Povežimo se

Arhitektura

Deset najskupljih zgrada na svijetu

Koja je zgrada najviša već je odavno stvar prestiža, no koja zgrada je najluksuznija?

1. Hotel Marina Bay Sands

Na prvom mjestu liste najskupljih zgrada na svijetu, smjestio se luksuzni neboder “Marina Bay Sands” u Singapuru. Hotel je koštao vrtoglavih 8 milijardi američkih dolara, a među brojnim sadržajima valja izdvojiti ogromni kasino, muzej, dvije kino dvorane, 2 561 hotelskih soba, klizalište, 7 restorana, shopping-centar…

 

Hotel Marina Bay Sands Dom2

 

Spektakularni kompleks dizajnirao je studio Moshe Safdie Architects, a službeno otvorenje održano je u lipnju 2010. godine. Osim impresivnim sadržajem, “Marina Bay Sands” goste privlači i neobičnim dizajnom inspiriranim slaganjem kuće od karata. Tri hotelska tornja spojena su platformom “Skypark” koja se nalazi na visini od 200 metara.

 

Hotel Marina Bay Sands Dom2

 

 

2. Emirates Palace hotel

Ujedinjeni Arapski Emirati poznati su po moći i raskoši, a hotel “Emirates Palace” u Abu Dhabiju nije iznimka. Svoja vrata otvorio je krajem 2005. godine, a u izgradnji koja je trajala tri godine sudjelovalo je preko 20 tisuća radnika. Hotel se proteže na 850 tisuća četvornih metara, sadrži garažu za 2 500 vozila, vlastitu marinu i uzletište za helikoptere. Hotel broji 302 sobe i 92 apartmana, dok se na zadnjem katu nalazi 6 kraljevskih apartmana koji su rezervirani samo za VIP goste.

 

Emirates Palace hotel Dom2

 

Rekreativci mogu uživati u brojnim sportskim sadržajima među kojima su dva bazena, nekoliko terena za kriket, tenis i nogomet, fitness i spa centar. Okolicu krasi privatna pješčana plaža duga 1.3 kilometra i 85 hektara zelenih površina. Hotel je dizajnirao arhitekt John Elliott RIBA, a troškovi gradnje procjenjuju se na 3,9 milijardi britanskih funti.

 

Emirates Palace hotel Dom2

 

 

3. The Cosmopolitan of Las Vegas hotel

Osim po kocki i dobrom provodu, Las Vegas je svjetski poznat i po svojim ekstravagantnim hotelima. Jedan takav je i “Cosmopolitan of Las Vegas”, koji je sagrađen na nekadašnjem parkiralištu Jockey Kluba.

 

The Cosmopolitan of Las Vegas hotel Dom2

 

Otvoren u prosincu 2010., hotel u prijestolnici zabave nudi gotovo 3 tisuće soba, restorane, wellness centar i teretanu, kao i kazalište s 1800 sjedala. Na čelu dizajnerskog tima našla se grupacija Friedmutter, a projekt je koštao 3,9 milijarde dolara. The Cosmopolitan je drugi po redu hotel u Las Vegasu koji ima podzemnu garažu.

 

The Cosmopolitan of Las Vegas hotel Dom2

 

 

4. Hotel Wynn Las Vegas

Na četvrtom mjestu najskupljih zgrada na svijetu smjestio se Wynn Las Vegas (poznat i pod nazivom “The Wynn”) s 2,7 milijarde dolara troškova izgradnje. Hotel se proteže na 45 katova i sadrži 2 716 soba, a kao i većina drugih hotela u Las Vegasu, sadrži i ogromnu kockarnicu. No glavna atrakcija “Wynn Las Vegasa” je trgovina luksuznih automobila.

 

Hotel Wynn Las Vegas Dom2

 

Trgovina je smještena u blizini parkirališta za goste kompleksa, koji na putu do svog automobila mogu razgledati najnovije modele Maseratija i Ferrarija. U sklopu hotela/kasina nalazi se i dućan Ferrarija koji nudi automobilsku opremu, elektroniku i suvenire, a sadrži i golf igralište. “The Wynn” je otvoren krajem travnja 2005. godine.

