Povežimo se
Škola za nZEB

Arhitektura

Budućnost razvoja nekretnina u Hrvatskoj

Projekti urbane regeneracije na brownfield lokacijama, najčešće lokacijama u blizini centra grada, uzrokovani su brzim širenjem gradova. Lokacije koje su početkom 20. stoljeća bile na periferiji, na kraju stoljeća našle su se u centru grada.

Objavljeno

u

 

Brownfield lokacije su zemljišta na kojima se najčešće nalaze stari industrijski kompleksi koji više nisu u funkciji ili industrijski kompleksi čije se premještanje planira na primjerenije lokacije. Kada se takve površine prenamijene u nove projekte razvoja nekretnina, na njima se sagrade stanovi, uredi, trgovine, kulturni i ugostiteljski sadržaji, zdravstvene institucije i slično, možemo reći da je u pravilu uvijek riječ o projektima zelene, odnosno održive gradnje, jer se na taj način “štede” prirodne, odnosno neizgrađene površine.

Dio održive gradnje

Urbana regeneracija na brownfield lokacijama usko je povezana s pojmom zelene, odnosno održive gradnje. O čemu je tu riječ? Prema rječniku koji je objavljen na službenoj stranici European Conference Ministers Responsible for Spatial/Urban Planning (CEMAT), udruženja koje okuplja europske prostorne planere i urbaniste i čiji je član Udruga hrvatskih urbanista, brownfiled zemljište je zemljište koje je nekada (prije) korišteno za industrijsku namjenu ili određenu komercijalnu namjenu i koje može biti kontaminirano niskom koncentracijom opasnog otpada ili zagađenja i ima potencijal da bude ponovno korišteno nakon što se očisti.

 

buducnost nekretnina Dom2

 

Pored navedenog, pojam brownfield zemljišta koristi se i za sagrađena zemljišta čije su zgrade iz nekog razloga zastarjele, ali zemljište nije onečišćeno. Nažalost, u hrvatskom jeziku ne postoji jedna riječ koja bi opisala taj pojam, pa je u ovom tekstu korištena engleska riječ brownfield.

 

buducnost nekretnina Dom2

 

Može se reći da su projekti razvoja nekretnina na brownfield lokacijama sami po sebi projekti zelene, odnosno održive gradnje, jer koriste već sagrađeno zemljište čime se ne zauzimaju nova poljoprivredna, šumska i ostala prirodna zemljišta. Obično je riječ o napuštenim tvorničkim kompleksima, lukama, starim vojnim kompleksima i sličnim sklopovima koji se više ne koriste i čija je djelatnost preseljena na drugu lokaciju, najčešće zato što ta proizvodnja više nije rentabilna na toj lokaciji, što je nestalo tržišta za proizvode koji su se tamo proizvodili ili je razina zagađenja postala neprihvatljiva za okolni prostor i stanovnike. Često je riječ o lokacijama u blizini centra grada.

Zahvaljujući brzom širenju gradova, lokacije koje su početkom 20. stoljeća bile na periferiji grada, krajem 20. stoljeća našle su se u samom centru grada. Na taj način njihova nekadašnja namjena postaje neprihvatljiva za novi urbani kontekst te se industrija seli na druge lokacije. Tako zemljišta velikih površina, koje su infrastrukturno opremljene i imaju prometni pristup, postaju pogodna za ponovnu gradnju (eng. re-development). Brownfield lokacije, nažalost, imaju i negativne elemente, a to su trošak rušenja postojećih građevina, sanacija, odlaganja otpada i, kod nekih vrsta industrija, potreba za čišćenjem zemlje i podzemnih voda od zagađenja uzrokovanog prijašnjim proizvodnim procesima. Navedeni postupci mogu biti iznimno skupi, pa je čest slučaj da ih financira država, lokalne samouprave ili različiti poticajni fondovi. U svakom slučaju, projekti urbane regeneracije na brownfield lokacijama često su javno – privatni projekti u koje zajednički investiraju poduzetnici – developeri i država ili lokalna samouprava.

