Moderna obiteljska kuća u Donjoj Stubici djelo je akademika Velimira Neidhardta, jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata i urbanista. Kao dugogodišnji predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i autor niza javnih i stambenih zgrada, Neidhardt je najpoznatiji po suradnji na projektu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Ova kuća pokazuje njegovu sposobnost da arhitekturu oblikuje u funkcionalan i ugodan obiteljski dom, koji spaja suvremeni dizajn i toplinu stanovanja.

Ova impozantna kuća od 323 kvadrata spoj je modernog uređenja, praktičnih rješenja i obiteljske topline.

Organizacija prostora

Ova moderna obiteljska kuća se sastoji od dva kata. U prizemlju se nalazi prostrani dnevni boravak povezan s blagovaonicom i kuhinjom, dok je kat rezerviran za intimni obiteljski dio sa spavaćim sobama. „Kuća je organizirana tako da su dnevne prostorije dolje, a privatni dio obitelji na katu“, pojasnila je agentica Đenifer Šafranko.

Kuhinja i blagovaonica čine središte okupljanja. Kuhinja je prostrana, opremljena i funkcionalna, s dodatkom šanka za druženja, dok blagovaonica može primiti čak 12 osoba. Time je osigurano dovoljno mjesta za velika obiteljska okupljanja i proslave.

Servisne prostorije diskretno su uklopljene u prizemlje – pristupačne, ali skrivene, što prostoru daje urednost i preglednost.

Potkrovlje je namijenjeno privatnosti obitelji. Ondje se nalaze tri spavaće sobe, među kojima i master soba s vlastitom kupaonicom i izlazom na prostranu terasu. Sobe su uređene tako da osiguravaju udobnost i funkcionalnost, prateći suvremene potrebe stanovanja.

Uređenje interijera

Moderno uređenj interijer izveden je u toplim tonovima s naglaskom na ljubičastu i roza boju – omiljene nijanse vlasnice. „Predivan prostor je osmišljen kao open space, što je ujedno i suvremeni koncept gradnje“, objašnjava Šafranko.

Prirodno svjetlo obilno ispunjava prostor zahvaljujući velikim otvorima i pametno postavljenim prozorima, pa umjetna rasvjeta gotovo da i nije potrebna tijekom dana. Navečer, moderne svjetiljke stvaraju ugodnu atmosferu. Posebno mjesto zauzima kamin koji pruža toplinu i ugođaj u zimskim danima.

Rasvjeta je alat u dizajnu prostora, evo kako ga koristiti

U interijeru  je korištena kombinacija pločica i hrastovog parketa, koji je obložen i na stepenicama, unoseći toplinu i eleganciju u prostor. 

Hrastov parket odabran je zbog svoje trajnosti i klasične estetike koja se uklapa u moderni interijer, a pločice su postavljene u prostorijama s većom frekvencijom korištenja, gdje pružaju praktičnost i lako održavanje. Ova kombinacija materijala osigurava balans između funkcionalnosti i vizualne privlačnosti, pa podovi dodatno naglašavaju cjelokupni dojam doma.

Moderna obiteljska kuća koju naglašava eksterijer

Uz kuću se prostire okućnica veličine 2165 kvadrata. Ravna površina omogućuje različite namjene – od igre za djecu do druženja uz vanjsku roštilj i prostor za sjedenje.

Kako ispeći savršenu pizzu kod kuće – u pećnici, pizza peći ili na roštilju!

Okućnica je u cijelosti ograđena, čime se dodatno naglašava sigurnost i privatnost.

Projekt akademika Velimira Neidhardta u Donjoj Stubici savršen je primjer kako arhitektura može oblikovati dom koji spaja funkcionalnost, estetiku i toplinu, stvarajući mjesto za kvalitetan život izvan gradske vreve.

Fasada je „lice“ svake kuće ili zgrade – prva stvar koju primijetimo izvana, ali i važna zaštita od kiše, sunca, vjetra i temperaturnih promjena. Baš kao što dom zahtijeva redovito čišćenje i održavanje iznutra, isto vrijedi i za čišćenje fasade.

Osim toga, uredna fasada doprinosi i energetskoj učinkovitosti doma.

No, s vremenom na njoj ostaju tragovi kiše, prašine, algi i gljivica. Upravo zato redovito čišćenje fasade igra ključnu ulogu u očuvanju njezina izgleda i funkcionalnosti.

Znate li koja su najprljavija mjesta u vašem kućanstvu? Ovaj će vas popis iznenaditi

Zašto je važno redovito čišćenje fasade?

Kvalitetno izvedena i održavana fasada nije samo estetski detalj, već produžuje životni vijek cijele kuće. Redovitim pranjem sprječava se širenje vlage i algi, čuva energetska učinkovitost te se smanjuje potreba za skupom obnovom ili bojanjem.

Koje vrste fasada postoje?

Najčešće vrste fasada na tržištu su:

• Žbukane fasade (akrilne, silikatne i silikonske) – razlikuju se po otpornosti na vlagu i prljavštinu.
• Kamene fasade – luksuzne, dugotrajne i gotovo bez održavanja, ali skuplje.
• Ventilirane fasade – modernije rješenje s prozračnim slojem koji sprječava kondenzaciju i produžuje vijek trajanja.

Kako odabrati najbolju fasadu za svoj dom?

