Baumit akademija
Viva istraživački park: gdje se mjeri kako građevinski materijali utječu na kvalitetu života
U Viva istraživačkom parku u Austriji u realnim se uvjetima ispituje kako različiti građevinski materijali utječu na mikroklimu, vlagu i udobnost stanovanja.
Kada govorimo o kvalitetnom stanovanju, najčešće razmišljamo o dizajnu, rasporedu prostora ili energetskoj učinkovitosti. No stvarna udobnost življenja ovisi i o faktorima koje ne vidimo odmah – mikroklimi prostora, regulaciji vlage, temperaturi zidova i kvaliteti zraka. Upravo tim aspektima bavi se Viva istraživački park, jedinstveni europski projekt koji znanstveno ispituje kako građevinski materijali utječu na svakodnevni život.
Planirate postavljati pločice na pločice? Evo što o tome kažu stručnjaci
Što je Viva istraživački park?
Viva istraživački park smješten je u Wopfingu u Austriji i smatra se najvećim europskim istraživačkim parkom za komparativna mjerenja građevinskih materijala u realnim uvjetima. U parku su izgrađene kuće jednakih dimenzija, ali različitih konstrukcija i materijala, kako bi se njihov utjecaj na unutarnju klimu mogao objektivno uspoređivati.
Za razliku od laboratorijskih testova, Viva Park omogućuje dugoročna mjerenja u stvarnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Upravo ta razlika čini rezultate relevantnima za svakodnevno stanovanje, a ne samo za teoriju.
Kako se provode istraživanja?
Istraživanja u Viva Parku provode se kontinuirano, tijekom više godina. U kućama su instalirani automatizirani mjerni sustavi koji prate velik broj parametara i generiraju milijune podataka. Ti se podaci zatim analiziraju u suradnji s neovisnim znanstvenim institucijama i sveučilištima.
Takav pristup omogućuje usporedbu različitih konstrukcijskih rješenja, izolacija i unutarnjih završnih obrada u identičnim uvjetima, što je rijetkost u građevinskoj praksi.
Sanacija nakon poplava – koraci, izazovi i rješenja
Što se sve mjeri u Viva Parku?
U središtu istraživanja nalazi se unutarnja mikroklima prostora. Mjeri se temperatura zraka i površina, relativna vlažnost, toplinska stabilnost prostora te način na koji se zgrade ponašaju tijekom ljetnih i zimskih razdoblja. Posebna se pažnja posvećuje i kvaliteti zraka, uključujući utjecaj materijala na osjećaj ugode, svježinu prostora i stabilnost unutarnjih uvjeta.
Ovakva mjerenja pomažu razumjeti kako zidovi, žbuke, izolacije i završne obrade djeluju zajedno – ne samo kao građevinski elementi, već kao sustav koji izravno utječe na kvalitetu života.
Zaštita koja traje: tajna uspješne hidroizolacije
Što istraživanja pokazuju ljeti i zimi?
Jedno od ključnih pitanja na koje Viva Park daje odgovore jest kako se različite konstrukcije ponašaju tijekom ekstremnih temperatura. Ljeti se ispituje sposobnost zgrada da zadrže ugodnu temperaturu bez pretjeranog zagrijavanja, dok se zimi promatra koliko dugo prostori zadržavaju toplinu nakon prestanka grijanja.
Rezultati pokazuju da masivni građevinski materijali i sustavi s dobrom toplinskom akumulacijom osiguravaju stabilnije unutarnje uvjete, uz manja temperaturna kolebanja. Takva stabilnost izravno utječe na osjećaj ugode i smanjuje potrebu za dodatnim hlađenjem ili grijanjem.
Vlažnost kao ključni faktor ugodnog prostora
Optimalna relativna vlažnost zraka u interijeru kreće se između 40 i 60 posto. Viva Park potvrđuje da odabir materijala ima velik utjecaj na sposobnost prostora da zadrži tu ravnotežu. Difuzijski otvoreni sustavi, koji mogu primati i otpuštati vlagu, doprinose stabilnijoj mikroklimi i smanjuju rizik od kondenzacije i pojave plijesni.
U praksi to znači zdraviji prostor, ugodniji boravak i manju potrebu za dodatnim tehničkim rješenjima za regulaciju klime.
Zašto su ova istraživanja važna za svakodnevni život?