Europska iskustva

U svijetu, pogotovo u Europi, postoji dugogodišnja praksa ponovne gradnje brownfield lokacija na kojima se grade nove zgrade ili cijeli kvartovi, ovisno o veliini zemljišta. Brownfield lokacije, i to prije svega one u centru ili blizu centara gradova, najčešće se razvijaju u mješovite projekte (eng. mixed-use projects) u kojima se isprepliću različiti sadržaji kao što su trgovine, stanovi, uredi, hoteli, zabavni i društveni sadržaji. Poznati recentni primjer velikog mjerila je projekt urbane regeneracije istočnog Londona za potrebe nedavno završenih Olimpijskih igara u Londonu 2012. u sklopu kojeg su, osim novih sportskih sadržaja, sagrađeni veliki trgovački centar, nova željeznička stanica i drugi sadržaji koji će pomoći oživljavanju tog dijela Londona i nakon završetka Igara.

 

buducnost nekretnina Dom2

 

Dobri primjeri

Dobar primjer je i dugogodišnji projekt regeneracije urbanog središta Liverpoola “Liverpool Vision”, koju je predstavio Rob Monaghan, Head of Gateways. Zahvaljujući tom projektu, Liverpool se nakon krize koja je zahvatila njegovu industriju preobrazio u novo gospodarsko i kulturno središte.

Do sada su u sklopu tog projekta sagrađeni trgovački centar Liverpool One, arena, kongresni centar, luka za kruzere i drugi. U idućem razdoblju planira se uložiti još 5,5 milijardi funti u mixed-use projekt “Liverpool Waters”, proširenje arene, novi dok za kruzere, “Central Village” i “Edge Lane Gateway”. Osim ovih primjera, u Velikoj Britaniji poznat je i projekt “MediaCityUK” sagrađen na 81 hektaru u Salfordu u Manchesteru. Riječ je o novom medijskom centru čiji će najveći korisnik biti BBC.

Dva primjera stambene gradnje na brownfield lokacijama nalaze se u našoj blizini, u Beču. Jedan projekt je stambeno naselje na lokaciji bivše tvornice kabela – Kabelwerk, a drugi primjer je S(arg)fabrikG – na mjestu stare tvornice lijesova sagrađen je novi stambeni kompleks po inovativnom načelu zajedničke gradnje koji se često primjenjuje u Beču, a putem njega skupina građana sama kreira projekt u kojem će živjeti.

Urbana regeneracija

Svi nabrojeni projekti su, osim toga što su projekti na brownfield lokacijama, projekti urbane regeneracije ili urbane obnove (eng. urban regeneration). Taj pojam označava projekte kojima se na već sagrađenim lokacijama stvaraju novi kvartovi i urbani potezi koji mijenjaju izgled, ali i funkcioniranje nekog grada. Pored urbanističke i arhitektonske transformacije grada, projekti urbane regeneracije utječu na identitet grada ili dijela grada, socijalnu strukturu stanovništva i posjetitelja na gospodarsko okruženje.

 

buducnost nekretnina dom2

 

Takvi projekti planiraju se niz godina i, ako se uspiju uspješno realizirati, rezultat su izvrsne komunikacije i poslovne suradnje između privatnih poduzetnika – developera i lokalne uprave, ali i svih ostalih sudionika projekta, a posebno lokalne društvene zajednice.

 

buducnost nekretnina Dom2

 

Hrvatski potencijal – budućnost nekretnina u Hrvatskoj

Hrvatska ima iznimno velik potencijal za projekte urbane regeneracije na brownfield lokacijama. U većini hrvatskih gradova postoje industrijski kompleksi koji su nastali krajem 19. i početkom 20. stoljeća i tada su smještani na periferiju, a zahvaljujući brzom širenju gradova danas su se našli u samim središtima gradova. U Zagrebu možemo izdvojiti primjer Paromlina i Gredelja, koji se nalaze u neposrednoj blizini Glavnog kolodvora, u samom centru. Pored Zagreba, većina hrvatskih priobalnih gradova, kao što su Split, Rijeka i Šibenik, imaju velike površine i to uza samu obalu, koje su korištene ili se još uvijek koriste kao industrijski i vojni kompleksi i luke.

