Arhitekti i graditelji stalno se natječu tko će izgraditi najviši neboder. Dosad je izgrađeno 40 nebodera viših od 400 metara. Najviše ih je u Kini, čak 20, što i nije podatak za čuđenje s obzirom na veličinu njihove populacije. Najviši neboder i općenito najviša građevina u svijetu je neboder Burj Khalifa u Dubaiju, u Ujedninjenim Arapskim Emiratima. Visok je 828 metara i ima 160 katova.

Div iz Rusije

Što se tiče Europe, giganata od betona i stakla ima, no ne kao u spomenutim državama. Titulu najvišeg nosi Lakhta centar u Sankt-Peterburgu u Rusiji. Visok je 462 metra, što ga čini 14. najvišom građevinom u svijetu.

Lakhta je proglašen neboderom godine i dobitnik prestižne nagrade u arhitekturi, Emporis Skyscraper Award.

Ovaj poslovni neboder specifičnog izgleda ima 90 katova, tri su pod zemljom, a 87 ih je iznad. Vanjska struktura zgrade sastoji se od pet krila koja se okreću za gotovo 90 stupnjeva. To je zgradi trebalo dati oblik plamena koji nalikuje logotipu proizvođača prirodnog plina Gazprom, čiji uredi zauzimaju veći dio nebodera.

Lakhta centar gradio se sedam godina, od 2012. do 2019. godine u čemu je sudjelovalo više od 20.000 radnika iz 18 zemalja.

Titulu najviše zgrade u Europi Lakhta je preuzeo od zgrade u Moskvi. Inače, Moskva je dom čak pet najviših zgrada u Europi.

Stvoriti od nečeg derutnog i ružnog, nešto novo što će plijeniti poglede, uvijek je izazov. Upravo je takav izazov stavljen pred poznati dvojac iz Iqon studija, renovirati staru zgradu. Arhitektica Ana Iskra Andabaka i dizajner Toni Guina odmah su se bacili na posao imajući na umu klijentove želje polazeći od toga koju svrhu bi zgrada trebala imati.

Zgrada je smještena unutar bloka, a njenih 1200 kvadrata prvotno je zamišljeno kao stambeni objekt s apartmanima za najam ili kao butik hotel. No, na kraju joj je namjena ona poslovna.

Ugledajući se na zgrade u svjetskim metropolama, dobila je vrlo zanimljivu vanjštinu. Riječ je o slip opeci koja joj je dala svojevrsni karakter.

Kako zgrada zbog opeke ne bi izgledala zastarjelo, dodani su joj moderni elementi. Tako je do izražaja došao ulaz gdje je ugrađena indirektna rasvjeta.

A s obzirom na to da je nakon potresa u Zagrebu ova obnovljena zgrada prošla bez ikakvog oštećenja, čini se da ovi dizajneri i arhitekti znaju kako očuvati baštinu, te bi se mnogi trebali voditi ovim primjerom.  

Zgrada je kompletno adaptirana i učvršćena tako da, osim što je estetski primamljiva, položila je i test izdržljivosti.