 

Hotel Wynn Las Vegas Dom2

 

 

 

5. Hotel Venetian Macao

Kasino/hotel nalazi se na Cotai Stripu u Macau, specijalnoj administrativnoj oblasti Narodne Republike Kine. Vlasnik ove impozantne strukture od 40 katova je korporacija Las Vegas Sands. Projekt koji je koštao 2,4 milijarde dolara, rezultirao je najvećim hotelom u Aziji. “Venetian Macao” je također šesta najveća zgrada na svijetu, a ujedno ima i najveći kasino na svijetu. Hotel dizajnom nalikuje originalnom Venetianu u Las Vegasu.

 

Hotel Venetian Macao

 

“Venetian Macao” broji 3 tisuće hotelskih soba, dok kasino ima 3 400 automata, 800 stolova za kockanje i dvoranu za zabavu i sportske spektakle od 15 tisuća sjedala. Kasino je podijeljen na četiri tematska dijela: Zlatnu ribicu, Crvenog zmaja, Carsku kuću i Feniksa.

 

Hotel Venetian Macao Dom2

 

 

6. Obiteljska kuća Antilia

Nakon hotela i kasina, dolazimo i do jedne obiteljske kuće. Šesto mjesto pripalo je Antiliji – najskupljoj i ujedno najvećoj obiteljskoj kući ikada izgrađenoj. Ovaj spektakularan dom nalazi se u Mumbaiju u Indiji, a izgrađen je za poslovnog magnata Mukesha Ambanija i njegovu obitelj. Antilia je produkt suradnje između arhitektonskih firmi Hirsch Bender Associates i Perkins+Will. Radovi su trajali 3 godine, a rezultat možete vidjeti i sami – pravi neboder koji po luksuzu nimalo ne zaostaje od hotela koji su zauzeli prvih pet mjesta naše liste.

 

Obiteljska kuća Antilia Dom2

 

Zdanje ima 27 katova, dok unutrašnjost skriva sadržaje poput teretane, plesne dvorane, bazena, spa centra, kino dvorane… U garažu stane nevjerojatnih 160 automobila, a za održavanje imanja brine se čak 600 zaposlenika. U prizemlju Antilie nalazi se 6 liftova, dok krov ima 3 heliodroma, pa čak i jedinicu za kontrolu zračnog prometa. Iako troškovi gradnje Antilie nisu točno poznati, procjenjuje se da iznose blizu 2 milijarde dolara.

 

Obiteljska kuća Antilia Dom2

 

 

7. Hotel/kasino Palazzo

(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

 

Hotel/kasino Palazzo Dom2

 

 

8. Poslovni neboder Tapei 101

(Tapei, Taiwan) – cijena projekta: 1,8 milijardi dolara

 

Poslovni neboder Tapei 101 Dom2

 

 

9. Hotel/kasino Bellagio

(Las Vegas, Nevada, SAD) – cijena projekta: 1,6 milijardi dolara

 

Hotel/kasino Bellagio Dom2

 

 

10. Najviši neboder na svijetu – Burj Khalifa

(Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati) – cijena projekta procjenjuje se na 1,5 milijardi dolara

 

Najviši neboder na svijetu - Burj Khalifa Dom2

 

 

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Svjetlo u službi arhitekture

Odabir rasvjete za interijere, ali i eksterijere, mnogo je kompleksnije od samog odabira rasvjetnog tijela. Različita temperatura boje svjetla dat će različitu atmosferu u prostoru, a ovisno o postavljanju, svjetlost može prostoriju učiniti većom ili manjom. Naša sugovornica naučila je gledati svjetlo u Londonu, gdje je dobila titulu dizajnerice rasvjete.

Light dizajner trebao bi biti uključen od samog početka

Ana Perković je dizajnerica rasvjete ili light dizajnerica. Ne, ona ne dizajnira rasvjetna tijela već oblikuje svjetlo u prostoru. Njen je zadatak iznijeti ideju arhitekta u najboljem mogućem svjetlu.