Jedan projekt urbane regeneracije na brownfield lokaciji u Hrvatskoj je u samom začetku. Riječ je o projektu koji je još uvijek ideja na papiru, ali s velikim potencijalom, a to je Badel u Sesvetama u Zagrebu. Brownfield zemljište od 50.000 četvornih metara nalazi se u samom centru Sesveta, između željezničke pruge i glavne prometnice u Sesvetama, Zagrebačke ceste. Lokacija je 500 metara udaljena od željezničkog kolodvora i prometno je izvrsno povezana. Brownfield lokacija ovako velike površine iznimno je važna za urbanu strukturu Sesveta.

Inspiracija za projekt je Tkalčićeva ulica u Zagrebu i glavni trg u Samoboru, prostori koji već dugi niz godina svojim građanima pružaju korisne i ugodne površine za obavljanje svakodnevnih gradskih aktivnosti, ali i za druženje, okupljanje i zabavu. Stvaranje takvog multifunkcionalnog prostora najteži je urbanistički poduhvat i mora biti pomno planiran, implementiran i realiziran. Cilj je stvoriti zeleni projekt, a on to i jest u samoj svojoj biti jer je riječ o ponovnom korištenju već sagrađenog zemljišta.

 

Izvor: Business.hr

 

Kliknite kako biste komentirali

Arhitektura

Stara vura – povijesnom prostoru udahnut novi život

Interijer restorana Stara vura je sinergija povijesne gradnje i modernističkih elemenata i primjer aktivne zaštite povijesnih građevina.

Objavljeno

u

Autor

stara-vura-unutrasnjost-restorana-stare-cigle-domnakvadrat

Gornji grad

Ljepote zagrebačkog Gornjeg grada i danas oduzimaju dah brojnim građanima i posjetiteljima. Da mogu govoriti, zidovi starih građevina ispričali bi nam mnoge tajne. Zato, u modernim vremenima, imaju svoje glasnogovornike koji ne dopuštaju da se povijest zaboravi.

gornji-grad-zagreb-stara-vura-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Kroz povijest ovog dijela grada proveo nas je gospodin Aleksandar Bašić, diplomirani inženjer arhitekture.

stara-vura-kompleks-bivseg-samostana-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

1647. tadašnji magistrat Grada Zagreba odobrio je časnim sestrama Klarisama gradnju samostana. Samostan je omeđen srednjovjekovnim obrambenim zidom na sjeveroistoku, a na zapadu ulicom na čijem vrhu se nalazi Popov toranj – utvrda koja je u 13. stoljeću bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa zbog kojeg se u narodu i ustalio ovaj naziv.

ulaz-u-staru-vuru-opaticka-ulica-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Zanimljivo je da je u vrijeme kada se gradio samostan, do njegova ukinuća, prema današnjoj Opatičkoj ulici postojao dio koji je spajao tri krila. I tu se nalazio hodnik koji je povezivao ta tri krila, a prema ulici nije imao prozore, jer je red bio vrlo strog i onda su ti prozori oslikani na donjoj etaži. Kasnije su probijeni drugi otvori, međutim, zanimljivo je da u originalnom nacrtu tih prozora nema i nisu bili.“, ističe arhitekt Bašić.

Stara vura kao primjer aktivne zaštite povijesnih građevina

Prozori nisu jedini koji su se počeli otvarati. Cijeli kompleks otvorio se građanima. Na vrhu Popova tornja od 1903. građani i posjetitelji mogu uživati u prekrasnom pogledu u nebo u Zvjezdarnici. A samostanska zgrada, koja je doživjela dosta preinaka u 19. stoljeću, obogatila je kulturnu i ugostiteljsku ponudu grada.

popov-toranj-zvjezdarnica-gornji-grad-zagreb-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U atriju nekadašnje zgrade samostana, koja je danas u funkciji Muzeja Grada Zagreba, nalazi se i restoran Stara vura.