Viva istraživački park ne služi samo znanstvenicima i proizvođačima. Njegovi rezultati imaju vrlo konkretnu vrijednost za arhitekte, projektante, izvođače, ali i za investitore i krajnje korisnike. Umjesto odluka temeljenih na pretpostavkama ili trendovima, moguće je osloniti se na mjerljive podatke o ponašanju materijala u stvarnim uvjetima.
To omogućuje kvalitetnije projektiranje, dugotrajnije zgrade i prostore koji su ugodniji za život – ne samo energetski učinkovite, nego i zdrave.
Znanstvena podloga za zdravije stanovanje
Jedna od najvećih vrijednosti Viva Parka jest upravo njegova znanstvena vjerodostojnost. Sustavna mjerenja, dugoročno praćenje i suradnja s neovisnim institucijama stvaraju pouzdanu bazu znanja o tome kako građevinski materijali utječu na mikroklimu i udobnost. Takav pristup pomiče fokus s pojedinačnih proizvoda na cjelovite sustave gradnje i uređenja, u kojima svaki sloj zida ima svoju ulogu.
Kako zadržati fasadu blistavo čistom godinama?
Viva istraživački park pokazuje da kvalitetno stanovanje počinje daleko prije završne obloge ili dekoracije. Materijali koje ugrađujemo u zidove, podove i stropove imaju dugoročan utjecaj na mikroklimu, zdravlje i osjećaj ugode u prostoru. Mjerenjem i usporedbom u realnim uvjetima, Viva Park pruža odgovore na pitanja koja su dugo bila prepuštena iskustvu ili pretpostavkama. Rezultat su jasni, mjerljivi podaci koji pomažu stvarati prostore u kojima se doista bolje živi.
Baumit akademija
Od žitnog silosa do impresivnog Kellogg’s Hotela: Njemačka pobjednik Life Challengea 2026.
Najljepša europska fasada 2026. godine
Dana 21. svibnja 2026. na svečanoj dodjeli Baumit Life Challenge, održanoj pred oko 500 gostiju u koncertnoj dvorani Vigadó u Budimpešti, nagrađena su iznimna arhitektonska ostvarenja iz cijele Europe. Međunarodni žiri sastavljen od renomiranih arhitekata odabrao je najljepšu europsku fasadu te proglasio pobjednike u šest kategorija, kao i ukupnog pobjednika, među više od 350 prijavljenih projekata..
Nekadašnji industrijski silos u Bremenu pretvoren je u upečatljiv hotel koji čuva njegov snažan identitet, istovremeno otvarajući novo poglavlje urbanog života..
Budimpešta/Wopfing, svibanj 2026. – Arhitekti, građevinske tvrtke i investitori iz cijele Europe okupili su se 21. svibnja u mađarskoj prijestolnici na prestižnoj dodjeli nagrada Baumit Life Challenge. Budimpešta je pružila savršenu kulisu za proslavu arhitektonske izvrsnosti. Baš kao što Dunav povezuje Europu, Baumit Life Challenge okuplja najistaknutije fasade kontinenta.
Prestižna titula „Baumit Life Challenge Winner 2026” dodijeljena je projektu Kellogg’s Hotel. Svojim inovativnim dizajnom i iznimnom arhitektonskom kvalitetom, projekt se istaknuo među brojnim vrhunskim prijavama. Odabran među nominiranim projektima iz svih šest kategorija, ukupni pobjednik predstavlja najvišu razinu arhitektonske izvrsnosti.
Kellogg’s Hotel proglašen najljepšom fasadom 2026. Godine
Nekada monumentalni žitni silos, ovaj je projekt pretvoren u upečatljiv arhitektonski simbol koji danas oblikuje novo srce bremenske četvrti Überseeinsel. Umjesto da izbriše njegovu industrijsku prošlost, preobrazba čuva snažan identitet zgrade i reinterpretira ga za novu urbanu budućnost, stvarajući izniman hotel i živopisno mjesto susreta.
Žiri je projekt pohvalio zbog odvažne vizije, majstorskog spoja inovacije i tradicionalnog obrtništva te predanosti kojom je ovaj zaštićeni industrijski spomenik uveden u novo, izvanredno razdoblje.
Osim glavne nagrade, na događanju su proglašene i najbolje fasade u šest kategorija: Obiteljska kuća, Višestambena zgrada, Nestambena zgrada, Toplinska sanacija, Povijesna sanacija i Zapanjujuća struktura. Svaka je kategorija istaknula različite aspekte arhitektonske kvalitete, od inovativnih novogradnji do održivih obnova i sofisticiranih restauracija povijesnih građevina.