“Naša struka, struka light dizajna je isključivo vezana uz arhitekturu i ona prati taj cijeli proces dizajna arhitekture i idealno je da light dizajner kao jedan od sudionika tog procesa bude uključen u njega već u idejnoj, tj. najranijoj fazi dizajna”, govori Ana.

Dizajner svjetla sposoban je vizualizirati nepostojeći prostor i oblikovati u njemu svjetlo, a pri tom zadovoljiti potrebe čovjeka i osvijetliti arhitekturu.

Cilj je istaknuti arhitekturu na najbolji mogući način

“Arhitekt ima svoju viziju što želi istaknuti u prostoru. Mi smo u službi arhitekta, mi moramo svjetlom istaknuti arhitekturu, odnosno tu arhitekturu iznijeti na najbolji mogući način van, a da pri tom ne ugrožavamo funkciju prostora i da ne učinimo ništa nauštrb toga da se unutra korisnik osjeća loše”, objašnjava.

Najvažniji je koncept

O rasvjeti uglavnom razmišljamo u tri smjera – ambijentalna, radna i usmjerena, no Ana nas uči da je najvažniji koncept te kroz njega odrediti difuznu i usmjerenu rasvjetu.

Riječ je o nekakvoj općoj rasvjeti koja je jednolična i koja zapravo daje u prostoru dovoljnu rasvijetljenost da u njemu možete obavljati zadatke, to je difuzna rasvjeta.

Zatim slijedi usmjerena rasvjeta, odnosno rasvjeta koja je usmjerena točno za određeni zadatak, recimo referira se na svjetlo koje je vezano za radne prostore.

Svjetlina izvora svjetlosti mjeri se u lumenima, dok se temperatura boje definira u kelvinima. Što je viša temperatura boje, boja je hladnija.

Hladnije ili toplije temperature?

“Ono što je u domovima uvriježeno jest to da se koristi ta jedna topla rasvjeta. Ako pričamo samo o rasvjeti naših domova, onda je to neka temperatura od 2700 do 3000 kelvina”, govori Ana.

Hladnije temperature potiču radnu okolinu i koncentraciju, pa su prigodne za radne prostorije ili površine.

Što želimo postići?

Kod odabira rasvjetnih tijela, važno je dobiti detaljne karakteristike proizvoda i kakvo svjetlo će ono dati vašem prostoru.

Horizontalna rasvjeta fokusirana je na plohu ili radnu ploču, dok vertikalna rasvjeta daje drugu percepciju prostora.

“Kada mi radimo koncept rasvjete, onda gledamo kako će se svjetlo distribuirati u prostoru, što će biti istaknuto, gdje ga treba biti, gdje ga ne treba biti i onda tek na osnovu toga idemo specificirat rasvjetna tijela. Tu onda dolazi i ta estetska komponenta kod dekorativnih rasvjetnih tijela, primjerice, viseće svjetiljke iznad jedaćeg stola ili u dnevnom boravku”, zaključuje.

Za najbolje oblikovanje rasvjete, dizajner bi trebao biti uključen od samog početka projekta. No, ako imate gotov prostor bez dovoljno rasvjete, dizajner će vam rado pomoći unijeti svjetlost u interijer.

Nastavite čitati

Arhitektura

Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?

Zadnje tri godine projektiraju se zgrade po kriteriju gotovo nulte energije, a očekuje se da će se do kraja 2027. projektirati zgrade nulte energije. Na tu je temu u Zagrebu održan stručni skup s ciljem edukacije te promicanja znanosti i inovacija.

Brojne novosti u vezi energetske učinkovitosti

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja arhitektonskog fakulteta, održali su cjelodnevni stručni skup pod nazivom Zero Emission Buildings.