dvoriste-stara-vura-muzej-grada-zagreba-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

U unutrašnjosti restorana, osim savršenog spajanja okusa, spojio se i moderni dizajn sa starom arhitekturom. Zaštita povijesnih građevina pokazala se najboljom kad je aktivna – što znači da građevine imaju sadržaje koji će omogućiti njihovo redovito održavanje.

stara-vura-unutrasnjost-restorana-stare-cigle-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Prema arhitektu Barišiću, prostor restorana Stara vura prikazuje uspješnu mogućnost doživljaja povijesnog trenutka u jednom suvremenom ambijentu. Kameni blokovi kao temeljno ziđe za gradnju samostana, svodovi od opeke i žbuka skinuta sa zidova za bolji doživljaj građevinskih struktura oplemenjeni su modernim i funkcionalnim elementima. Prije svega, rasvjetom.

unutrasnjost-stara-vura-rasvjeta-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Svjetlost u ovaj podrumski prostor unijela su ogledala postavljena na svodovima i zidovima, a za dašak luksuza zaslužan je odabir baršunastih stolaca i biljaka. Poseban pečat i intimnost ovom interijeru daje kutak s klavirom i udobnom sofom.

stara-vura-klavir-i-zid-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Za one koji vole boraviti na otvorenom tu je i terasa. Uz čašu dobrog vina i zalogaj rade se najbolji planovi. A planskom prenamjenom starih prostora u moderne i njihovim korištenjem, središtima gradova udahnut ćemo novi život.

detalj-ljetne-terase-stara-vura-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Nastavite čitati

Arhitektura

Što su to zgrade gotovo nulte energije – nZeb

Od ove godine sve nove kuće i zgrade trebaju biti projektirane kao zgrade gotovo nulte energije. Znamo da to zvuči komplicirano, pa smo se bacili na posao da demistificiramo taj misteriozni nZEB.

Objavljeno

u

Autor

Dječji vrtić koji su projektirali arhitekti Marin Binički, Siniša Blažeka i Marko Salopek gradi se prema nZEB standardu, odnosno to će biti zgrada gotovo nulte energije. To znači da će imati nisku potrošnju energije i koristiti obnovljive izvore u iznosu od minimalno 30% ukupne energije iz neposredne blizine zgrade.

Foto: DOMnaKVADRAT

„Formula za takvu gradnju je čarobna, a glasi pažljivo, temeljito, vodeći računa o svim energetskim tokovima unutar zgrade. Rezultat se može postići korištenjem danas dostupnih tehnologija, koje već sada koristimo u projektima“, istaknuo je dipl.ing.arhitekture Toni Borković s Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu.

Foto: DOMnaKVADRAT

Iva Krkalo Mrvelj, dipl.ing.arhitekture iz privatnog sektora dodaje kako je osnova svega suradnja: „Sve struke moraju tijesno surađivati, prvenstveno se misli na arhitekte koji projektiraju prostor, na inženjere koji izračunavaju fiziku zgrade, i na strojare.“ Krkalo Mrvelj dodaje kako se propisi, koji se tiču izolacije zgrada i kuća, ne mijenjaju. „Vrijede isti kao i unatrag pet do šest godina. Ono što se mijenja je obveza ugradnje prozora i vrata prema RAL standardima“, kazala je arhitektica.

Foto: DOMnaKVADRAT

Kako bi se provjerilo jesu li poštivani RAL standardi radi se testiranje o zrakopropusnosti zgrade, odnosno Blower door testiranje. Obavezno ga je napraviti prije tehničkog pregleda zgrade, a mudrije bi ga bilo napraviti i ranije kako bi se izbjegli veći propusti i dodatni troškovi, pojasnila je Krkalo Mrvelj.

Foto: DOMnaKVADRAT

Za gradnju zgrada po nZEB standardu važni su i educirani građevinari. Edukacije se provode, ali su zbog manjka radne snage otežane. „Nedostaje nam ljudi za edukaciju radne snage, ali treba i određeno vrijeme da se građevinski sektor tome prilagodi,“ napomenuo je profesor na Arhitektonskom fakultetu Zoran Veršić.

