Arhitektura i dizajn
Arhitekti koji su projektirali bazen u obliku dinosaura
Oni su mladi. Tek ulaze u godine tinejdžerstva. Ali iza njih je već bogat opus radova. Neki njihovi radovi sigurno su vam i poznati. Evo koji arhitekti koji stoje iza njih.
Ove godine njihov ured puni 12 godina. Kažu da su dječje godine prošle i da su sada ušli u teenage doba, pa očekuju da krene ludo razdoblje. Djetinjstvo je bilo jako plodno, tako da su ovi arhitekti već s ranim radovima osvojili puno nagrada. Jedno ih pitanje sve ove godine prati – jesu li za ime zaslužni UFO-i ili NLO-i?
“Priča je vezana za sam naš početak kad smo moj partner Nenad Ravnić i ja zapravo bili u začecima osnivanja ureda i razmišljali što smo. Tada smo mi bili neka vrsta organizacije i bili smo neformalna organizacija. Zapravo je NFO jedna izvedenica od neformalne organizacije, koju smo zadržali dan danas i zapravo nam je drago da to i danas izaziva određenu intrigu i ljude zaista zanima što je to točno iza toga”, ispričala je arhitektica Kata Marunica, partnerica u arhitektonskom uredu.
Projekti

Njihovi su projekti raznoliki – od obiteljskih kuća do trgova, šetnica, ali isto tako dizajnirali su spomen obilježje Gordanu Ledereru – Slomljeni pejzaž. No, njihovi radovi se ne mogu prepoznati po nekom specifičnom potpisu.

Sudjeluju na mnogo natječaja koje koriste kao svojevrsni trening. Kako kaže arhitekt Marin Piršić, stalno istražuju nove forme, motive i ideje. Smatraju da je šteta od tolikih mogućnosti, zapasti u jednoznačan izraz samo da budu prepoznatljivi.

Ipak, po nekim će radovima ostati zapamćeni jer nije baš uobičajeno projektirati bazen u obliku dinosaura koji su oni projektirali.
Ključ je graditi održivo

U današnje vrijeme treba graditi održivo, a održivost nije samo broj centimetara toplinske izolacije na građevini, kažu ovi arhitekti.
“Kuća koja je dobro isprojektirana i koja koristi lokalno znanje majstora koji znaju izvesti kako treba, po mom je mišljenju održiva”, smatra arhitekt Piršić.
A kada se kreće u gradnju obiteljske kuće treba se oboružati strpljenjem. Dobro je imati realne želje, a ne sanjati o nečemu što je u sukobu s prostornim planom, lokacijom i slično.
“Često znamo napraviti i varijantu koju je klijent htio, za koju mi znamo da ne funkcionira. Materijaliziramo je jednakopravno kao i ostale varijante, čisto da se uvjeri, da makne taj crv sumnje koji ga nagriza možda od početka”, kaže arhitektica Marunica.

Jer, često su njihova vrlo uspješna rješenja bila ona u kojima su u potpunosti izokrenuli početnu ideju investitora. Zato, opustite se, gradnja kuće je proces koji traje neko vrijeme, ne mora prva ideja biti i posljednja.
Arhitektura i dizajn
Umjetna inteligencija u arhitekturi: Alat budućnosti ili prijetnja kreativnosti?
Arhitektura nije samo tehnički proces, već i umjetnost koja proizlazi iz empatije, iskustva i razumijevanja prostora

Od pametnih domova do digitalnih asistenata, umjetna inteligencija sve je prisutnija u svakodnevici. No dok mnoge struke doživljavaju brze promjene, arhitektura se čini otpornijom. Stručnjaci se slažu da umjetna inteligencija u arhitekturi može biti vrijedan alat, ali nikako zamjena za ljudsku maštu i iskustvo.
Kako arhitekti koriste umjetnu inteligenciju
Umjetna inteligencija u arhitekturi još nije dostigla razinu samostalnog projektiranja, ali je postala nezamjenjiv partner u procesu stvaranja. Arhitekt Marko Dabrović iz 3LHD-a objašnjava da se AI danas koristi za izradu tekstova, analiza, 3D vizualizacija i animacija. „AI pomaže arhitektima kao digitalni asistent koji brzo odgovara na pitanja iz raznih područja – od fizike zgrade do osunčanja i konstrukcije. To ubrzava proces i poboljšava dizajn,“ istaknuto je.
3LHD: Kako je nastao i opstao jedan od najistaknutijih arhitektonskih ureda u Hrvatskoj
Umjesto prijetnje, Dabrović umjetnu inteligenciju u arhitekturi vidi kao alat koji osnažuje struku: „Kao što su nas kompjuteri ojačali u statici i analizi, tako će i umjetna inteligencija postati produžetak arhitekta. Ključ je u tome da je znamo koristiti.“

Pravni okvir i odgovornost autora
Primjena umjetne inteligencije u arhitekturi otvara i niz pravnih pitanja. Katarina Bulić Bestulić, stručnjakinja za pravne aspekte digitalnih tehnologija, podsjeća da nove europske uredbe već definiraju pravila korištenja AI alata. Tvrtke koje koriste chatbotove, primjerice, moraju jasno naznačiti da se radi o umjetnoj inteligenciji, kako korisnici ne bi bili dovedeni u zabludu.
No kada je riječ o autorskim djelima, pravilo je jednostavno: odgovornost ostaje na čovjeku. Ako arhitekt koristi AI u procesu stvaranja projekta, on je i dalje autor djela i potpisuje se pod konačno rješenje. Umjetna inteligencija je samo sredstvo, ne kreator.
Alat koji traži ljudski dodir
Iako se razvija iznimnom brzinom, umjetna inteligencija još uvijek ne može zamijeniti ljudski faktor u arhitekturi. Arhitektura nije samo tehnički proces, već i umjetnost koja proizlazi iz empatije, iskustva i razumijevanja prostora. „Vjerujem da će AI unaprijediti naš rad, ali da će istodobno stvoriti i zasićenost umjetnim sadržajima bez duše. Nakon tog vala fascinacije, opet ćemo početi cijeniti ono ljudsko i stvarno,“ zaključuje Dabrović.