Zoran Veršić, profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, i prodekan za poslovanje, kazao je da je cilj svih skupova koji su do sad organizirali taj da se ukaže na novosti i novine koje se tiču energetske učinkovitosti u zgradarstvu, održivosti, primjene novih materijala, suradnje znanosti, gospodarstva, inicijative i upoznavanje s time stručne, a i šire javnosti.

Stručni skup nastavak je rada na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu. 

Nacionalni plan za oporavak i otpornost

Na skupu je sudjelovalo mnoštvo predavača među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. Jedna od tema bila je i strategija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

“Mi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financiramo kompletan iznos izrade strategije. Za sada je 19 gradova i općina na potresnim područjima dobilo taj novac. Oni moraju donijeti svoje strategije do kraja ove godine. Međutim, to je samo pilot projekt. I dalje ćemo mi financirati izradu tih strategija i naravno, one će se kontinuirano donositi za sve ostale, ovo je samo rok za one koje su dobili sto posto financiranja”, kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za programe EU.

Rokovi se moraju poštivati

U slučaju da gradovi i općine ne donesu strategije u propisanom roku, za to se neće imati razumijevanja. 

U tom slučaju morat će vratiti novac, odnosno neće im biti isplaćen novac za to. Kada je programiran Nacionalni plan oporavka i otpornosti, određen je niz indikatora koji se moraju ispoštovati i koji su Republici Hrvatskoj uvjet za isplatu novca. Kada ti indikatori budu ispunjeni, tada se dobiva ostatak novca.

Zeleni projekti

Fokus predavanja Uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe europske unije bio je na pravilu „Ne čini značajnu štetu“.

“Pravilo koje nam služi da dokažemo da je određena investicija zelena jest da ne ugrožava okolišne ciljeve, a da značajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poticanju kružnog gospodarenja, bio raznolikosti i tako dalje”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe Europske unije.

U praksi to znači da dobivanjem potpore iz EU iz određenih fondova, glavni projektant ispunjava određene obrasce kojima dokazuje da je njegov projekt zelen. Pri čemu mora dokazati energetske uštede, a izvođači se držati pravila za odvoz otpada te gradnju bez otrovnih tvari.

Zadatak je na sudionicima u gradnji, a za investitore je to jedna informacija kada odabiru investiciju u što će investirati svoj novac da ga zapravo investiraju u zelene projekte.

Pravila kojih se trebaju pridržavati

Važno je reći da je mnogo pravila koja se odnose na način izvođenja radova i skladištenje otpada u hrvatskim propisima postoje već neko vrijeme.

“Ono što je najbitnije je da mi na razini svake naše komponente kad obnavljamo zgrade moramo postići trideset posto uštede primarne energije, a za svaku zgradu smo stavili pedeset posto toplinske, a da to nije nerealno vidi se iz našeg poziva za više stambene zgrade gdje su ti ciljevi premašeni gotovo dvostruko. Tamo gdje smo tražili trideset posto dobili smo šezdeset posto ušteda, gdje smo tražili pedeset, prosjek je sedamdeset. Ti ciljevi se mogu dostići pametnim projektiranjem”, kazala je Irena Križ Šelendić.

Kod pametnog projektiranja, ne smijemo propustiti priču o zgradama bez emisija CO2. Mnogi su izrazili svoje sumnje da je Hrvatska spremna usvojiti sve što je potrebno kako bi postigla te standarde.

Očekuju se novi ciljevi kojima treba težiti

“nZeb standard 2012. bio je zadan kao nešto što će doći, odnosno kao obavezna primjena od 2019. odnosno 2020. godine. Sad smo u 2023. godini, gradimo, projektiramo zgrade po kriteriju zgrada gotovo nulte energije. Ovo je najava ciljeva koji će se morati u dogledno vrijeme ostvarivati kad dosegnemo to, a onda će vrlo vjerojatno postojati opet neki novi ciljevi kojima će se težiti”, objašnjava Zoran Veršić.

Sudionici konferencije potvrđuju spremnost svih dionika u procesu gradnje na nove proizvode i materijale koji će utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, a u tom kontekstu ZEB uistinu ne bi trebao predstavljati problem.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice