“Živjeti u jednoj autohtonoj originalnoj drvenoj kući, raditi u ovom objektu na 500-tinjak kvadrata i izlagati to što radiš u galeriji svojoj iznad.”, riječi su gospodina Miljenka Milinovića, dizajnera unikatnog namještaja. A upravo tu stvarnost on i živi na svom imanju.

Cirkularna ekonomija

Imanje koje se prostire na 8000 kvadrata nastalo je kao konglomerat sjenika i ciglane iz Dobove. Naime, ciglana je raskopana, preseljena uz pomoć 3 šlepera i složena ponovno u Tudor stilu. Za gospodina Milinovića životni lajtmotiv je cirkularna ekonomija. “Osnova cirkularne ekonomije je zapravo, u mom slučaju, kroz čitav život se proteže, zapravo uzeti jedan stari povijesni objekt koji je imao u određenom trenutku svoju funkciju, preseliti ga ili izvršiti neko djelovanje na njega nekakvom novom tehnologijom i time stvoriti vrijednost.”, naglašava Milinović.

Unikati od unikatnog drva

A vrijednost djela koja se nalaze na imanju-u radionici u prizemlju i galeriji na gornjem katu, teško je pretočiti brojkama. Ona su odraz višegodišnjeg predanog rada i ljubavi utkanih u svaku rezbarotinu. Svako djelo krije svoju priču, a pojedine skulpture kao što su skidanje s križa i rezbareni stolci, rađeni su i od posebnog drva.

“To drvo je zapravo karbonskog porijekla, fosilnog porijekla, dao sam ga na ispitivanje u Ruđer Bošković, s C-14 karbon metodom, i ustanovljeno je, imam certifikat da je drvo staro 1200 godina.”, ponosno naglašava gospodin Milinović.

Dizajniranje, restauracija i kolekcionarstvo

Imanje odražava autorovu autentičnost koja se očituje u svakom komadu namještaja. U njihovoj izradi spajaju se stare i nove tehnike te se koriste kvalitetni materijali. No, ovaj uspješan restaurator i dizajner unikatnog namještaja i nešto drugo nabavlja. Iako je 80 posto eksponata na imanju njegovih ruku djelo, od namještaja, lustera, umjetnina i drvenih stepenica, kolekcionarstvo mu nije strano.

Križ na imanju, na ulazu u prostoriju je ni manje ni više nego križ sa Zagrebačke katedrale. Prilikom obnove Zagrebačke katedrale neki su elementi zamijenjeni. Među njima je i križ koji sada svoju priču priča na ulazu u izložbeni prostor. Uz križ se veže zanimljiva anegdota koju nam je gospodin Milinović ispričao. “On ima priču da je tridesetih godina u Zagrebu postojao jedan čovjek koji je žarko želio postati vatrogasac. No, nikako mu nisu dali da postane vatrogasac jer je u to doba za postati vatrogasac trebalo pokazati svojom neustrašivošću. On se popeo na vrh katedrale, na taj križ, sjeo, mahao je svojim škrlakom zagrebačkim, sve dotle dok ga nisu prihvatili kao vatrogasca.”

Poznate ličnosti na imanju

A imanje je prihvatilo, odnosno, svoja vrata u proteklih 40 godina, otvorilo i mnogim poznatim ličnostima. Tako je na jednom stolcu sjedio i Josip Broz Tito 50-ih godina kada je boravio na imanju.

A na unikatnim djelima ovog dizajnera i antikvitetima sjedit će, i u njima uživati, i mnogi drugi. Moderna vremena, moderni zahtjevi. Galerija, u kojoj su izlagana djela, sada je prenamijenjena u prostore za evente i partije. Ovima se postiže prava sinergija prošlosti, sadašnjosti i budućnosti-cirkularna ekonomija koja je lajtmotiv svih dizajnerovih pothvata.

Kuća za odmor definitivno je ovog ljeta bila odabir mnogih turista upravo zato što su se u njima mogli izolirati od cijelog svijeta. Možda privatnost i je bila prvi izbor, ali kad tome dodate i prekrasan pogled, onda definitivno imate osjećaj da ste u današnjim izazovnim vremenima dobili na lutriji.

Sigurni smo da su se tako osjećali i posjetitelji kuće za odmor Tinel na otoku Korčuli. Veći dio otoka karakteriziraju lijepi krajolici s bogatom vegetacijom te sačuvanim osjećajem divljine i prirodnosti. Upravo se u takvom krajoliku, na rubu malog naselja, našla parcela čija strmina omogućuje široke vizure na Pelješki kanal.

Kuća za odmor s pogledom na Pelješki kanal

Kad su u studiju SODAA dobili zadatak da na toj parceli projektiraju kuću za odmor, pitali su se – kako na izrazito strmom i uskom terenu ostvariti bogate prostorne odnose unutarnjeg i vanjskog prostora za suvremeno korištenje, a pritom primijeniti i izvorne vrijednosti lokalne graditeljske baštine poput jednostavnosti, funkcionalnosti i ljudskog mjerila?

„Strme i uske parcele relativno male površine i sjeverne padine uvjetovale su u velikoj mjeri projektantska rješenja kako bi se ostvarili što ugodniji ambijenti za boravak i u cjelosti iskoristio potencijal lokacije“, objašnjava autor projekta Vedran Jukić. Čitava parcela je promišljana kao cjelovita građevina koja se sastoji od niza prostora specifičnih karaktera i različitih razina intimnosti i otvorenosti.

Oblikovane su kuće za odmor čiji dnevni prostori izlaze iz padine i poput periskopa hvataju vizure, noćni prostori koji su većim dijelom ukopani, te oni servisni koji su u potpunosti pod zemljom. Svi krovovi se koriste kao aktivni elementi za boravak na otvorenom. I otuda vjerojatno naziv tinel koji se u mediteranskim dijelovima Hrvatske koristi kao naziv za prostoriju u koju se primaju gosti, bilo da je riječ o blagovaonici, dnevnom prostoru ili nekom vanjskom prostoru te namjene.

Mediteransko bilje kao dio arhitekture

Pogodna lokalna klima omogućuje izrazito bujan rast mediteranskog bilja koje je korišteno kao ravnopravan oblikovni element u cijelom obuhvatu kako bi se ostvarila što bolja integracija arhitekture i okoliša.

U svakom slučaju izvrsno arhitektonsko rješenje za koje je kuća za odmor Tinel dobila nekoliko svjetskih nagarada – posljednja u nizu je nagrada German Design Awards 2020. koju je Njemačko vijeće za dizajn dodijelilo Tinelu u kategoriji izvrsne arhitekture.

Lokacija: Tri Žala, Korčula

Autor: Vedran Jukić

Autorska suradnja: Maša Medoš

Projektni tim: Mihaela Goluža, Jure Čudina

Površina lokacije: 600 m²

Bruto površina: 480 m²

Nagrade i priznanja:

• German Design Award 2020 u kategoriji izvrsne arhitekture – pobjednik
• nagrada BIG SEE Architectural Award 2019 – pobjednik (rezidencijalna arhitektura)
• S.ARCH Conceptual Design Award 2016 – finalist užeg izbora
• Leonardo 2015. Award – 2. nagrada u kategoriji projekata obiteljskih kuća  Minsk