsku.
Klimatske promjene dodatno pojačavaju potrebu za uvođenjem održivih rješenja. Ulaganje u obnovu kulturne baštine danas ne znači samo očuvanje izgleda, već i poboljšanje energetske učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti na buduće ugroze.

Iskustvo Zagreba: od štete prema znanju
Na više od 500 objekata u Zagrebu provodila se obnova, od čega je 268 već završeno. Zagrebačka katedrala, kao jedan od najmonumentalnijih sakralnih objekata u Hrvatskoj, postala je simbol tog procesa. Njezin predsjednik programskog odbora Arhibau sajma, arhitekt Tihomil Matković, istaknuo je kako su europska sredstva bila ključan katalizator.
“Sreća u nesreći je što smo dobili značajna sredstva kroz EU fond solidarnosti, koja su omogućila obnovu brojnih kulturnih dobara – a proces se nastavlja”, ističe Matković, naglašavajući važnost kontinuiteta i sustavnog pristupa.

Znanje kao trajno ulaganje
Gerhard Schlattl, savjetnik za trgovinske odnose, podsjetio je kako Austrijanci gledaju na svoje zgrade kao naslijeđe koje treba trajati: “Mi gradimo za sadašnjost, ali obnavljamo za idućih 150 godina.”
Kao odgovor na dosadašnju praksu ad-hoc pristupa obnovi samo nakon nesreća, cilj suradnje s austrijskim partnerima jest stvaranje novog standarda – održivog, planskog i educiranog odnosa prema baštini.

Zajednička budućnost povijesnih gradova
U ovom trenutku, ukupna ulaganja u obnovu objekata pod zaštitom u Hrvatskoj dosežu 1,5 milijardi eura. I dok brojke pokazuju napredak, još je važnija poruka koju šaljemo – da obnova kulturne baštine nije trošak, već dugoročna investicija u identitet, sigurnost i kulturu.

Zahvaljujući znanju i tehnologijama koje nam dolaze iz Austrije, Hrvatska ima priliku ne samo popraviti ono što je stradalo, već izgraditi temelje za bolji, pažljiviji i dugoročno održiv odnos prema prostoru u kojem živimo.