Trinaest članova međunarodnog žirija imalo je zahtjevan zadatak odabrati najbolje projekte među više od 350 prijava. Kriteriji ocjenjivanja uključivali su dizajn, izgled i kvalitetu izvedbe, kao i održivost, učinkovito korištenje resursa i društveni utjecaj.
Pobjednici po kategorijama
Žiri je sljedeće iznimne projekte odabrao kao pobjednike u njihovim kategorijama:
1. Obiteljska kuća: Murawa 2
Projekt je impresionirao žiri svojim organskim konceptom stanovanja, prirodno uklopljenim u krajolik, pri čemu je izbjegnuta monotonija tipskih kuća u nizu. Svaki dom odražava individualnost obitelji koje će u njemu živjeti, dok pažljivo oblikovane fasade dodatno naglašavaju karakter cjeline.
2. Višestambena zgrada: Bernadynska 4
Žiri je prepoznao kvalitetu koncepta u kojem jednostavne arhitektonske odluke stvaraju snažan odgovor na neujednačeno urbano okruženje. Projekt se ističe izražajnim i slikovitim oblikovanjem fasade, koje zgradi daje jasan identitet. Posebna pozornost posvećena je suptilnim i promišljenim detaljima koji projektu daju profinjenost i arhitektonsku dubinu.
3. Nestambena zgrada: Vinarstvo S
Žiri je istaknuo način na koji se slobodno raspoređeni volumeni prirodno uklapaju u vinogradarski krajolik, stvarajući mirnu i autentičnu atmosferu. Čiste forme, ljudsko mjerilo i pažljivo oblikovani prostori čine snažan i skladan koncept. Prirodni materijali, profinjene fasade i suzdržana paleta boja stvaraju arhitekturu koja na lijep način odražava kulturu vina.
4. Toplinska sanacija: Ring House
Ovaj projekt nadilazi samu energetsku obnovu te pažljivo oblikovanom dogradnjom ponovno uspostavlja vezu između kuće i vrta. Obnovljeni kontinuitet između interijera i krajolika dodatno jača odnos građevine s njezinim okruženjem. Žiri je posebno istaknuo ravnotežu između funkcionalne obnove i arhitektonske senzibilnosti.
5. Povijesna sanacija: Casino of Constanta
Žiri je bio posebno impresioniran obnovom ove povijesne znamenitosti, koja odražava više od stoljeća društvene i političke povijesti. Projekt se ističe složenošću obnove, osobito sanacijom konstrukcije oštećene morskim zrakom te restauracijom detaljnih dekorativnih elemenata. Zahvaljujući velikoj predanosti i vrhunskom obrtničkom umijeću, ova je arhitektonska ikona uspješno vraćena u život.
6. Zapanjuća struktura: Fabello Funeral Home
Žiri je istaknuo jasnu geometrijsku kompoziciju i uravnoteženu igru volumena i formi u krajoliku furlanske ravnice. Dvije nijanse sive stvaraju profinjen kontrast s okolnim ruralnim prostorom i projektu daju smiren arhitektonski identitet. Teksturirane fasadne površine stvaraju suptilnu igru svjetla i sjene, prenoseći dojam čvrstoće, elegancije i trajnosti..
Večer u Budimpešti u znaku pobjednika i slavlja
Tim „Farben Tiedeken” iz Njemačke osvojio je glavnu nagradu na gala svečanosti u Budimpešti za transformaciju starog žitnog silosa. Na pozornici su im se pridružili članovi Baumit tima kako bi im odali priznanje za ovo iznimno postignuće.
Slijeva: Dirk Gutowski, Reiner Schmid, Keno Theil, Farben Tiedeken, Ralf Theil, Farben Tiedeken, Christoph Wempe, Boris Pauly, Rüdiger Ramakers, Dieter Mertens, Georg Bursik, Robert Schmid.
Oko 500 gostiju proslavilo je večer u Budimpešti posvećenu iznimnoj arhitekturi, vrhunskom obrtničkom umijeću i predstavljanju najimpresivnijih projekata.
Robert Schmid, CEO i predstavnik vlasnika Baumit Grupe, izrazio je divljenje kvaliteti i raznolikosti prijavljenih projekata. Posebno je istaknuo kreativnost i obrtničko umijeće arhitekata i svih sudionika, čije fasade značajno doprinose stvaranju prostora ugodnih za život.
Osobno je čestitao ukupnom pobjedniku, projektu „Kellogg’s Hotel”, istaknuvši njegov izniman spoj inovacije i tradicije, kao projekt koji savršeno utjelovljuje vrijednosti Baumita.
