Povežimo se

Arhitektura

ArhiBau, regionalni sajam i konferencija kulture građenja i održivog razvoja

Dugo očekivani sajam i konferencija održat će se u zagrebačkoj Areni od 7. do 9. listopada 2021. godine

Novi termin održavanja

Od 7. do 9. listopada održat će se ArhiBau, prvi regionalni sajam i konferencija s glavnim fokusom na održivost u urbanizmu, arhitekturi i graditeljstvu, podizanju standarda građenja, održavanja i obnove potresom pogođenih područja. Osnovna je tema konferencije bazirana na novoj inicijativi Europske Komisije, novi europski Bauhaus, čiji je ambiciozan cilj provedba Europskog zelenog plana.

Brojni izlagači potvrdili svoje sudjelovanje

Ovo je jedinstveni događaj u organizaciji Društva arhitekata Zagreba, a svoje su sudjelovanje do sada potvrdili brojni predstavnici građevinskog sektora poput tvrtki Beton Lučko, Samoborka, Sika, Velux, Rockwool, Lokve, ISO SPAN, Fermacell, Ytong, AluKönigStahl, Internorm, Reynaers Hrvatska, PPS Galeković, Kamen Jajce, Zajednica davatelja PVC sustava za građevinsku stolariju HGK, Genesis grupa, 3D Art, Hutterer & Lechner, M Sora Norica, Bjelin, Profine grupa, James Hardie, Aestuver, Variotherm, Koch.

Pred sektorom graditeljstva veliki su izazovi jer se upravo danas formiraju trendovi koji će zacrtati razvoj našeg sektora u idućim godinama pa i desetljećima. Arhibau je mjesto gdje svi – od kupaca i izvođača, preko javnog i privatnog sektora pa sve do civilnog društva i znanstvenika – možemo zajednički odlučiti kako ćemo se pripremiti za velike europske inicijative koje u fokusu imaju održivost i pripremiti se da sami krojimo svoju budućnost. Zato se nadam da se u listopadu vidimo u što većem broju

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.

Bogat konferencijski program

Bogati trodnevni konferencijski program sastoji se od javljanja uživo iz Europskog parlamenta i Europske komisije, velikog broja zanimljivih inozemnih i domaćih predavanja, panel diskusija, video projekcija te izložbene galerije. Također, konferencija omogućuje B2B sastanke za sve one koji na sajmu i konferenciji žele sklopiti ciljane poslovne dogovore.

Od ključnih tema izdvajamo inicijativu Europske komisije nazvanu Novi europski Bauhaus, Zeleni europski Plan, Nacionalni plan oporavka i otpornosti, nove mogućnosti financiranja projekata održivog razvoja iz EU fondova i nacionalnih izvora, informacije o inovativnim proizvodima i uslugama za zeleno gospodarstvo s fokusom na ponudu hrvatskih proizvođača. Program konferencije sadrži tematske stručne konferencije, Urbanizam.zg 2021 o razvoju post-kriznog i digitalnog prostornog planiranja nove generacije, Dane zagrebačke arhitekture 2021 s primjerima suvremene zagrebačke arhitekture, Arhitektura i naslijeđe 2021 s naglaskom na teme obnove zaštićene kulturne baštine te nezaobilazna tema ARTUR, arhitektura i turizam 2021 o strategijama, ciljevima i realizacijama usmjerenim održivom turizmu u Republici Hrvatskoj.

Među govornicima očekuju nas ministri iz Vlade RH, zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, direktorica EBRD-a Hrvatska Victoria Zinchuk, zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, dekan Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Bojan Baletić, profesori Josip Atalić i Tihomir Jukić, brojni renomirani predavači s hrvatske arhitektonske scene te predstavnici realnog sektora iz tvrtki Colliers International, Velux, Reynaers Hrvatska i mnogi drugi.

Cijene ulaznica

Dnevne (25 kuna) i trodnevne ulaznice (60 kuna) za sajam bit će moguće kupiti na blagajni Arene u dane održavanja. U cijenu kotizacije za konferenciju (450 kuna) uključena su tri cjelodnevna programa predavanja, ulaznica na sajam i dva večernja druženja nakon konferencijskog dijela  (7. i 8. listopada). Za sudjelovanje na sajmu i konferenciji bit će nužno pripremiti Covid-19 potvrde.

Sajam i konferencija održavaju se u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom i pod pokroviteljstvom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma i sporta te Grada Zagreba i Europske banke za obnovu i razvoj. 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Mala kuća za veliki odmor – krase ju vrhunski dizajn i predivan pogled na more

Iako se radi o samo 50 četvornih metara tlocrta, ova kuća u Istri nudi puno komfora

Mala kuća za doktora dizajnirana je i izgrađena na zemljištu od 271 m2, nalazi se u mjestu Dajla u Istri, a velika je samo 50 m2.