A jesu li radnici educirani, možete provjeriti kroz reference. S druge strane važno je da na gradilištu postoji nadzor i uz sinergiju različitih struka ubrzo će zgrade gotovo nulte energije postati standard koji se gradi, a ne samo nešto propisano zakonom. Jer krajnje je vrijeme da se počnemo odgovorno ponašati prema planetu Zemlji. 

Nastavite čitati

Arhitektura

Projektiranje zgrada prema nZEB standardima

Stručni skup nZEB u praksi

Objavljeno

u

Autor

nZEB-gradnja-domnakvadrat

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja AF-a pripremaju cjelodnevni stručni skup:

nZEB u praksi
Projektiranje zgrada prema nZEB standardima

Stručni skup održati će se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Kačićeva 26, u velikoj dvorani 81 (kapaciteta 360 mjesta) 20.02.2020. godine.

Teme ovog stručnog skupa su:

  • propisi, smjernice i planovi iz područja energetske učinkovitosti i održivog razvoja u zgradarstvu
  • predstavljanje Smjernica za zgrade gotovo nulte energije
  • projektiranje i izvedba novih i obnova postojećih energetski visoko učinkovitih i održivih zgrada
  • materijali, proizvodi i sustavi za energetski visoko učinkovite i održive zgrade
  • iskustva i izvedeni primjeri energetski visoko učinkovitih i održivih zgrada

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: www.nzeb.hr

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice

Dizajn i trendoviprije 2 mjeseca

Tipke za aktiviranje ispiranja u modernom ruhu

Trend usmjeren individualizaciji donosi raznovrsne dizajnerske opcije u kupaonici. Tipke za aktiviranje ispiranja u novom, modernom ruhu s uklađenim tonovima...

kutak-uredjen-komadnim-namjestajem-lesnina-domnakvadrat kutak-uredjen-komadnim-namjestajem-lesnina-domnakvadrat
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

„Kreativni dom“ – Lesnina

Lesnina XXXL donosi u vaše domove dašak pozitivne energije, visoke estetike i zanimljiv sadržaj.

svjetlo-plavi-dvosjed-trosjed-fotelja-domnakvadrat-lesnina svjetlo-plavi-dvosjed-trosjed-fotelja-domnakvadrat-lesnina
Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Kupujte iz sigurnosti svog doma

Lesninin webshop radi 24 sata dnevno

Izbor uredniceprije 2 mjeseca

Čistoća u svakom kutku

Četiri savjeta za čistu kupaonicu

Izbor uredniceprije 4 mjeseca

Kvaliteta stanovanja i čaroban svijet kućnog tekstila

Velike pogodnosti u Lesnini XXXL

nZEB-gradnja-domnakvadrat nZEB-gradnja-domnakvadrat
Arhitekturaprije 4 mjeseca

Projektiranje zgrada prema nZEB standardima

Stručni skup nZEB u praksi

Dizajn i trendoviprije 7 mjeseci

Otvorio se divan showroom u centru Zagreba koji odlično spaja prirodu u dizajn

Centar Zagreba postao je bogatiji za još jedan predivan showroom. Na adresi Boškovićeva 18 smjestio se prvi showroom domaćeg brenda...

Gradnjaprije 7 mjeseci

Veliki povratak vune

S modnih pista na ulice grada i u domove, vuneni predmeti vraćaju se u velikom stilu!

Gradnjaprije 7 mjeseci

Hygge: naizgled obično, a tako ugodno

Priroda je stroga i neumoljiva, ali u ljudskoj je prirodi da je pokuša ukrotiti. Danci su za svoje bolje raspoloženje...

Izbor uredniceprije 8 mjeseci

Integrirana kupaonska rješenja

Geberit, vodeći proizvođač sanitarnih proizvoda, predstavio proširenje svog asortimana s integriranim kupaonskim rješenjima

POPULARNO