Budućnost arhitekture uz umjetnu inteligenciju
Umjetna inteligencija u arhitekturi nije zamjena za arhitekte, nego alat koji može ubrzati analize, olakšati komunikaciju i otvoriti nove mogućnosti oblikovanja. No ona i dalje ovisi o ljudskom umu koji postavlja granice, interpretira podatke i stvara emociju.
Budućnost arhitekture nije u odabiru između čovjeka i stroja, već u njihovoj suradnji. Jer, kako pokazuju i najnoviji primjeri, upravo spoj tehnologije i kreativnosti vodi prema promišljenijim, funkcionalnijim i humanijim prostorima.
Urbanizam
Nova generacija igrališta u Hrvatskoj: Ugodnija, zelenija i održivija
Pilot-projekt za novu generaciju igrališta upravo se provodi u zagrebačkom naselju Trnsko

Sportska i dječja igrališta diljem Hrvatske uskoro će doživjeti pravu transformaciju. Umjesto asfalta i betona, koji pregrijavaju površine i otežavaju boravak na suncu, buduća zelena igrališta postajat će oaze s više hlada, zelenila i prirodnih materijala. Pilot-projekt za novu generaciju igrališta upravo se provodi u zagrebačkom naselju Trnsko.
Pilot-projekt koji mijenja gradske prostore i stvara zelena igrališta
Nositelj projekta je REGEA – Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, u suradnji s Gradom Zagrebom, u sklopu europskog programa Greenscape. Ideja je razviti model igrališta koji će koristiti rješenja temeljena na prirodi i zelenu infrastrukturu kao održivu alternativu klasičnim građevinskim materijalima.
Voditelj odjela klime u REGEA-i, Miljenko Sedlar, objašnjava da je cilj promijeniti cijeli pristup uređenju urbanih površina. Umjesto tvrdih, nepropusnih podloga od asfalta i betona koje se na suncu pregrijavaju i zadržavaju toplinu, koristit će se porozni i propusni materijali koji omogućuju upijanje kišnice i hlađenje površina. Time se smanjuje pojava tzv. urbanih toplinskih otoka – sve češćeg problema u velikim gradovima.

Više zelenila znači više hlada, ugodniju mikroklimu i bolju zaštitu okoliša. Zasađeno drveće i travnate površine doprinose boljem zadržavanju vlage u tlu, a boravak na takvim mjestima postaje sigurniji i ugodniji, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Ovakav pristup ne samo da poboljšava kvalitetu zraka, već stvara i prirodne prostore za druženje i igru.
Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena
Zeleni materijali i prirodna odvodnja
Na igralištu u Trnskom koristit će se porozne i ekološki prihvatljive podloge koje propuštaju vodu u podzemlje i sprječavaju stvaranje lokvi i klizanja. Umjesto klasičnih cijevi, implementirat će se bioretencije – prirodni sustavi za upijanje i filtriranje oborinskih voda, koji oponašaju procese iz prirode. Sedlar ističe da je riječ o poznatim, ali zanemarenim rješenjima koja sada ponovno pronalaze svoju primjenu u urbanom prostoru.
Studija izvodljivosti pokazala je da je ovakav pristup dugoročno isplativiji. Iako su početna ulaganja veća od tradicionalnih građevinskih zahvata, održavanje je jednostavnije i jeftinije, a koristi su višestruke – od bolje mikroklime i smanjenja temperature zraka do većeg komfora za korisnike i stanovnike okolnih naselja. Upravo takva zelena igrališta dugoročno doprinose boljoj kvaliteti života u gradu.
Nova generacija igrališta: ugodnija, zelenija i društvenija
Projekt u Trnskom nije samo tehnički – on ima i važnu društvenu dimenziju. Cilj je stvoriti prostore koji povezuju zajednicu i potiču stanovnike da više vremena provode na otvorenom. Planirano je i dodavanje dodatnih sadržaja koji će igralište pretvoriti u mjesto okupljanja, druženja i rekreacije.
Zahvaljujući novom konceptu, ljeti će površine biti znatno hladnije nego sada, a djeca i odrasli moći će boraviti na igralištu bez bojazni od pregrijanog tla ili manjka hlada. Trnsko tako postaje primjer nove generacije zelenih igrališta koja spajaju prirodu, tehnologiju i zajednicu.

Trnsko kao model budućih gradskih projekata
Lokacija u Trnskom odabrana je zbog pogodnog položaja i strukture koja omogućuje testiranje različitih tipova podloga i sustava odvodnje. Projekt je zamišljen kao pilot rješenje koje će poslužiti kao temelj za buduće rekonstrukcije igrališta, parkova i školskih dvorišta diljem Hrvatske.
Sedlar naglašava da je cilj ovog projekta dugoročna promjena pristupa uređenju javnih površina. Umjesto kratkoročnih rješenja koja zanemaruju prirodne procese, cilj je razviti održive i prilagodljive prostore koji poboljšavaju kvalitetu života u gradovima.
Za nekoliko mjeseci, Trnsko će dobiti igralište koje povezuje prirodu, tehnologiju i zajednicu – i postati prvi korak prema zelenijim, ugodnijim gradovima budućnosti.
You must be logged in to post a comment Login