Baumit Life Challenge etablirao se kao jedno od najprestižnijih arhitektonskih natjecanja u Europi. Ne samo da prepoznaje izvrsnost u dizajnu, već promiče i održivu gradnju diljem kontinenta. Okupljajući međunarodnu zajednicu posvećenu razvoju arhitekture i kulture građenja, događanje i dalje služi kao važna platforma za inspiraciju, razmjenu i inovacije.
Baumit akademija
Koliko traje sanacija fasade i što sve uključuje? Stručnjaci objašnjavaju proces korak po korak
Savjete donose stručnjaci iz Baumita
Fasada je puno više od estetskog sloja kuće ili zgrade. Ona štiti objekt od vlage, temperaturnih promjena, UV zračenja i mehaničkih oštećenja, a kada počne propadati, posljedice se ne vide samo na površini – šire se u dubinu konstrukcije i mogu dovesti do ozbiljnih strukturnih problema. Nakon što se obavi detaljan pregled stare fasade i ustanove razlozi propadanja, kreće priprema za novu. Upravo ta priprema, a ne završna žbuka ili boja, određuje koliko će nova fasada trajati.
Kod obnove fasada, priprema podloge često je presudna za dugotrajnost cijelog sustava – bez nje mogu se pojaviti pukotine, odvajanje završnog sloja i prodor vlage. To nije samo teorija, nego praktična realnost s kojom se izvođači susreću na terenu. Preskočiti ili površno odraditi ovu fazu znači graditi novi sustav na nesigurnoj osnovi, što prije ili kasnije rezultira skupim popravcima.
Grafiti na fasadi? Grad Zagreb plaća uklanjanje – i daje do 750 eura za kamere
Testiranje podloge – prvi i ključni korak kod sanacije fasade
Nakon montaže skele, još prije nego što se naruči materijal ili krene s ikakvim radovima, izvodi se testiranje postojeće podloge. Ovaj korak određuje opseg cijele obnove i bez njega nije moguće točno planirati ni trajanje ni troškove projekta.
Na površinu fasade nanosi se ljepilo i mrežica na nekoliko različitih pozicija po pročelju. Nakon dva do tri dana sušenja pristupa se ručnoj probi čvrstoće i prionjivosti.
„Ako se mrežica trga od podloge, a ljepilo ostaje na površini, podloga je dobra. Ako mrežica i novi sloj ljepila trgaju postojeću fasadu, treba skidati kompletno i završni sloj i armaturni sloj mrežice i ljepila – sve do izolacije”, objašnjava izvođač radova Josip Marković.
Razlika između ta dva scenarija nije samo tehnička – ona direktno utječe na trajanje i cijenu radova. Ako je podloga stabilna, proces teče prema standardnom planu. Ako nije, obnova postaje temeljitija intervencija koja uključuje skidanje svih slojeva do toplinske izolacije, pregled njenog stanja i eventualne popravke prije nego što se krene nanošenjem novih slojeva.
Korak po korak do nove fasade
Kada se utvrdi stanje podloge i donese odluka o opsegu radova, slijedi niz faza koje se moraju izvoditi pravilnim redoslijedom. Preskakanje ili skraćivanje bilo koje od njih – najčešće zbog pritiska rokova – jedan je od najčešćih uzroka prijevremenog propadanja fasadnih sustava.
Prvo se pere kompletna fasada kako bi se uklonile nečistoće, prašina, alge, mahovina i sve što bi moglo narušiti prionjivost novih slojeva. Zatim slijedi impregnacija – premaz koji stabilizira podlogu, smanjuje njenu upojnost i priprema površinu za materijale koji dolaze nakon.
„Nakon impregnacije uklanjaju se sva oštećenja i izravnava postojeća površina. Kad to napravimo i poštujemo proces sušenja, idemo na novi armaturni sloj – novi sloj fasadnog ljepila s mrežicom”, objašnjava Janko Šemnički iz Baumita.
Armaturni sloj važan je element koji sustavu daje mehaničku čvrstoću i otpornost na pojavu pukotina uzrokovanih temperaturnim promjenama i normalnim pomacima konstrukcije. Mrežica ugrađena u ljepilo preuzima naprezanja koja bi inače rezultirala vidljivim pukotinama u završnom sloju.
Nakon što se armaturni sloj osuši, nanosi se primer. Primer je predpremaz koji dodatno regulira upojnost podloge i osigurava optimalnu prionjivost završne žbuke. Tek tada dolazi na red završni sloj koji je vidljiv i koji fasadi daje konačan izgled.