Arhitekt Toni Lazarić ispunio je glavnu želju investitora koja je bila da se dizajnira ugodna terasa na kojoj će se rado uživati u pogledu na more. Važno je vlasnicima bilo da ova kuća za odmor ne zahtjeva puno brige oko održavanja te da se lako koristi.

Kako je plan gradnje dozvoljavao samo prizemnicu, rješenje je bilo kuću potpuno usmjeriti prema moru i iskoristiti maksimalno prizemlje i iskoristivu kosinu uz pravi nagib krova.

Kako je kuća orijentirana na sjever, u želji da što više sunca ulazi u prostor tijekom cijele godine, posebna se pažnja usmjerila na staklene stijene. Upravo veličina samih stijena dozvoljava prodor sunčevih zraka u prostor tijekom cijelog dana. Tu su i fiksna i podizno klizna vrata sistema Gealan S 9000, te ulazna vrata sustava S 9000 koja imaju odličnu toplinsku izolaciju.

Elegantna ljepotica usred Istre – kuća zanimljivog geometrijskog oblika i unutarnjeg dizajna

Prizemlje nudi otvoreni interijer uz kupaonicu i prostranu kuhinju s kaminom te klupom za odmor. U istom su prostoru i predivne stepenice koje vode u galeriju.

Na samoj galeriji se nalazi jedna mala spavaća soba, mala uska kupaonica te veća spavaća soba s terasom i pogledom na more. U posebnoj vanjskoj odvojenoj prostoriji smještena je ostava. Dvorište, osim predivnog pogleda, krasi drvo smokve i masline.

Uredite male prostore poput profesionalca! Vrijedne savjete donosi stručnjakinja

Kako se u blizini nalazi susjedno dvorište, kako bi se zaštitila privatnost postavljena su dva pokretna drvena zida.

Foto: Koridor27

Nastavite čitati

Arhitektura

“Tata mi je rekao da nikad neću biti nogometaš i da idem radit nešto pametnije”

Dom na kvadrat: Gospodine Otto, kako ste izabrali arhitekturu?

Barić: To je lako pitanje. Odnosno, laka je bila odluka jer sa nekih 15 godina je moj otac zaključio da ja nikad neću biti nogometaš i neka radim nešto pametnije i kako me zapravo uvijek interesirala arhitektura, bio sam relativno dobar matematičar, dobro sam crto i što je najvažnije, kao mali sam imao nekakav, sam shvatio jedan prostorni zor, da jednostavno mogu sagledat prostor tako da mi je u biti jedino arhitektura dolazila u obzir.

Dalmatia Tower

Dom na kvadrat: Tih prvih par godina koje ste radili u Zagrebu, u biti javne prostore, što vam je najviše ostalo u sjećanju?

Barić: Radili smo puno butika, tada je bio jedan obrtnik, Marčec se zvao, Marči su ga zvali, Zlatko Kolman, on je imao desetak butika Mister X, Jeans West, to smo sve mi pokrivali i to su bili zapravo vrlo, vrlo promišljeni i u ono vrijeme jako, jako avangardni prostori koji su jednostavno stvarali dobar osjećaj i jako dobro su ti prostori funkcionirali. A ono što mi je ostalo nekako najviše u sjećanju, je Klub 88, to je jedna diskoteka, odnosno dvije diskoteke smo radili vrlo, tada vrlo poznate u bivšoj Jugoslaviji, jedan je bio taj Klub 88 ispod Maksimirske zapadne tribine, a drugi je bio klub Sheakspeare u Splitu 

Ja mislim da je to prvi puta bilo u tadašnje doba u Zagrebu da radimo jedan mladi umjetnik, Lidija Šeler, napravi jedan mural od 20 metara na ulaznom prostoru i da taj prostor onda dominira. I dizajnirali smo zajedno, samostalno i namještaj. I namještaj je bio naše proizvodnje i tako. 

Znači, prvih tih par godina to je bila ta borba samostalna, a onda nakon toga sam otišao u Austriji, znači još za bivše države, 88 sam ja otišao u Austriju i tamo sam počeo raditi u velikim uredima i na neki način počeo karijeru graditi kroz veliki sustav. 

Zagreb Tower

Dom na kvadrat: Koliko ste razlikovao vaš posao u Austriji od početka pa dok se niste vratili u Hrvatsku?

Barić: Ja sam nakon pet godina krenuo tek raditi u birou, onda shvatiš ne da ništa ne znaš, ali da vrlo malo znaš i da jednostavno da bi radio u birou moraš proći nekakvu, mislim, dodatnu školu jer objekti, Austrija i Njemačka su dosta profesionalno organizirane arhitektura tako da, znači nema tu nekakvih improvizacija kakvih ima kod nas i zato su hrvatski arhitekti, odnosno općenito arhitekti s ovog prostora su zapravo vrlo uspješni uglavnom u tim ulogama jer su jako snalažljivi. Jer mi dođemo s tom premisom da znamo da bumo se snašli. 