Odabir ovisi o lokaciji i klimatskim uvjetima:

• u primorju je važna otpornost na vlagu, sol i UV zračenje,
• u planinskim predjelima otpornost na snijeg i temperaturne oscilacije,
• u gradovima otpornost na smog i prašinu.

Mogu li sam oprati fasadu i kako to učiniti?

Manje prljavštine možete ukloniti sami – pomoću vrtnog crijeva, mekane četke i blagih deterdženata. No, treba izbjegavati prejak pritisak vode jer može oštetiti žbuku.

„Primijetio sam da je moja fasada izgubila prvobitan izgled zbog algi i gljivica. Istražujući rješenja, otkrio sam da je pranje fasade 50–70 % jeftinije i brže od farbanja. Godine 2023. odlučio sam pokrenuti obrt koji ljudima nudi povoljnije i jednostavnije održavanje doma.“, objašnjava Hrvoje Dilberović, vlasnik Purewash obrta za održavanje fasada.

Kada je bolje angažirati stručnjaka za pranje fasade?

Za višekatnice, jaku zaprljanost ili fasade zahvaćene algama i gljivicama bolje je posao prepustiti profesionalcima.

Oni koriste posebne kemijske otopine i metode koje produžuju učinak čišćenja i štite fasadu. Samostalno čišćenje u takvim slučajevima može potrajati i nekoliko dana, dok profesionalni tim prosječnu obiteljsku kuću očisti u samo jedan dan. Osim uštede vremena, razlika je i u učinkovitosti – stručno pranje daje dugotrajniji rezultat i smanjuje potrebu za čestim ponavljanjem.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Purewash – Profesionalno pranje fasada (@purewash_vg)

Koje su fasade najlakše, a koje najteže za održavanje?

Kada birate fasadu, obratite pozornost i na njezino održavanje. “Najzahvalnije su silikonske i silikatne fasade jer su otporne na vlagu i ne upijaju toliko nečistoću. Akrilne fasade su najzahtjevnije jer se brzo prljaju i upijaju prašinu, a pogotovo ako su u svijetlim tonovima.”

Dilberović ističe da bi za svoj dom uvijek odabrao silikonsku fasadu jer je najotpornija na vlagu, dugotrajna i jednostavna za održavanje.

Koja je boja fasade najlakša za održavanje, a koja se najbrže prlja?

Najlakše za održavanje su svjetlosiva, bež i pastelne nijanse, jer se na njima ne vidi svaka čestica prašine niti sitne mrlje od kiše.

Ove boje daju fasadi uredan i svjež izgled dulje vrijeme, čak i kada nije nedavno oprana. Zbog svoje neutralnosti dobro se uklapaju u različite stilove gradnje i popularan su izbor za kuće u urbanim sredinama.

S druge strane, čisto bijela fasada zahtijeva najviše pažnje jer na njoj odmah postaju vidljive i najmanje mrlje, alge ili fleke od vlage. Iako bijela daje dojam elegancije i čistoće, u praksi brzo izgubi sjaj ako se redovito ne održava.

Vrlo tamne nijanse, poput antracit sive ili crne, također su zahtjevne – na njima se lako primijete tragovi kiše, naslage prašine i neravnomjerne fleke koje kvare ujednačen izgled površine.

Upravo zbog toga, pri odabiru boje fasade treba razmišljati ne samo o estetici, već i o praktičnom održavanju.

Koliko često treba prati fasadu?

Stručna preporuka je pranje svake 3 do 5 godina, ovisno o lokaciji objekta. Sjeverne i zapadne strane brže se prljaju zbog vlage i manjka sunca, a kuće uz prometnice ili u blizini vegetacije zahtijevaju češće održavanje.

Što je softwash metoda i kada se primjenjuje?

Ovisno o materijalu i stanju fasade, stručnjaci prilagođavaju omjer kemije za pranje te procjenjuju potrebnu udaljenost pritiska kod pranja i sapiranja.

“Kod akrilnih i silikatnih pristupamo takozvanom „softwash“ metodom gdje kemija odradi 90% posla. Pritisak vode se u tom slučaju koristi samo da bi se saprale mrtve spore alga i gljvica sa površine fasade.”

Softwash je metoda profesionalnog pranja fasada gdje kemijska otopina uklanja nečistoće, a voda pod niskim pritiskom služi samo za ispiranje.

Kod kamena ili klinkera može se koristiti jači pritisak jer se tu uz standardno zapljanje javljaju lišaj i mahovina koje je potrebno mehanički ukloniti prije tretiranja adekvatnom algicidnom kemijom.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Purewash – Profesionalno pranje fasada (@purewash_vg)

Kada je čišćenje fasade dovoljno, a kada je nužno bojanje ili obnova?

Cijena pranja fasade kreće se od 3 do 6 eura po m². Pranje je isplativije kada je fasada zdrava i bez oštećenja. Ako je fasada starija od 15–20 godina, boja izblijedjela ili je žbuka oštećena, tada je nužno farbanje ili potpuna obnova, savjetuje stručnjak.

Redovito čišćenje fasade nije samo estetski zahvat, već važan način zaštite vašeg doma. Kako objašnjava stručnjak, pranjem svakih 3 do 5 godina sprječava se nastanak vlage, algi i gljivica, čuva energetska učinkovitost kuće i produžuje vijek trajanja fasade.