Detalji koji čine razliku
Kvalitetna sanacija fasade ne svodi se samo na pravilno nanošenje osnovnih slojeva. Postoje elementi koji se u obnovi fasada često zanemaruju, a koji značajno utječu na dugotrajnost i otpornost pročelja.
„Ovdje govorimo o premium primeru i ljepilu s poboljšanom gel recepturom Baumit Pro Contact. Standardni primer je uniprimer, ali ovdje biramo premium varijantu koja bolje regulira upojnost i osigurava bolju vezu između slojeva”, ističe Šemnički.
Uz izbor kvalitetnih temeljnih materijala, važnu ulogu igraju i profili koji se ugrađuju na kritičnim mjestima fasade.
„Priključni profili, priključne lajsne za prozore, okapni i kutni profili daju dodatnu vrijednost fasadi, a što prije nije uvijek bilo korišteno”, dodaje Šemnički.
Ovi elementi rješavaju problematična mjesta gdje fasada dolazi u kontakt s prozorima, vratima, rubovima i uglovima objekta – točke koje su bez dodatne zaštite posebno podložne prodoru vlage i nastanku pukotina. Okapni profili odvode oborinske vode od fasade, kutni profili štite rubove od mehaničkih oštećenja, a priključne lajsne osiguravaju vodonepropusan spoj između fasade i stolarije.
Zašto je važna kompatibilnost materijala?
Jedan od češćih problema kod sanacije fasada jest kombiniranje materijala različitih proizvođača. Na prvi pogled to može izgledati kao racionalno rješenje – ljepilo od jednog, žbuka od drugog, profili od trećeg. U praksi, međutim, takav pristup nosi ozbiljne rizike.
Kod ovakvih projekata ključan je certificirani ETICS sustav od jednog proizvođača.
„Imate garanciju da su sve komponente tog sustava kompatibilne i ispitane. Ako imate različite proizvođače, ne možete utvrditi koliko su žbuka jednog i ljepilo drugog međusobno kompatibilni”, naglašava Šemnički.
ETICS sustav (External Thermal Insulation Composite System) je certificirani kompozitni sustav toplinske izolacije koji obuhvaća sve slojeve fasade – od ljepila za pričvršćivanje izolacije, same izolacijske ploče, armaturnog sloja s mrežicom, do finalne žbuke. Kada dolazi od jednog proizvođača i nosi certifikat sukladnosti, svi su ti elementi razvijeni i testirani zajedno, što znači da su poznata njihova međusobna reakcija, trajnost i ponašanje u različitim uvjetima. U slučaju eventualnih problema, puno je lakše utvrditi uzrok i pronaći rješenje.
Kada fasada više ne štiti dom? Stručnjaci otkrivaju kada je vrijeme za obnovu fasade
Koliko traje sanacija?
Trajanje radova ovisi o dva ključna faktora: stanju postojeće podloge i vremenskim uvjetima. Rad na fasadi podložan je vanjskim temperaturama i vlazi – na primjer, završna žbuka i ljepila ne smiju se nanositi po mrazu, jakom suncu ili kiši, što u određenim godišnjim dobima može usporiti napredak.
Ako je podloga stabilna i nije potrebno skidati stare slojeve, radovi izgledaju ovako: tri do pet dana za sanacijske radove, tjedan do deset dana za rabiciranje, gletanje i ugradnju profila, zatim sedam dana sušenja, i na kraju tri do pet dana za završni sloj. Zbroji li se sve to, dolazi se do 25 do 30 radnih dana.
„Ako podloga nije dobra i potrebno je dodatno skidanje slojeva, rok se produžuje za tjedan do deset dana – dakle nekako 30 do 40 dana ukupno”, precizira Marković.
Velik dio tog vremena, na prvu neočekivan onima koji nisu upoznati s procesom, otpada upravo na čekanje između pojedinih faza. Sušenje nije administrativna pauza – to je tehnološki uvjet koji, ako se ne poštuje, direktno ugrožava kvalitetu i trajnost cijelog sustava.
Kvalitetna sanacija fasade zato nije samo estetsko osvježenje, nego ozbiljan građevinski zahvat koji štiti objekt od propadanja i produžuje njegov vijek trajanja. Ulaganje u kvalitetne materijale, certificirane sustave i stručno izvođenje u konačnici je ulaganje u sam objekt – jer dobro izvedena fasada ne traži ponovnu obnovu desetljećima.