Hotel Esplanade

Dom na kvadrat: Koji su bili prvi projekti koje ste radili u Zagrebu?

Barić: Mi kad smo se vratili 94., u to vrijeme se dosta radilo hotela i nešto stambenjaka tak, evo radili smo jednu stambenu kuću, ta još uvijek postoji, još uvijek je relativno dobro, radili smo ju dolje na Medvedgradskoj, preko puta Gliptoteke, jedna od onih, to je bila zgodna kuća, pa i onda su polako počeli dolazit ti Austrijanci. 

Pa je krenuo prvi veliki, veliki projekt to je bio shopping city Zagreb, znači onaj cijeli, milijun kvadrata.

Pa onda neki hoteli, Esplanada je onda došla, pa shopping centri. 

Pa onda prvi toranj, to je Zagreb Tower, to je isto negdje već sad 2006., znači nakon 10 godina su ti veliki projekti počeli dolazit. Sljedeći iskorak je bio negdje 2010. sam počeo se baviti Qatarom. U to vrijeme dosta smo surađivali sa IGH, koji je bio tada jedna vrlo ozbiljna i respektabilna kompanija. 

I onda se pružila prilika bio je neki pozivni natječaj i ja sam dobio priliku da dam jedan rad i tamo se na neki način, eto imao sam sreću da je onaj tko je birao rekao, eto ovo mi se sviđa bile su tri slike i jedna od te tri slike je bila moja. 

Kad dobiješ zadatak, kad ti kaže, evo imate idejni projekt za 14 dana počinjemo gradit. I onda dođeš u situaciju da veliš, hop ili trop i onda cijeli ured, podijelili smo, bilo nas je 5, 6 uvijek u Dohi, 5, 6 je na tom projektu radilo u Zagrebu, sve se crtalo, preko noći se slalo simo – tamo i uspjeli smo to izgurat, znači za 14 mjeseci smo isprojektirali, izgradili dvoranu i pustili ju u pogon i ona je bila spremna za, u 10. mjesecu, u siječnju je bio onda, znači nakon 3 mjeseca je bio svjetsko prvenstvo. 

Doha Arena

Dom na kvadrat: Vi ste radili i Ban centar u Zagrebu 

Barić: To je bio jedan natječaj koji je bio stvarno kompletno otvoren, pozivni je bio doduše. Pozvano je bilo 8 u to vrijeme najjačih zagrebačkih arhitektonskih ureda, znači i 3LHD i Filipović Kincl i svi koji su nešto malo značili u Zagrebu i puf, mi to dobijemo, baš iznenađujuće, a dobili smo zato što smo napravili definitivno i apsolutno najbolje stanove. Stanovi su i cijeli koncept kuće je da je to jedan modul od 64, 8×8, 64 kvadrata koji se može multiplicirati i horizontalno i vertikalno. 

Ban centar

Dom na kvadrat: Za Ban centar znam da je to jedna od građevina koja je građena Top down metodom, da se istovremeno gradilo gore i dolje. 

Barić: Meni je to bilo recimo jedno sjajno iskustvo i to je za centar grada jedna vrlo, vani dosta čak i uobičajena, kod nas je to onako, svi su se malo toga bojali ali zapravo je ispalo super. Znači, zabiju se čelični stupovi i onda se napravi prvo ploča prizemlja i ostavi se rupa i onda mali bageri uđu, iskopaju oko tih čeličnih stupova, pa se izbetoniraju i tako pet katova prema dolje, tak da to je baš jedna posebna priča.  

Dom na kvadrat: Dosta ste radili po cijeloj Europi

Barić: To u ovoj moj austrijskoj fazi, radio sam od Islanda, radio sam neki shopping centar u Reykaviyku, pa u Finskoj dva, tri objekta, u Oulu, u Helsinkiju pa eto na kraju, znači nakon toga i u Qataru, nešto smo i u Indiji nešto crtali neke Dute Free-je, pa sam recimo radimo jedan od meni najdražih projekata koji je strašno mali jako jako napet, za Guiness u Dublinu. 

Dom na kvadrat: Jel ima nešto što bi baš htjeli raditi, a da još uvijek niste?

Barić: Bi. Evo, je bi. Volio bi napraviti stadion, stadion u Zagrebu, volio bi napraviti novi stadion za Dinamo. 

Ako bude natječaj, ja ću pokušat, dat ću neku svoju viziju, ali velim, mislim da je to nešto, teško da će mi uspjet. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice